HDZ još uvijek nije počeo unutarstranačku raspravu o novim izbornim pravilima koja bi trebala osigurati poštovanje ustavnog načela o općem i jednakom biračkom pravu na idućim parlamentarnim izborima. Iako je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović upozorio da bi u protivnom u pitanje mogla doći ustavnost samih izbora, jedino što se može čuti u stranci jest da se čeka mig predsjednika Andreja Plenkovića.
U međuvremenu se u stranačkim kuloarima, pa i među onima koji bi trebali biti najupućeniji u problematiku i potencijalna rješenja, kao najjednostavnije i najelegantnije rješenje posljednjih dana spominje mogućnost da se izborne jedinice ostave u sadašnjim granicama, a da se propiše različit broj zastupnika koji se u njima biraju. Takva mogućnost unaprijed je naišla na negativan stav Ivana Anušića, osječko-baranjskog župana i potpredsjednika stranke, a da on nije jedini u HDZ-u, ali i izvan njega, koji tako misli, svjedoči ono što su nam posljednjih dana, što službeno što neslužbeno, na ovu temu rekli političari s istoka Hrvatske.
Čeka se središnjica
"Smatram da za Slavoniju ne bi bilo dobro da ima manje saborskih zastupnika, ali do novih izbora je još dvije godine i vjerujem da će se do tada pronaći kvalitetan model i metodologija vezana za izborne jedinice tako da nitko neće biti oštećen, bez obzira na manji broj stanovnika", otpisao nam je virovitičko-podravski župan Igor Andrović na pitanje dijeli li Anušićevo mišljenje da bi Slavonija unatoč raseljavanju trebala zadržati jednak utjecaj u Saboru. Slično neslužbeno govore i drugi HDZ-ovci s ovog područja, s napomenom kako se čeka da središnjica predloži model i da se vidi što je uopće na stolu. Dio HDZ-ovaca pritom priznaje da to što je birala nerazmjerno velik broj zastupnika u odnosu na broj birača Slavoniji nije donijelo previše benefita. Presudna je kvaliteta, a ne broj zastupnika, kažu naši sugovornici, no ustrajni su u tvrdnji da napučenost ne bi trebala biti jedini kriterij kad se govori o zastupljenosti neke regije. U tom bi se slučaju, uvjereni su, u Saboru za desetak godina mogli naći samo zastupnici iz Zagreba i turističkih krajeva uz obalu pa je pitanje bi li itko kod, primjerice, donošenja državnog proračuna bio istinski glas ruralnih područja.
No nisu samo slavonski HDZ-ovci protiv ujednačenja biračkog prava bez dodatne zaštite za Slavoniju. Na tom je tragu i Ivan Penava, predsjednik Domovinskog pokreta, koji potvrđuje da ga je Anušićev istup "zagolicao i natjerao na razmišljanje".
– Ako se matematički hladno bude išlo prema tome da glas svakog od nas vrijedi jednako, bit će to vrlo nepravedno prema Slavoniji i Slavoncima jer će ogroman prostor time izgubiti utjecaj – kaže Penava.
Iako i on priznaje da je veliko pitanje koliko su dobra Slavoniji njezini zastupnici donijeli do sada, Penava inzistira da se radi o banaliziranju teme u kojoj, uvjeren je, krajnju riječ ne bi smjeli imati Ustavni sud ni pravnici, nego politika. Pritom tumači da je upravo izostanak političkih odluka s najviše razine devastirao Slavoniju. Demografska slika bi, kaže, bila potpuno drukčija da je sjedište jednog ili dva ministarstva bilo preseljeno u Osijek umjesto da se svi administrativni kapaciteti koncentriraju u Zagrebu.
Iz ovih reakcija jasno je da Plenkovića, kada se i ako odluči na izmjene Zakona o izbornim jedinicama ili Izbornog zakona, ovisno o modelu, čeka težak posao uvjeravanja vlastite, ali i drugih stranaka na desnom centru i desnije da ustavno načelo koje jamči opće i jednako biračko pravo nije nešto o čemu može biti rasprave. Uspješnost tog posla u dobroj bi mjeri zato mogla ovisiti o onome što će reći Ustavni sud, pred kojim je nova rasprava o izbornim jedinicama, a izvješće je, kako nam je nedavno kazao Šeparović, u visokoj fazi gotovosti. S obzirom na ono što se može čuti iz redova HDZ-a, veliko je pitanje hoće li biti išta od usklađivanja izbornih pravila ako se većina u Ustavnom sudu još jednom odluči na najblaže moguće oružje koje joj je na raspolaganju – upozorenje Saboru da mora izmijeniti zakone. Vjerojatno je to i razlog zbog kojega većina stručnjaka posljednjih tjedana zagovara rješenje po kojem bi Ustavni sud maknuo iz pravnog poretka Zakon o izbornim jedinicama, koji sada već očito proizvodi neustavnu praksu. Time bi se Sabor prisililo da donese nova, sa zakonom i Ustavom usklađena pravila jer bi u protivnom bilo nemoguće provesti izbore.
