Naslovnica Vijesti Svijet

Macronova revolucija – prvo je udario na radnike

Trenutačni libling francuske i europske liberalne javnosti koristi trenutak i kreće u reformu tržišta rada kako bi uhvatio priključak s Njemačkom
01. srpnja 2017. u 07:15 10 komentara 2194 prikaza
Emmanuel Macron
Foto: Reuters/PIXSELL

Novi francuski predsjednik Emmanuel Macron započeo je u svoj mandat rješavajući najkrupniji francuski problem, a to je po svim relevantnim ekonomskim analizama – tržište rada. Francuska u odnosu na svog prvog susjeda Njemačku ima više nego dvostruko više nezaposlenih – njemačka stopa nezaposlenosti je 5,6 posto, a francuska čak 12,5 posto. Iako Njemačka ima 15 milijuna više stanovnika od Francuske (82:67 milijuna), u Njemačkoj je nezaposleno 2,5, a u Francuskoj 3,5 milijuna ljudi.

Emmanuel Macron Parfem vlasti Macron sastavio pilot-vladu. Birači već prije izbora znaju tko su kandidati za ministre

Niže plaće i mirovine

Francuska produktivnost daleko je ispod njemačke, no što se tiče prosječne plaće radnika, Francuska i Njemačka izjednačene su (u obje države prosječan radnik zarađuje oko 2100 eura). Što se pak mirovina tiče, one su u Francuskoj veće nego u Njemačkoj – prosječna francuska mirovina je na 75 posto prosječne plaće, dok njemački umirovljenik u prosjeku prima 60 posto prosječne plaće. Još jedna usporedba – u Francuskoj je propisan 35-satni radni tjedan, dok je Nijemcima određeno da tjedno rade između 37,5 i 40 sati.

Iz ovih podataka razvidno je da francuska ekonomija dugoročno ne može izdržati ovu razinu socijalne države koja se zasniva na zaduživanju. Stoga je Macron, koristeći svoju trenutačnu popularnost, svojom prvom mjerom udario upravo na najveći izazov – reformu tržišta rada.

Naime, francuska vlada pokrenula je u srijedu osjetljivu reformu tržišta rada, što je jedno od ključnih obećanja predsjednika Emmanuela Macrona čiji je glavni cilj veća fleksibilnost tvrtki i poticanje zapošljavanja. Da bi to uopće mogao postići, Macron se poslužio jednom neuobičajenom mjerom ili, bolje rečeno, trikom: njegov kabinet donio je prekjučer zakon koji parlamentu (pod Macronovom je apsolutnom kontrolom) omogućava potpunu nadležnost za reformu tržišta rada. Francuski predsjednik i njegova vlada mogu tako uredbom donijeti svaku reformu, a parlament se pita tek na kraju – zastupnici donose odluku “sve ili ništa” – naime ne glasaju o pojedinoj reformi, već o cijelom paketu. Macron im je ponudio opciju “uzmi ili ostavi”– usvojite sve reforme odjednom ili ih odbacite!

Emmanuel Macron Macronov moralni zakon Spektakularni rezultati: U 24 sata tri su ministra dala ostavke

Pri tome Macron najviše nade polaže u brzinu – zna da nema previše vremena jer, što više bude otezao, to će više rasti otpor sindikata koji vjerojatno nigdje u Europi nisu toliko moćni kao u Francuskoj. Sindikati su već najavili da se reforma rada neće provesti bez velikih prosvjeda i štrajkova. Svim strukturnim reformama treba dosta vremena da daju rezultate pa se Macronu žuri i zato da se njezini rezultati pokažu prije kraja njegova petogodišnjeg mandata.

Raslojeno društvo

Što to Macron želi reformirati?

Francuska je danas dvoklasno društvo – onih koji rade i gotovo da i ne mogu dobiti otkaz i onih koji su izgubili nadu da će ga ikada i dobiti. A među zaposlenima također je veliko raslojavanje – podjela na stalno i zaposlene na određeno vrijeme. Devet od 10 novozaposlenih primljeno je na određeno vrijeme, a samo dvoje od njih dobije stalni posao nakon tri godine rada. Za socijalno osiguranje radnici izdvajaju 20 do 25 posto svog dohotka, a na to još 40 do 45 posto plaćaju poslodavci. Radni tjedan propisan je na 35 sati, a svi stalno zaposleni zaštićeni su kolektivnim ugovorom koji je gotovo jednak za sve sektore. Mirovine su u odnosu na druge države EU mnogo veće u odnosu na prosječnu plaću, a to ima svoju cijenu – francuski mirovinski fondovi duguju 160 milijardi eura.

