Još jedna strašna migrantska tragedija na Sredozemlju: više stotina izbjeglica i migranata iz Pakistana, Sirije, Egipta, Libanona, Tunisa, Afganistana i drugih zemalja nestalo je u moru kod Grčke, od čega oko stotinu djece, u jednoj od najvećih europskih migrantskih katastrofa. Za sada je iz mora izvučeno 79 poginulih, a 104 osobe su spašene. Broj mrtvih bit će zasigurno puno veći jer se procjenjuje da je na brodu bilo i do 700 ljudi te se strahuje da je u brodolomu poginulo oko 600 osoba.
Povratak u Siriju
Ribarski brod plovio je prema Italiji iz libijske luke Tobruk. Slike su pokazale palubu punu ljudi, no tvrdnje o velikom broju žena i djece u potpalublju došle su od liječnika koji su uglavnom pružali pomoć muškarcima koji su preživjeli. Obalna straža našla se na meti kritika zato što nije ranije intervenirala, no vlasti kažu da su njihove ponude da pomognu uporno bile odbijane. Spasioci i dalje pretražuju područje na kojem je brod potonuo, no nada da će se pronaći još preživjelih jenjava. Neki kažu da se brod prevrnuo nakon kvara motora i komešanja nesretnih ljudi na palubi prekrcanog broda zbog manjka vode za piće, a drugi tvrde da je do prevrtanja došlo nakon što je brod obalne straže htio povući izbjeglički brod. Jedanaest osoba je uhićeno, uključujući i nekoliko Egipćana koje se sumnjiči za trgovinu ljudima.
GALERIJA Strašna migrantska tragedija na Sredozemlju
Ovakve se tragedije nažalost mogu i dalje očekivati. Kako je ljeti vrijeme ljepše i more se smiruje, ponovno se otvaraju migrantske rute. Osim u Libiji, danas je glavna luka za prebacivanje migranata u Tunisu, u kojem vlada politička nestabilnost. Lučki grad Sfax danas slovi za glavnu polaznu točku migranata prema Italiji.
U pokušaju zaustavljanja te rute nedavno su Tunis posjetili nizozemski premijer Mark Rutte, talijanska premijerka Giorgia Meloni te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koji su se sastali s predsjednikom Tunisa Kaisom Saiedom kako bi pokušali naći rješenje za zaustavljanje protoka migranata. Međutim, predsjednik Kais Saied odbrusio je i kazao da Tunis neće biti policajac koji bi štitio granice EU te neka se sami štite.
– Tunis neće prihvatiti da postane granična straža za druge zemlje. Rješenje neće biti na štetu Tunisa. Ne možemo biti stražar za njihove zemlje – rekao je Saied tijekom posjeta lučkom gradu Sfaxu.
VEZANI ČLANCI:
Saied je naučio lekciju od turskoga predsjednika Tayyipa Erdoğana kako ucjenjivati zemlje EU te sada traži više novca "da bi spriječio odlazak migranata prema zemljama EU". Europski dužnosnici dogovorili su da će se zauzeti za deblokiranje sredstava MMF-a Tunisu, koji je u velikoj ekonomskoj krizi. S druge strane, predsjednica EK Ursula von der Leyen rekla je da se razmatraju brojne mjere da bi se poboljšala ekonomija Tunisa te da se već razmatra pomoć od 900 milijuna eura.
Italija se, uz financijsku pomoć Tunisu, zauzima za sklapanje partnerskog sporazuma s tom zemljom koji bi joj omogućio da deportira migrante koji ne ispunjavaju uvjete za azil.
Već dulje vrijeme zemlje EU koje su od 2015. godine preplavljene migrantima sada ih selektiraju i počinju vraćati u domicilne zemlje, naravno uz financijsku pomoć. Mnogi Sirijci, Libanonci, Egipćani, Libijci, prihvatili su tu nagodbu jer novac koji će dobiti za vraćanje u domovinu dostatan im je za kupnju kuće i otvaranje manjeg biznisa.
VEZANI ČLANCI:
Europarlamentarci su s predstavnicima Vijeća EU i Komisije raspravljali o očekivanjima od summita čelnika EU koji će se održati 29. i 30. lipnja. Rasprava je uglavnom bila fokusirana na pitanje migracija, pri čemu su se zastupnici desnog političkog spektra zauzeli za jačanje zaštite vanjskih granica Europske unije, dok su na ljevici inzistirali na tome da se moraju poštovati ljudska prava migranata i kritizirali stajalište Vijeća o lakšem vraćanju migranata koji nemaju pravo na azil.
Najosjetljivije političko pitanje
Ministri unutarnjih poslova država članica postigli su nedavno kompromis o dva ključna zakonska prijedloga iz paketa o migracijama i azilu, što je jedno od najosjetljivijih pitanja danas u Europi, rekao je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
– Ova rasprava pokazuje da je pitanje migracija jedno od politički najosjetljivijih pitanja u ovom trenutku u Europi – izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Ministri su usvojili zajedničko stajalište o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama te Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela pakta o migracijama i azilu, o čemu su zemlje članice godinama neuspješno pregovarale.
VIDEO Božinović o porukama policijskih šefova o migrantima
