Uistinu je zanimljivo zamisliti kako bi Amerikanci na filmskom platnu prikazali priču o junacima kakvi su bili Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. Savršen scenarij piše se sam od sebe: tu su velikaši koji su se usudili ustati protiv moćnog habsburškog cara, dok se sklapaju i pucaju savezi, kuju spletke, dogovaraju strategije kao iz najnapetijih špijunskih romana, a negdje je u pozadini i lijepa ljubavna priča između Petra i supruge Katarine, književnice i diplomatkinje koja je ravnopravno pregovarala s veleposlanicima.
Je li to bila urota ili time umanjujemo njihov značaj u povijesti?
Tu je i, napet poput sočnog trilera, rasplet urote, nepošteno suđenje i krvničko pogubljenje, a potom i iznuđena propast hrvatskih velikaških obitelji koje su obilježile 16. i 17. stoljeće. No sve to ne može se vidjeti na filmskom platnu i na malim ekranima jer još nitko nije snimio igrani film o slavnoj Zrinsko-frankopanskoj uroti iz 1671. To je jedan od razloga koji je potaknuo Premium ekipu Večernjeg lista da prione poslu.
Čak se ni povjesničari ne mogu složiti o čemu se tu radilo. Dio njih izbjegava riječ urota, jer smatra da se nije radilo ni o uroti ni o zavjeri, nego o pobuni i otporu apsolutističkom bečkom dvoru.
Nitko još nije snimio film o njima, zato je tim Večernjeg lista prionuo poslu
I danas, nakon 350 godina, ima još mjesta za istraživanja, analize i rasprave. Dok s jedne strane neki povjesničari ističu da je bečkom dvoru itekako odgovaralo da se hrvatski velikaši prikazuju kao veleizdajnici i urotnici koji su se, eto, drznuli ustati protiv cara, drugi smatraju da se time nepravedno umanjuje njihova uloga i značenje u hrvatskoj i europskoj povijesti. Na platformama Večernjeg lista ekskluzivno pogledajte dokumentarni film “Zrinski i Frankopani”.
Duh Zrinskih i Frankopana pronašli smo u palači usred Čakovca
Film “Zrinski i Frankopani” prati pokret za osamostaljenje Hrvatske od Habsburgovaca, koji su vodile dvije najmoćnije hrvatske obitelji u 17. stoljeću. Postavlja se pitanje je li bila riječ o uroti Zrinskih i Frankopana ili o legitimnom pokretu, zatim koje su povijesne okolnosti dovele do tog događaja, ali i kakve je posljedice on imao za ove dvije obitelji te za Hrvatsku općenito.
O jednoj o najintrigantijih priča iz hrvatske povijesti govore prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, kustosica Magdalena Vrbanec i mr. sc. Zlatko Bacinger iz Muzeja Međimurja Čakovec te Milovan Petković iz Družbe Braća Hrvatskog Zmaja. Također, u godini 350. obljetnice mučeničke smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana postavlja se pitanje – sjećamo li se danas tih velikana na ispravan način ili se njihova rehabilitacija još čeka? Pobuna Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana bila je svojevrsna hrvatska inačica otpora francuskoga plemstva apsolutizmu Luja XIV. sredinom 17. stoljeća. Nakon neuspjelih pokušaja sklapanja savezništava, Petar i Fran Krsto krenuli su u noći s 13. na 14. travnja 1671. iz Čakovca prema Beču. I upali u pomno osmišljenu zamku.
Tragovi obitelji Zrinski danas se najbolje mogu osjetiti u Muzeju Međimurja, u palači usred Čakovca, koja je imala status njihova upravnog i obiteljskog sjedišta u 16. i 17. stoljeću. Muzej čuva dragocjene uporabne predmete pronađene tijekom arheoloških istraživanja, a jedan je od vrednijih izložaka srebrna žlica s urezanim grbom obitelji Zrinski.
Autor ideje i producent filma “Zrinski i Frankopani”, koji je nastao u produkciji Večernjeg lista, je Dražen Klarić, redateljica je Stela Lechpammer, scenarij je napisao Ivica Beti, izvršnu produkciju potpisuje Elvis Sprečić, snimatelji i montažeri su Matej Pavelić, Borna Filić i Antonio Tatar, a grafičko rješenje potpisuje Oleg Amelin.
Otvori KEKS Pay
Što će nama filmovi od Zrinskim i Frankopanima, o hrvatskim velikanima i domoljubima kada mi imamo razne mataniće, ogreste, brešane, serbeđije i slične koji snimaju jugo filmove tražene diljem svijeta, a drugarica koržinek ih obilno financira našim novcima