Gost podcasta Bobu Bob! Večernji TV-a profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski na pitanje jesmo li bliže kraju rata u Iranu nakon susreta američkog Donalda Trumpa i kineskog Xi Jinpinga u Pekingu odgovara kako ne bi rekao jer se o svemu treba pitati i Iran.
Iransko vodstvo, barem za sada, u ovom trenutku procjenjuje da ima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, odnosno da može nanijeti štetu svakome tko se neautorizirano uputi sa svojim plovilom u zaljev ili izvan zaljeva. I naravno, Kina ima indirektno određen utjecaj na Iran u smislu da isporučuje određene komponente koje na kraju sigurno završavaju u iranskim dronovima. I s druge strane, Kina je veliki kupac iranske nafte. Mi znamo da se Trump želi izvući iz ovoga i da je podcijenio Iran i štetu koju mogu nanijeti svjetskoj ekonomiji i samoj ekonomiji SAD-a jer vidimo da su više cijene goriva došle i na američke benzinske pumpe. Kina je s druge strane, naravno, ambivalentna u ovom početnom dijelu rata, jer joj odgovara da se Amerika troši, da Amerika ima strateški fokus na Bliskom istoku.
Profesor Kotarski kaže da i Kini ipak šteti skuplja nafta i usporavanje globalnog tržišta koje je povezano te da joj je u interesu da se rat završi. Dodaje da je Kina je danas bitno jača nego 2017. kada je Trump ondje bio – diverzificirala je tržišta, drži monopol na rijetke zemne metale i tehnološki napreduje i u toj atmosferi je Xi dočekao Trumpa. Što se Tajvana tiče, kaže prof. Kotarski, Kina ga neće napasti vojnim putem jer vojska još nije spremna te umjesto toga primjenjuje ekonomski pritisak i "salama tehniku" sive zone konflikta.
Ovaj summit je zapravo strateška pauza u dugoročnoj putanji natjecanja dviju sila za primat, tko će biti prvi. Dakle, i jednoj i drugoj strani je u ovom trenutku odgovaralo da se krhko primirje prolongira i dalje održava. Ponavljam, Amerika je zaglavila na Bliskom istoku i traži načine da se izvuče. I Ameriku pogađaju sve više cijene goriva jer je globalno tržište energenata integrirano, a Kina s druge strane također počinje polako osjećati tu ekonomsku bol.
Navodeći anketu anketu Financial Timesa prof. Kotarski kaže kako je ona pokazala da su od Trumpove inauguracije preferencije prema SAD-u pale, a Kina sada ima nekoliko postotnih bodova prednosti u globalnoj popularnosti. S druge strane, kaže, u prvoj godini mandata Trump je rasipao diplomatski i politički kapital građen desetljećima. To će ga, dodaje, svakako koštati gubitka jednog, ako ne i oba doma Kongresa na izborima u studenom, ali sam SAD i puno više.
Ja ću okarakterizirati njegovu prvu godinu predsjednikovanja kao najbržu i najskuplju destrukciju brenda u povijesti, brenda Made in USA. Dakle, on je ogromnom brzinom počeo pržiti američki diplomatski i politički kapital kojega su generacije američkih diplomata gradile kroz multilateralnu mrežu savezništva koje je SAD održavao i bio centar te multilateralne mreže.
Profesor Kotarski drži da su Trumpu na Bliskom istoku jedine opcije krhko primirje s gubitkom kredibiliteta u arapskim državama ili daljnja eskalacija, a obje ga ostavljaju u lošijoj poziciji nego prije rata.
Bez obzira na to kada će Trump proglasiti pobjedu, je li on taj rat već izgubio?
- Pa on neće to priznati, ali da. Jer, jedine su mu zapravo alternative da ishodi nekakvo primirje, ali neće biti restauracije statusa quo. Ja mislim da najviše što može od Iranaca dobiti su oni uvjeti koje je Obama sklopio oko sporazuma o obogaćivanju urana. Nema šanse da će Iranci pristati na ograničavanje programa balističkih raketa. Štoviše, dalje će širiti taj program i potencijalno predstavljati prijetnju u regiji i sigurno Iran neće ići kontra Hezbolaha i Hutija i praktički oslabiti svoju mrežu paramilitarnih postrojbi ili saveznika koji mogu po potrebi biti pozvani da nanesu štetu Izraelu ili bilo kome drugome tko prijeti Iranu, to sigurno.
Što se ostatka svijeta tiče, prof. Kotarski kaže da je Europska unija u iznimno ranjivoj poziciji: sigurnosno ovisi o SAD-u čije garancije više nisu pouzdane, a energetski uvozi oko 55% svih energenata. Rizik recesije, dodaje, postoji jer zatvoreni Hormuški tjesnac već pritišće cijene energije i strateške rezerve dugoročno ne mogu nadomjestiti 15% globalne potrošnje nafte. Europska unija po njemu treba napraviti zaokret prema nuklearnoj energiji i obnovljivim izvorima, integrirati obrambene kapacitete i izgraditi pandan europske vojske, napraviti uniju tržišta kapitala, smanjiti regulaciju koja guši inovaciju te reformirati glasačka pravila ukidanjem veta. Kratkoročne mjere zamrzavanje cijena i subvencije prof. Kotarski ne vidi kao rješenje već, kaže, treba raditi na strani ponude da se proizvodi više hrane i energije.
Ako ćete Vladinom odlukom zamrznuti ili kontrolirati cijene, puno više ćete pogodovati onima koji su imućniji i koji više troše energije i na kraju dana dobit ćete manji poticaj za razvoj autonomije u proizvodnji obnovljivih izvora energije. I, naravno, države gube kroz taj proces određen dio prihoda koje bi ostvarile i s kojima mogu pokrivati neke druge potrebe. Kad je bila kriza 2022. Vlada je reagirala početno dobro. I druge vlade su reagirale da kratkoročno amortiziraju udarac, što je logično. Ali, po mom sudu , nismo radili u zadnje tri-četiri godine, nismo radili dovoljno dobro da povećamo našu autonomiju i smanjimo ranjivost na ove poremećaje.
Danas, nakon sastanka u kompleksu Zhongnanhai, u kojem žive i rade kineski čelnici i koji je u pravilu nedostupan visokim gostima, Xi Jinping i Donald Trump obratili su se novinarima. Xi je u svojem obraćanju rekao da je Zhongnanhai nekad bio dio carskog vrta, da je bogat poviješću, a na Trumpovo pitanje dovodi li na to mjesto i druge "dostojanstvenike, predsjednike i premijere", odgovorio je: "vrlo malo". Primjerice, Putin je bio ovdje nekoliko puta - rekao je Xi, na što je Trump odgovorio "dobro, sviđa mi se". Marca Rubija tijekom političke karijere nazivali su svakako. Njegov sadašnji šef, Donald Trump, nekoć ga je zvao “Mali Marco”. Kineski dužnosnici odlučili su njegovo ime pisati znakom “鲁”, koji može značiti “nepromišljen”, “glup” ili “prostački”. Promjena kineskog zapisa Rubijeva imena očito je pokušaj zaobilaženja činjenice da je najviši Trumpov diplomat pod kineskim sankcijama i da mu je formalno zabranjen ulazak u zemlju. Kina mu je sankcije uvela 2020. godine.