"Mogao bih upotrijebiti puno oštrih riječi i govoriti o neprofesionalnosti, neodgovornosti i političkoj sebičnosti jer sebe i svoje osobne interese ili odnose pretpostavljaju obvezama prema državi. Ne znam što bi se u susjedstvo Hrvatske trebalo useliti više od ovoga što nam je stvarno došlo sasvim blizu, a to su dva rata, to su stanovite prijetnje iz Beograda. Naš državni vrh vjerojatno se ne bi sastao ni da prijeđu granicu. To traži po mom sudu neodgodivo aktiviranje svih državnih institucija", uvodno je u novoj emisiji Večernji TV-a "Sve u 16" opisao Mirko Galić bit teme radi koje su se okupila trojica Večernjakovih kolumnista na temu podijeljenog vrha države te koje su posljedice odnosa predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Prva je to tema u našoj novoj emisiji u kojoj ćemo uvijek otvarati teme koje dijele, stvaraju prijepore i potiču izražavanje različitih stajališta.
O njoj su uz Galića, jednog od najprepoznatljivijih vanjskopolitičkih komentatora u Hrvatskoj koji dobro zna što se događa iza kulisa politike, raspravljali i Dragan Bagić, sociolog i jedan od najupućenijih političkih analitičara te Žarko Ivković, dugogodišnji Večernjakov urednik koji ne krije svoje tradicionalne vrijednosti. Ovog puta za sudjelovanje u emisiji bio je spriječen četvrti stalni gost, povjesničar Neven Budak, sva četvorica našli su se u našem TV studiju prije nekog vremena kad smo raspravljali na temu ustaša i partizana i pitali se – ima li kraja podjelama. Odlične reakcije koje smo dobili nakon te "nulte" emisije potaknule su nas da ju pretvorimo u stalnu formu, ovog puta s ne manje intrigantnom temom i činjenicom koja je itekako vidljiva u osjetljivoj geopolitičkoj situaciji. Da su osobni odnosi između premijera i predsjednika razlog njihova neslaganja, u tome su se složili, ali ne slažu se svi da imamo "dvije vanjske politike", Bagić tvrdi da se radi samo o različitim stajalištima i uvjerenjima koja nisu rezultat nikakvog strukturiranog procesa.
"Mi imamo problem da njih dvojica kao pojedinci imaju preveliku autonomiju u zauzimanju stajališta. Dakle, ovisimo o tome koju će poziciju zauzeti Plenković po bilo kojem pitanju. To će biti pozicija i HDZ-a i Vlade. Milanović, hvala Bogu, ne mora nikog pitati jer ni nema neku stranku. On kad se ujutro probudi što on hoće da bude pozicija, to je pozicija, ali mislim da upravo iz toga proizilazi bit ovog problema", kaže Bagić. Galić kao primjer dobre kohabitacije navodi Mesića i Sanadera te Jadranke Kosor i Ive Josipovića te dodaje da bi trebalo raditi na tri razine komunikacije – prva kao osobna razina između predsjednika države i predsjednika Vlade, druga na razini osobnih predstavnika, bilo da je to predstojnik ureda ili netko treći te treća razina – korištenje institucija koje su i jednome i drugome na raspolaganju.
"Možda bi o tome trebalo pitati Ustavni sud - ima li on neku odgovornost da natjera ustavne institucije da se ponašaju ustavno. Ja mislim da bi trebalo. Ustavni sud se pretvorio u jednog pasivnog promatrača situacije koja nije ustavna. Oni krše Ustav jer ih on obvezuje na neko ponašanje, a oni se ne ponašaju onako kako ih Ustav obvezuje", oštar je bio Galić dok je Ivković dodao da nije siguran jesu li obojica kršitelji ustava zbog međusobnog odnosa.
"Ustavni sud bi to trebao ustanoviti. Ta institucija treba čak po zakonu ustanoviti bilo koju neustavnu situaciju i o tome obavijestiti Sabor, a onda je na Saboru da pokrene nekakvu raspravu i eventualno prisili aktere da iziđu iz te neustavne situacije. To je ono što može napraviti Ustavni sud", kaže Ivković. Bagić je zaključio da bi morala postojati osoba ili institucija koja bi trebala u određenim okolnostima poput ovih u kojima trenutno živimo stvoriti pritisak na njih dvojicu kako bi ih dovela u red, da ih se stavi u institucionalne gabarite. Ali tko to može napraviti – to je ključno pitanje, kako je rekao, a on smatra da je po tom pitanju velika odgovornost i na konkretnim ljudima u Saboru, strankama ali i široj javnosti.
"Treću osobu koja bi mogla 'stati na loptu' i smiriti stvar ne vidim. Problem je u osobama i stavljanju fokusa na pojedince kao ključne aktere. Problem proizilazi iz činjenice da su osobe ključni akteri oblikovanja tih politika, a ne institucije. Dakle, i premijer i predsjednik imaju neke suradnike i imaju neka tijela koja bi trebala biti nekako involvirana u te procese oblikovanja politika. Ja mislim da nisu involvirani", zaključio je Bagić.
Peternel: Zatražit ćemo da se Stanivukovića proglasi personom non grata u Hrvatskoj
Znamo tko se nabusito i arogantno ponaša i tko nepoštuje Ustav. Umakanje drugih u taj egoistični el Nino je samo pokušaj "izjednačavanja krivnje", nešto u čemu jugosloveni, kao Galić, imaju iskustva.