Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Socijalne razlike ruše Europu

Problem je Europske unije što je samo oko tri posto javnog novca u budžetu EU, a 97 posto odnosi se na budžete zemalja članica
27. lipnja 2017. u 07:30 2 komentara 910 prikaza
Foto: Reuters
Pogledajte galeriju 1/3

Je li Europska unija koja ima veliku moć gomilanja zakona, a slabu smanjivanja nejednakosti između sjevera i juga EU održiva bez redizajna nakon Brexita i pojave Trumpa? Jesu li u Europi u krizi tradicionalna ljevica i desnica i pokazuje li to i uspon Macrona od bivšeg bankara do francuskog predsjednika? On nije ni socijalist, ni konzervativac, no ističe da ima crte i socijalista i liberala. Što će se događati s radikalnom desnicom u EU i hoće li jačati globalizam i internacionalizam?

Donald Tusk Kao cvjetna livada Ružičaste naočale na summitu: EU plovi punom parom naprijed

O tome smo razgovarali s profesorima Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Zdravkom Petakom i Zoranom Kurelićem, dobro upućenima u politička zbivanja i javne politike EU.

Stare demokracije nisu u krizi

– Uspjeh Macrona nije posljedica paneuropskog zasićenja tradicionalnim strankama, nego politički ishod krize u Francuskoj. Opasnost da bude izabrana političarka koja zagovara raspad EU na tvrdoj desnoj platformi izbacio je Macrona u prvi plan. To što mu je pozicija u centru samo je olakšalo socijalistima i konzervativcima da glasaju za njega. Pod njegovim vodstvom Francuska bi se trebala ekonomski i politički stabilizirati – kaže prof. Kurelić.

Prof. Petak slaže se da uspjeh Macrona treba gledati i kroz to da mu je protivnik bila Marine Le Pen, ali i ističe:

- Uspjeh Macrona rezultat je razočaranja Francuza socijalistima i konzervativcima. Francuska se najteže nosila s krizom i, u usporedbi s Njemačkom ili Danskom, ima velikih problema s ekonomskom prilagodbom, rastom BDP-a i nemogućnosti da restrukturira javni sektor. Kako nije bilo opcije na ljevici i na desnici koja bi dala smjer promjena Francuskoj napravljen je politički projekt koji utjelovljuje Macron – kaže Petak.

Njemačkoj se neće, drži, dogoditi da nova opcija dobije dominantnu moć. Merkel sada ima prednost pred Schulzom, koji je digao socijaldemokrate, a dižu se i liberali. Radikalna desnica mogla bi ozbiljno uzdrmati Merkel, kaže Petak, samo da u EU dođe migrantski val veći od onog iz 2015. Dok New York Times Merkel naziva lidericom slobodnog svijeta, AfD ju optužuje da je diktatorica koja želi zamijeniti njemački narod migrantima, što prof. Kurelić negira. Kad je riječ o utjecaju Merkel na EU, koja je glavni zagovornik radikalne politike štednje, Petak ističe da će se to pitanje morati razriješiti jer se s tim teško nosi južna Europa, a to smo i mi.

– Socijalna politika EU je de facto jedna vrsta ekonomske politike, vezana za prilagodbe tržištu, prekvalifikacije. Problem EU je što je samo oko 3 % javnog novca u budžetu EU, a 97% novca se odnosi na budžete zemalja članica. Takva razina slabosti složene zajednice EU jedva da je ikad postojala, jer su najlabavije federacije imale 20 do 30% budžeta. Europski budžet manji je od danskog, a malo veći od finskog i sedam puta manji od njemačkog. Mala fiskalna moć EU svodi se uglavnom na poljoprivredu, regionalnu politiku, nešto na okoliš, a s druge strane EU ima veliku moć proizvodnje zakona. Približno tri četvrtine zakona donosi se u Bruxellesu, a oko četvrtine zakona ostaje državama članicama. EU nema novca da digne plaće najslabije plaćenih u Bugarskoj, Portugalu, Hrvatskoj, koji žive na teškoj periferiji – kaže Petak.

Je li u “starim demokracijama” demokracija u krizi, i lijeve i desne stranke? Prof. Kurelić drži da tzv. stare demokracije nisu u krizi.

