Bilo je 6.24. Grad je još spavao. Nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. trebalo je biti jedno od onih tihih "lockdown" jutara u kojima se Zagreb tek polako budi. Ulice su bile gotovo prazne, tek zvuk pokojeg automobila remetio je ranojutarnju tišinu. A onda je počelo podrhtavanje – isprva lagano, a zatim sve snažnije. Zidovi su se tresli, namještaj pomicao, a zvuk potresa pretvorio se u duboku tutnjavu koja je trajala oko pola minute.
Potres magnitude 5,5 po Richteru bio je najjači koji je pogodio Zagreb u više od stotinu godina. Stanovnici su u pidžamama i papučama istrčali na ulice noseći djecu, kućne ljubimce i ono najnužnije. Strah, nevjerica i hladno jutro spojili su se u prizore koje mnogi Zagrepčani nikada neće zaboraviti. U toj tragediji život je izgubila 15-godišnja Anamarija Carević, učenica koja je preminula od ozljeda.
Anamarija je, prisjećaju se oni koji su je poznavali, bila tipična tinejdžerica vedra duha. U školi je bila odlikašica, a slobodno vrijeme dijelila je između sporta, prijatelja i crkve. Deset godina trenirala je džudo, učila je znakovni jezik, a posebno mjesto u njezinu životu imala je župa Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici. Ondje je pjevala u zboru Palma i svirala tamburicu. Gubitak djevojčice koja je tek zakoračila u život duboko je pogodio Zagreb. Kako bi se njezino ime i dobrota koju je širila među ljudima sačuvali od zaborava, 2021. godine osnovana je Zaklada Anamarije Carević, čiji je jedan od ciljeva izgradnja pastoralnog centra koji će nositi njezino ime. Ozlijeđeno je još 27 osoba.
Samo 37 minuta nakon prvog udara, u 7.01 sati, grad je pogodio i novi potres magnitude 5,0, a u godinama koje su slijedile zabilježeno je oko 3500 naknadnih podrhtavanja. U prvim satima nitko nije znao razmjere katastrofe. Fotografije i snimke počele su kolati društvenim mrežama: automobili zatrpani pod kamenjem, urušene fasade, razbijeni dimnjaci... Na ulice su u rekordnom roku stigle žurne službe. Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Zagreb već nekoliko minuta nakon potresa započeli su prve intervencije. U prva 24 sata obavili su ih na stotine, a u idućim tjednima na tisuće. Ukupno su uklonili oko 4500 dimnjaka i više od 1300 opasnih dijelova zgrada. Do sredine travnja imali su gotovo 3200 intervencija, a do kraja sanacije brojka se popela na više od 4200.
Sustav civilne zaštite organizirao je i privremeni smještaj za građane koji su ostali bez krova nad glavom. Podignuta su šatorska naselja, a otvoreni su i punktovi na kojima su se dijelili hrana, voda i osnovne potrepštine. U pomoć su pritekli i vatrogasci iz brojnih hrvatskih gradova – od Karlovca i Varaždina do Splita, Rijeke i Osijeka. Hrvatska vojska sudjelovala je u uklanjanju ruševina i pomoći građanima. Jedan od najdojmljivijih prizora tog jutra bio je ispred rodilišta u Petrovoj bolnici. Majke s tek rođenim bebama, umotane u dekice, stajale su na hladnome jutarnjem zraku dok su ih liječnici i medicinske sestre evakuirali iz zgrade. Zbog oštećenja bolnice rodilje su premještane u vozila hitne pomoći, a novorođenčad i nedonoščad prevozili su u KB Dubrava. Inkubatore je prevozila Hrvatska vojska, a u pomoći su se uključili i pripadnici navijačke skupine Bad Blue Boysi, koji su s volonterima pomagali nositi opremu i osiguravati prostor. Fotografije majki ogrnutih dekom s bebama u naručjima na dvorištu Petrove obišle su svijet i postale simbol krhkosti života u trenucima katastrofe.
Istodobno su se evakuirali i pacijenti iz drugih bolnica, među njima i iz Kliničkog bolničkog centra Rebro, dok su građani masovno izlazili na ulice jer su se bojali vratiti u svoje stanove. Posebno su teško stradala naselja na obroncima Medvednice – Markuševec, Čučerje, Medvedski breg i Šestine. Mnoge su obitelji ostale bez domova, a dio građana godinama je živio u privremenim smještajima. Neki su proveli i više od dvije godine u malim sobama Hostela Arena čekajući obnovu svojih kuća i stanova. Materijalna šteta nakon potresa bila je golema. Oštećeno je oko 25 tisuća objekata – od obiteljskih kuća i stambenih zgrada do škola, muzeja, bolnica i državnih institucija. Procijenjena šteta dosegnula je čak 86,4 milijarde kuna. A obnova? Još traje.