Emmanuel Macron Uvođenje reda u javnoj upravi Kao rade, a sjede na plaži

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavljuje da će francusko tržište rada reformirati tako da postanu konkurentni svom glavnom takmacu Njemačkoj. Stoga je u Njemačkoj i našao uzora za radnu reforme. Među tim mjerama izdvajaju se lakše davanje otkaza i ograničavanje otpremnina koje jamče kolektivni ugovori. Ova bi mjera, smatra Macron, trebala olakšati zapošljavanje, što se potvrdilo u njemačkom slučaju nakon Schröderovih reformi 2004. Druga mjera za zapošljavanje jest povećavanje socijalnih izdataka za zaposlene na određeno vrijeme kako bi se stimuliralo poslodavce da ljude primaju za stalno. Tako bi radnici na određeno u tri godine rada trebali dobiti premiju od 15.000 eura. Reforma planira i uskraćivanje novca za nezaposlene u trenutku kada se odbiju dva ponuđena posla iako su ona ispod razine stručne spreme onoga tko ih je odbio. Slijedi reforma strukovnog obrazovanja koje se potpuno mora prilagoditi potrebama poduzetnika. Za to je Macron u idućih pet godina pripremio 15 milijardi eura. Uvodi se i obvezno osiguranje za sve građane pa tako i one samozaposlene. Ukidaju se doprinosi za zdravstveno i osiguranje u slučaju nezaposlenosti i to će se potpuno financirati iz poreza. Bolno će biti i smanjenje mirovina – najavljeno je da bi one trebale biti na razini 63 posto prosječne plaće.

Emmanuel Macron Francuska revolucija 2.0 Kralj Pete Republike Emmanuel Macron Kopernikanski obrat Macron kao Putin: O Assadu će odlučiti Sirijci, a ne stranci OPSTANAK EU Socijalne razlike ruše Europu

5 ključnih mjera po uzoru na Njemačku

1. Olakšati otpuštanja

Poslodavcima omogućiti lakše davanje otkaza radniku i smanjiti otpremnine

2. Socijalna davanja

Veća socijalna davanja za zaposlene na određeno u odnosu na one stalno zaposlene

3. Naknada za nezaposlene

Gubi se pravo na naknadu za nezaposlene u trenutku kada se odbiju dva ponuđena posla

4. Smanjiti mirovine

Smanjiti mirovine - sada su 75% prosječne plaće, a u Njemačkoj su 60% prosjeka

5. Dulji radni tjedan

Omogućiti poslodavcima da produlje radni tjedan sa sadašnjih propisanih najviše 35 sati

Francuzi stečevine brane na ulicama

Svaki put kada bi neki francuski predsjednik i vlada krenuli dirati u radnička ili neka druga prava, ulice gradova bile bi pune prosvjednika, a državu bi paralizirali štrajkovi. Takav scenarij vjerojatan je i sada. Najveći otpor sindikata očekuje se u decentralizaciji – središnja točka Macronove revolucije tržišta rada odnosi se na to da se kolektivna pregovaranja i kolektivni ugovori prepuste sektorima i odnosu sindikata i poslodavaca, a ne kao do sada da sve to bude na račun državne blagajne. Stoga će svaka tvrtka morati imati jedno tijelo – radničko vijeće kao što je to slučaj u Njemačkoj. Takvo što u Francuskoj postoji samo za tvrtke do 300 zaposlenih, a i ono je više iznimka nego pravilo. U Francuskoj danas s poslodavcima umjesto jednog pregovaraju do četiri različita tijela – sindikati, radnička vijeća ili neke druge strukture. Macronov je cilj postići njemačku fleksibilnost u prilagođavanju pojedinih kompanija vanjskim promjenama na tržištu. Kao najbolji primjer uspješnosti njemačkog prilagodljivog sustava ističe se financijska kriza koja se 2009. pretvorila u globalnu ekonomsku krizu. Iako je ta kriza žestoko pogodila i Njemačku, BDP je padao, ali njemačke tvrtke i kompanije gotovo i nisu otpuštale radnike. No taj njemački fleksibilni model ima i svoju tamnu stranu – potkraj prošlog i u ovom stoljeću realne su plaće u Njemačkoj pale, povećala se nejednakost u prihodima, sve više ljudi zarađuje minimalac i sve je više nesigurnih radnih mjesta.

joely richardson
bolan gubitak
Joely Richardson: Sestrina me smrt zauvijek promijenila

A1 izdvaja za Vas

  • ????:

    Hm, zanimljivo kako ste izbrisali objektivan komentar jednog forumaša o Macronu, u komentaru nije bilo niti jedne riječi uvrede, ali zato podosta kritike. Svaka čast na objektivnom moderiranju komentara u skladu s naslovom jednog hvalospjeva koji ste sami sebi napisali ... prikaži još! na ovim stranicama, kako ono ... "58 godina u službi svojih čitatelja, na strani istine i pravde". Vjerodostojno!

  • krolo:

    Htjeli su Macrona , sada su ga i dobili. Ipak veliko zlo "Le Pen " nije pobjedila Sada će biti zanimljivo što će uraditi , ali iskreno vjerovatno bogate napraviti bogatijima, siromašne siromašnijima. Ipak je radio za Rothschilda koji toliko ... prikaži još! brine o siromašnima , da se trudi raditi ih još više.

  • rotšild:

    Macrona su proizveli bankari,