– Francuzi bi možda izabrali konzervativnu opciju da konzervativnom kandidatu nije dokazana korumpiranost, a izbori u Velikoj Britaniji na najdramatičniji su način vratili dvopartijsku politiku u njihov politički sustav i to s najjasnije izraženim ideološkim razlikama od ranih 90-ih. Tradicionalne stranke moraju se mijenjati s vremenom i one to s većim ili manjim uspjehom čine. Uvijek postoji mogućnost pojave novih uspješnih stranaka, ali to je osobina tzv. starih demokracija. Problemi EU ne proizlaze iz krize tradicionalnih stranaka, a izbjeglička kriza ih je samo potencirala. EU će se morati reorganizirati na novi način, ali taj pothvat ne pretpostavlja reorganizaciju stranaka na nacionalnoj razini. Uz tradicionalnu napetost lijevo – desno, sada se javila nova: internacionalizam i globalizam protiv nacionalizma – uzvraća Kurelić.

Petak smatra da su u krizi i demokršćanske stranke i klasične socijaldemokratske, a kriza snažnije pogađa lijevocentrističke stranke.

– Jedna je varijanta da idu na snažnu lijevu retoriku koja dovodi u pitanje razarajuću snagu kapitala kad je u pitanju okoliš i koja ima i antikapitalističke prizvuke, a druga je švedski primjer povezivanja socijalnog i liberalnog. I Macron zagovora da se socijalno poveže s liberalnim koncepcijama, čime je prijemčiv centrističkim biračima. Klasične podjele iz 80-ih i 90-ih nestaju. Ta matrica – ili će pobijediti socijaldemokrati s lijevim liberalima ili desni liberali plus demokršćani – ozbiljno se izmijenila – ističe Petak.

Jačanje radikalne desnice

U kojim okolnostima mogu ojačati radikalno desne stranke?

– Ako Turska potpuno otvori granice, a EU ne uspostavi čvršću kontrolu granica i situacije u Libiji pa dođu milijuni imigranata iz Azije i Afrike, tada bi se moglo dogoditi da radikalne desne stranke dođu blizu tome da budu, ako ne samostalno u većini, onda barem u vladama – kaže Petak.

On smatra da su pobjeda Trumpa te Brexit doveli do ponovnog okupljanja jezgre Europe i otvorili mogućnost za rekonstituiranje europskih politika, ali nije do kraja jasno u kom smjeru. Na pitanje što će se događati s Britanijom i Brexitom Kurelić uzvraća: – Situacija je prilično loša i to za UK i za EU jer će pregovori početi, a jedna od strana u pregovorima nema jasnu poziciju.

Izvjesno je da premijerka May nema mandat za tvrdi Brexit, ali će ga vjerojatno svejedno pokušati ostvariti – kaže. Ako je slabije upućene u zbivanja u katoličkoj Irskoj iznenadio izbor gay premijera Varadkara i sina indijskog imigranta, profesora Petaka nije jer, kaže, iako je Irska dominantno katolička, vodi uključive politike i drukčija je od niza zemlja, pa i od naše i Poljske, i puno tolerantnija, nalik Češkoj.     

Gabor Vona Odobren 'referendum' Europska desnica zahtijeva: Iste plaće istoku i zapadu EU Theresa May i Angela Merkel Brexit Merkel: Ponuda Therese May je dobar početak, ali... Emmanuel Macron Francuska revolucija 2.0 Kralj Pete Republike
Zoran Vakula
PROGNOZA ZA HRVATSKU
Vakula otkrio kakva bi trebala biti veljača i koliko će biti oborina
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • miso:

    Europski laboratorij je u krizi. Iza težnji za zajedništvom krije se dominacija pojedinih zemalja!

  • StrangeQuark:

    "Problem EU je što je samo oko 3 % javnog novca u budžetu EU, a 97% novca se odnosi na budžete zemalja članica." Pa nije li baš Hrvatska otišla iz Jugoslavije zato jer je željela manje novca u zajedničkoj kasi ... prikaži još!i a više novca u svojoj vlastitoj??? I kako to sad da baš takva Hrvatska nariče što je malo novca u zajedničkoj kasi a puno u vlastitim kasama zemalja članica?!? Mmmmm..... Aha! Biće da je Hrvatska izašla iz Jugoslavije jer je mislila da ona više daje a manje uzima, dok je u EU ušla zato jer se nadala da će više uzimati a manje davati! Ha ha ha koja principijelnost! Sjećam se kako se vođa britanskog pokreta za nezavisnost od EU Nigel Farage (UKIP) javno na jednoj satelitskoj televiziji sprdao sa Hrvatskom kad je Hrvatska ušla u EU i pitao: "Borili ste se za nezavisnost od Jugoslavije, i sad kad ste dobili tu nezavisnost trpate se u EU, gdje ćete biti još beznačajniji nego li ste bili u Jugoslaviji. Zašto?" Biće da Nigel Farage nije znao odgovor na pitanje koje sam ja postavio gore...