Grad Zagreb ukupno je ugovorio 207 projekata obnove objekata u svom vlasništvu vrijednih 475 milijuna eura. A kako je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet ovaj tjedan rekao komentirajući trenutačno stanje, Grad je obnovio većinu javnih objekata koji su bili oštećeni. – Kad govorimo o zagrebačkoj situaciji, Grad je vodio obnovu 207 projekata različitih namjena, škola, vrtića, domova zdravlja, zgrada u kulturi, zgrada gradske uprave i infrastrukture. Sada smo na brojci od 194 obnovljene javne zgrade ili infrastrukturna objekta – naglasio je dodavši da je preostalih 13 projekata uglavnom složenije za realizaciju. – Riječ je o zgradama koje su vrlo kompleksne za obnovu, uglavnom pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima koja podliježu posebnim pravilima – objasnio je. Grad, naglasio je, nastoji što veći broj projekata dovršiti do kraja lipnja kada istječe rok za korištenje dijela europskih sredstava.
– Radovi su u tijeku i pokušavamo što više objekata završiti do 30. lipnja jer je to rok za potrošnju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – rekao je. A Zagreb je uspio povući znatna sredstva iz europskih fondova, napomenuo je. – Iz Fonda solidarnosti povukli smo gotovo 200 milijuna eura, a iz Nacionalnog plana oporavka očekujemo povući još gotovo toliko – kazao je Korlaet. Cilj gradske uprave, dodao je, maksimalno je koristiti europska sredstva kako bi se rasteretio gradski proračun.
– To pokazuje našu odgovornost da što više sredstava povučemo iz europskih fondova i tako smanjimo opterećenje za gradski proračun. Plan je države završiti obnovu svih oštećenih zgrada u iduće četiri godine – Ministar Bačić je rekao da je cilj završiti obnovu javnih i privatnih zgrada do 2030. godine. Kada je riječ o javnim zgradama, vjerujem da će taj rok biti ostvaren – kazao je Korlaet. Grad Zagreb je, spomenimo, obveznik i sufinanciranja obnove privatnih zgrada s 20 posto udjela, za što je u proračunu alociran 21 milijun eura godišnje, dok obnovu vodi država. Korlaet je istaknuo kako je obnova privatnih zgrada znatno složeniji proces. – Kod privatnih zgrada situacija je zahtjevnija jer ih ima puno više, a riječ je često o višestambenim zgradama u kojima se suvlasnici moraju dogovoriti o obnovi – objasnio je. Trenutačno se, dodao je, odvijaju radovi na velikom broju gradilišta. – Više stotina gradilišta na višestambenim zgradama i obiteljskim kućama trenutačno je aktivno i taj se proces postupno ubrzava – napomenuo je te dodao i da je Grad dodatno pomagao građanima u procesu obnove. – Na početku mandata organizirali smo oko 5000 mobilnih timova koji su obišli isto toliko adresa i pomogli građanima u ispunjavanju zahtjeva za obnovu – istaknuo je.
Osim toga, dio građana koji su ostali bez domova privremeno je smješten u gradske stanove, a obiteljima čije su kuće bile oštećene Grad je osigurao kontejnere za privremeni smještaj, rekao je zamjenik gradonačelnika. Zaključio je kako se "proces ubrzava i Grad će ga pratiti koliko god može". Na Stručnom savjetu za obnovu Korlaet je i prezentirao projekte koji su do sada riješeni. Tako je, kada su posrijedi zgrade za odgoj i obrazovanje, uređeno 114 objekata i utrošeno isto toliko milijuna eura. Među objektima se nalaze i Osnovna škola Miroslava Krleže, OŠ Ivana Merza, Učenički dom Ante Brune Bušića, OŠ Petra Zrinskog, Gimnazija Tituša Brezovačkog i Gornjogradska gimnazija.
Kada je pak riječ o prometnoj infrastrukturi, realizirano je 27 projekata i utrošeno 90 milijuna eura. Uređeni su, među ostalim, Savski most, Most mladosti, Sljemenska cesta i Aleja Matije Ljubeka. Na provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu utrošeno je 96,5 milijuna eura, a realizirano je 30 projekata, među kojima se ističu Gradsko kazalište Gavella, Kazalište Komedija, Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski prirodoslovni muzej i Umjetnički paviljon. Kako je je već napomenuo gradonačelnik Tomislav Tomašević, prioritizirala se obnova vrtića, škola i cestovne infrastrukture, a potom je fokus stavljen na zdravstvene objekte, zgrade u kulturi i objekte gradske uprave.
Unatoč zakonskim izmjenama koje su postupak nešto ubrzale, poslijepotresna obnova i dalje je spor i kompliciran postupak, što je jedan od razloga zašto je ona u velikom dijelu metropole još uvijek u tijeku. Brojke koje smo dobili u resoru ministra Branka Bačića otkrivaju da je u obnovu na području zagrebačkog potresa dosad uloženo 2,75 milijardi eura, u ovom trenutku otvoreno je 695 gradilišta na privatnim objektima, a radovi su završeni na ukupno 4333 zgrade s gotovo 40.000 stanova. To je, navode, obuhvatilo i oko 100.000 građana, kojima je trebalo osigurati privremeni smještaj, organizirati iseljenje i skladištenje imovine, izraditi projekte obnove, provesti konstrukcijsku obnovu te stanare ponovno vratiti u njihove domove.
