U organizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza i Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije u Vinkovcima su otvoreni 13. Pčelarski dani. Na ovogodišnjem okupljanju pčelara predstavilo se 40-ak izlagača iz cijele Hrvatske ali i izlagači iz BiH, Srbije i Mađarske.
-Prosječno se godišnje u Hrvatskoj proizvede između 8.000 i 10.000 tona meda što zadovoljava hrvatske potrebe. Pod okriljem Saveza djeluje 7.500 pčelara s tim da procjenjujemo da u Hrvatskoj ima oko 12.000 pčelara. Kvaliteta hrvatskog meda visoka je s tendencijom rasta, rekao je voditelj Programa potpora Hrvatskog pčelarskog saveza Saša Petrić predstavljajući pčelarstvo u Hrvatskoj danas.
Dodao je i kako uvoz meda raste iz godinu u godinu te da je samo u prvih deset mjeseci prošle godine u Hrvatsku, iz Kine, uvezeno više od 400 tona meda. Petrić pojašnjava kako zakoni EU omogućuju miješanje meda iz drugih država s domaćim medom i deklariranje takvoga meda kao meda proizvedenog u Hrvatskoj.
-Na to konstantno upozoravamo potrošače i savjetujemo da se med kupuje od pčelara kojega se osobno pozna. Tako će znati da kupuju čist hrvatski i provjereni med, rekao je Petrić koji je najavio kako se u okviru novih projekata planira uskoro pokrenuti postupak izrade jedinstvene teglice za med na području cijele Hrvatske.
Pojasnio je kako bi takvu teglicu za med mogli koristiti samo određeni, primarni proizvođači, koji proizvode med pod određenim uvjetima te da se uskoro očekuje i raspisivanje javnoga natječaja za izradu idejnog rješenja teglice.
Govoreći ispred organizatora predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stipo Rimac rekao je kako na području županije djeluje 9 pčelarskih udruga s oko 450 registriranih pčelara. Procjenjuje se kako na području županije, uz neregistrirane pčelare, ima oko 15.000 košnica. Rimac je kazao i kako je potrebno kroz zdravstvene, turističke, gospodarske, ekološke i druge programe raditi na daljoj afirmaciji pčelinjih proizvoda
-Pčelarstvo i pčelinji proizvodi dio su ruralne sredine, kvalitetne ishrane i čimbenik očuvanja biološke raznolikosti te stoga trebaju biti potencijal našega razvoja. Pet slavonskih županija, kroz pet godina, radi na zajedničkom projektu dobivanja izvornosti slavonskoga meda čime bi taj proizvod dobio prepoznatljivost kako na domaćem tako i na tržištu EU, istakao je Rimac.
>> U fokusu pčelarstvo i program ruralnog razvoja
Dok god bude bila kila meda u HR 80kn bit ce sve vise, i vise uvoza!