Što se tiče lijeve strane političke scene u Slavoniji, Plenkovića tu ne čekaju preveliki otpori.
– Pametni ljudi su sve o tome rekli. Ja nemam problem s time da svaki glas mora vrijediti jednako, ali isto tako znam da bi HDZ volio da izbora i nema i da su oni stalno na vlasti. Prijedlog SDP-a je Hrvatska koja ima šest regija i možda se do toga ne može doći u jednom izbornom ciklusu, ali to mora biti cilj. Imamo državu koju je moguće pretrčati u jedan dan, a imamo 21 županiju, više od 550 gradova i općina. To je sve naštimao HDZ, kako njemu odgovara i, kada izgubi, to treba mijenjati – kaže SDP-ov europarlamentarac Predrag Fred Matić.
Socijaldemokrat Domagoj Hajduković se, primjerice, obrušio na Anušića uz poruku kako bi volio da je župan bio tako odlučan u obrani interesa Slavonije dok su HDZ-ovci novac iz Projekta Slavonija trošili na gradnju hotela po obali i dok su tisuće mladih napuštale Slavoniju. Hajduković se slaže da je zastupljenost regija problem, no ističe kako Ustav ne ostavlja previše prostora za različita tumačenja, a suglasan je da bi najelegantnije bilo promijeniti broj zastupnika po jedinici.
– To znači da će biti manje zastupnika iz Slavonije i Baranje, ali to su rezultati dugogodišnje dominacije HDZ-a u našoj regiji – smatra Hajduković.
Unutarstranački okršaj
Saborski zastupnik Bojan Glavašević, koji je u Sabor ušao na listi s Možemo!, naglašava da mandat zastupnika proizlazi iz glasova građana i to je, kaže, ustavna kategorija. Prazan teritorij ne može, referira se Glavašević na Anušića, birati nikoga i cijela priča o Slavoniji zapravo je, dodaje, predmet unutarstranačkih okršaja u HDZ-u jer se slavonski HDZ-ovci bore za utjecaj i boje se da bi im utjecaj pao ako dođe do ujednačavanja biračkog glasa.
– A što su realno napravili? Pogledajmo pet županija s područja Slavonije, Baranje i Srijema, koliko su dale zastupnika, župana, gradonačelnika, ministara, što su oni radili i gdje su danas mnogi od njih i koliko ih je završilo u zatvoru ili pritvoru jer su se borili za sve osim za građane iz tih pet županija – kaže Glavašević. Upravo HDZ krivi kao glavne i odgovorne za devastaciju i depopulaciju tog dijela Hrvatske te kaže kako je danas svima jasno da je HDZ-ov Projekt Slavonija propao.
– Što se pak tiče ujednačavanja glasa, mislim da model regija koji je Gong svojedobno predstavio nije idealan, ali je dobra osnova za dalje. No budimo realni, HDZ-u to nije u interesu – kaže Glavašević koji naglašava i kako unatoč tome što ljudi Slavoniju napuštaju i opada broj ljudi njihovo biračko pravo ostaje sačuvano jer svi koji su otišli, a nisu promijenili prebivalište mogu i dalje doći i glasati, a ako su u dijaspori, onda imaju izbornu jedinicu u kojoj im je sačuvano biračko pravo.
Bivšem SDP-ovu vukovarskom gradonačelniku Željku Sabi je cijela tema vrlo kompleksna i podsjeća na analizu koju je svojedobno napravilo udruženje gradova, a koja je pokazala da je Hrvatska izrazito centralizirana zemlja i da je svega 10 do 13 posto sredstava završavalo u proračunima gradova i županija, a sve ostalo ide u državni proračun. Nema, kaže, ujednačavanja glasa bez novog uređenja, teritorijalnog preustroja i decentralizacije financijskih sredstava. Kada se to napravi, kada Hrvatska bude podijeljena na četiri ili pet regija koje se ravnomjerno razvijaju, onda će i sve ostalo sjesti na svoje mjesto.
Zastupnici HDZ-a, SDP-a, Možemo! i Domovinskog pokreta
Bojan Glavašević s liste Možemo! kaže da je cijela priča o Slavoniji zapravo predmet unutarstranačkih okršaja u HDZ-u jer se slavonski HDZ-ovci bore za utjecaj. SDP-ovac Predrag Fred Matić kaže da je prijedlog SDP-a podjela na šest regija do koje se možda ne može doći u jednom izbornom ciklusu, ali to mora biti cilj. Ivan Penava iz DP-a inzistira da se radi o banaliziranju teme u kojoj, uvjeren je, krajnju riječ ne bi smjeli imati Ustavni sud ni pravnici, nego politika. HDZ-ov župan Igor Andrović smatra da za Slavoniju ne bi bilo dobro da ima manje saborskih zastupnika, ali do novih izbora je još dvije godine te vjeruje da će se do tada pronaći kvalitetan model.
Video: Zekanović donio kartone s likovima Mostovaca pa ga izbacili sa sjednice: 'Ovi ljudi prikrivaju korupciju'
Zašto je ukinut županijski dom sabora 2001e?