Obnovljeno je, detaljiziraju, 3209 stambenih zgrada te 666 obiteljskih kuća, a zamjenske su kuće dobile 54 obitelji. Za njih 13 umjesto izgradnje zamjenskih kupljene su nove kuće, a u tijeku je gradnja njih 52. Još 444 projekata obnove na objektima javne namjene provedeno je putem Fonda solidarnosti Europske unije. Prema riječima ministra Bačića, do kraja sljedeće godine trebala bi biti završena izgradnja svih zamjenskih obiteljskih kuća, dok je plan da se najsloženije konstrukcijske obnove dovrše do kraja desetljeća.
Kako bi se postupak obnove još ubrzao, Ministarstvo je 2024. godine razvilo i koncept takozvane blokovske obnove, kojim se znatno proširuje obuhvat radova unutar jedne javne nabave. Umjesto jedne stambene zgrade ideja je odjednom obaviti obnovu na cijelom stambenom bloku, pa je tako primjerice prošlog ljeta završen blok Mali Vatikan u Zagrebu, omeđen Vlaškom, Bauerovom i Martićevom ulicom te Prolazom Jurja Ratkaja. Riječ je o bloku koji se sastoji od 25 ulaza s 259 stanova, a ukupna je vrijednost radova iznosila 4,08 milijuna eura. – Ugovoreni su radovi za Blok 20, a u postupku javne nabave su blokovi Zrinski, Visoka, Trg bana Jelačića i Medulić u Zagrebu, blok Rimska u Sisku i Gajeva u Petrinji. U pripremi postupaka nabave nalaze se blokovi Svačić, Blok 1-4 u Zagrebu, Novo Selo Glinsko i Ravno Rašće – detaljiziraju u Ministarstvu. Blok na Trgu bana Jelačića primjerice čine tri zgrade s 49 stanova, dok je u slučaju Bloka 20 riječ o velikom kompleksu s 11 zgrada i 127 stambenih jedinica. Blok Zrinski pak čini kompleks omeđen Ilicom, Kačićevom, Hochmanovom, Jagićevom i Ulicom Republike Austrije. Riječ je o 24 zgrade s 317 stanova, a u 19 zgrada potrebno je obaviti konstrukcijsku, dok je za ostatak riječ o nekonstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi.
Što se tiče obnove na javnim objektima, Ministarstvo je sudjelovalo na radovima u nekoliko zagrebačkih vrtića i škola te nizu fakulteta i zdravstvenih ustanova. Fakultet političkih znanosti, Građevinski, geodetski i arhitektonski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje i Medicinski fakultet, da nabrojimo samo neke, od škola su na popisu Gornjogradska i Gimnazija Tituša Brezovačkoga, a što se tiče bolnica, neke od najzahtjevnijih bile su obnove Petrove, Kliničke bolnice Merkur, Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, zgrada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Rockefellerovoj te Klinike za plućne bolesti Jordanovac.
– Na području Grada Zagreba ugovoreno je ukupno 510 projekata obnove zgrada javne namjene i infrastrukture u vrijednosti od 2,55 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti Europske unije ugovoreno 1,07 milijuna eura, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) ugovoreno je 1,24 milijuna eura dok se preostali iznos od 239 milijuna eura financira iz državnog proračuna. Od ukupno 510 projekata radovi su završeni na 435 projekata, za 66 projekata radovi su u tijeku, a za preostale projekte projektno-tehnička dokumentacija izrađena je i/ili su u fazi nabave za izvođenje radova – napominju u Ministarstvu. Obnovljeni su i objekti kulturne baštine, ponajprije Hrvatski prirodoslovni muzej, Atelijer Meštrović, a jedan od najsloženijih projekata obnove na svijetu – onaj zagrebačke katedrale – upravo je u tijeku. Uskoro se, kažu u Ministarstvu graditeljstva, otvara i bazilika Presvetog Srca Isusova, dobro poznata crkva u Palmotićevoj.
Kako je Bačić podsjetio za nedavnog obilaska radova obnove, Vlada se odlučila na koncept obnove koji je nešto dulji i skuplji, no dugoročno isplativiji i sigurniji. – Da se Vlada odlučila na povratak u prijašnje stanje, obnova bi bila iza nas. No, odlučili smo se za suvremenu konstrukcijsku obnovu. Kad obnovimo ovu zgradu iz 1900. godine, ona će moći izdržati potrese jače od onih 2020. godine. Ovakav proces obnove dulji je i skuplji, ali držimo da je to bio pravi put jer je istovremeno isplativiji, a zgrade su konstrukcijski sigurnije i mehanički otpornije – ustvrdio je ministar nakon posjeta zgradi u Draškovićevoj, koja se trenutačno obnavlja.
FOTO Plenković obilazio zgrade pod obnovom uoči 6. obljetnice zagrebačkog potresa: 'Uloženo je 330 milijuna eura'
Otvori KEKS Pay
Koliko je žertava miglo biti, a Bog nas je sačuvao... Tko ima oči, neka gleda.