Kada se u dva navrata 2016. godine izravno birao predsjednik HDZ-a, na izbore je izišlo manje od 100.000 članova. Stranka, međutim, i dalje inzistira da ih ima 210.000, što bi značilo znači da članstvo ove stranke u pravilu nije previše zainteresirano za to tko će ih voditi tijekom pune četiri godine. Činjenica da je brojku od 210.000 članova javno iznio glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković govori da će stranka još jednom zaobići svoj statut, koji propisuje da pravo glasa imaju samo oni koji redovito plaćaju članarinu.
A to pred kandidate za predsjednika HDZ-a stavlja prilično zahtjevnu zadaću da prikupe najmanje 10.500 potpisa članova stranke. Kad bi se dogodilo da protukandidati aktualnog predsjednika ne uspiju prikupiti traženi broj potpisa, ponovio bi se princip “jedan član, jedan glas, jedan kandidat”, no s obzirom na najave da će ovo biti najdemokratskiji unutarstranački izbori do sada, može se pretpostaviti da će se stranka pobrinuti da se takav scenarij izbjegne. U svakom slučaju, bit će zanimljivo pratiti zbroj glasova koji će dobiti svi kandidati za predsjednika HDZ-a.
Sumnje u dopisivanje glasova kakve su pratile ranije izbore ovoga bi puta trebala otkloniti činjenica da kandidati na svim biračkim mjestima mogu imati svoje promatrače. Iz tabora Kovač-Stier-Penava potvrdili su nam da će osigurati svoje ljude na svim biračkim mjestima, po županijama i u središnjem izbornom povjerenstvu. U kuloarima se, međutim, jučer moglo čuti da vrh stranke pokušava ograničiti izbore znatno manjim brojem biračkih mjesta nego što ih je bilo na izborima 2016. Na zadnjoj sjednici Predsjedništva HDZ-a, primjerice, za Zagreb je predloženo ukupno šest biračkih mjesta, dok ih je na zadnjim izborima bilo 17, po jedno za svaku gradsku četvrt. Split bi imao tri biračka mjesta, a ostali gradovi i općine po jedno.
