S 3706 otkrivenih slučajeva u 2020. godini, rak debelog crijeva bio je kod nas najčešća novodijagnosticirana maligna bolest, a s 2320 umrlih drugi uzrok smrti među zloćudnim bolestima.
Deveti smo u EU po broju novootkrivenih slučajeva i lošiji od europskog prosjeka. Prema mortalitetu stojimo još gore: s 53,1% umrlih na 100 tisuća stanovika, drugi smo u EU po broju umrlih od raka debelog crijeva, upozorili su gastroenterolozi u srijedu inicijativom “Rak debelog crijeva u Hrvatskoj: pobijedimo strah, izaberimo život!” u povodu proglašenja ožujka nacionalnim mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva.
Slovenija smanjila smrtnost
- U Hrvatskoj se dnevno dijagnosticira deset novih slučajeva, a šest pacijenata umre od te bolesti. Činjenica je da stopa mortaliteta u posljednjih deset godina stagnira, ali broj novooboljelih raste i svake godine otkrijemo jedan posto više novih slučajeva - kaže prof. Ivica Grgurević, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva, naglasivši da je smrt od raka debelog crijeva nepotrebna jer ju je moguće prevenirati.
A upravo tu radimo protiv sebe. Iako su Hrvati najdeblja nacija u EU te na petome mjestu po udjelu pušača - a to su uz prehranu bogatu mastima i ugljikohidratima i konzumaciju alkohola rizični čimbenici, jako se slabo odazivamo na preventivni program testiranja tragova krvi u stolici. Na njega se pozivaju poštom na kućnu adresu svi stariji od 50 godina, ali se samo petina pozvanih i odazove.
- U ciklusu od 2008. do 20011. odazvalo ih se 20 posto, u sljedećem ciklusu 30 posto, ali i dalje daleko ispod planiranih i poželjnih 60 posto, koliko ih se odazove u Sloveniji - kaže prof. Grgurević. Testiranja se provode u sklopu nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva i dosad su provedena četiri ciklusa testiranja, a peti je u tijeku.
Među onima koji su se odazvali bilo je 7% pozitivnih testova i ti su ljudi pozvani na kolonoskopiju, no nije ih se odazvala ni trećina. Kod onih pak koji su se odazvali, rak je ustanovljen kod njih 5,5%, a polipi debelog crijeva, koji dovode do raka i koje treba ukloniti, kod njih gotovo 40%.
- Važnost programa prevencije i rane detekcije najbolje pokazuju podaci Slovenije koja je zbog velikog napretka u odzivu na testiranje u pet godina smanjila stopu smrtnosti za čak 21%. Kad bi se na testiranje u Hrvatskoj odazvalo 65% ljudi, to bi povećalo udio bolesnika s ranom dijagnozom raka debelog crijeva s 10-15% na oko 50% u ukupnom broju oboljelih. Koliko je to važno govori podatak da je izlječenje nakon ranog postavljanja dijagnoze raka debelog crijeva čak 90% - navodi dr. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Predrasude od pregleda
Većina slučajeva raka debelog crijeva nastaje iz polipa koji se počinju javljati nakon 45. ili 50. godine, rastu sporo i lako se uklanjaju pri kolonoskopskom pregledu.
- Visoka smrtnost je uglavnom posljedica kasnog postavljanja dijagnoze. Debelo crijevo možda nije najsimpatičniji organ i ljudi imaju predrasude prema pregledu, ali tu barijeru treba razbiti. Dobar odziv znači i izvrsne rezultate - ističe prof. Zlatko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.
