Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Članica Vladina savjeta: Samo jedna država u Europi ima blaže mjere od Hrvatske, a to nije sve

U Hrvatskoj je od gripe u posljednje dvije sezone bilo prijavljeno 148 umrlih, a do sada je od COVID-19 u Hrvatskoj zabilježena 1151 umrla osoba – gotovo osam puta više, iznosi podatke HZJZ-a Petra Klepac
19. studenoga 2020. u 06:45 44 komentara 21433 prikaza
Zagreb: Kiša donjela zahlađenje i dašak jeseni u grad
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Koliko će mjeseci pred nama biti teški, kada možemo očekivati spas u cjepivu, ali i može li se do onda “krivulja” izravnati bez strožih mjera neka su od trenutačno najvažnijih pitanja, a odgovore na njih dala nam je epidemiologinja dr. Petra Klepac. Ova rođena Zagrepčanka nakon diplome na PMF-u i doktorata na poznatom MIT-u radila je na Penn State Universityju, Princetonu i Cambridgeu, a danas je docentica na London School of Hygiene and Tropical Medicine, gdje se bavi matematičkim modeliranjem zaraznih bolesti. Sa svoje se londonske adrese videopozivima se javlja na sastanke Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, čija je članica.

Karlovac: Odjel za COVID karlovačke bolnice danas 207 novozaraženih Zabrinjavajući podatak! Ova hrvatska županija europska je regija s najviše zaraženih

Nalazimo se u situaciji kada epidemiološka krivulja svakog dana raste. Je li ovakvo širenje virusa bilo očekivano?

Očekivali smo da jesenski val, ovisno o primijenjenim mjerama, može biti gori od proljetnoga. Naime, u proljeće smo imali “sreću u nesreći” da se SARS-CoV-2 u Europi pojavio na kraju sezone gripe. To znači da se zdravstveni sustavi, koji su inače u Europi pod velikim pritiskom zimi, nisu morali nositi istodobno s dva respiratorna virusa. U Velikoj Britaniji, primjerice, bolnički je sustav u krizi svake zime i često je na rubu kapaciteta.

Što je ključno ove zime?

Bitno je, osim COVID-a, izbjeći i gripu. To je jedan od razloga zašto je cijepljenje protiv gripe vrlo bitno. Kako su i SARS-CoV-2 i virus gripe respiratorni virusi, mjere koje sprečavaju širenje COVID-19 bit će efikasne i protiv gripe, tako da je gripa trenutačno u Europi na vrlo niskom nivou i njena sezona još nije počela. Kakva će biti zima, ovisi o primijenjenim mjerama, a tu nošenje maski, fizičko distanciranje i pranje ruku mogu puno pomoći. Što danas znamo o virusu čije širenje istražujete od kada se pojavio? SARS-CoV-2 respiratorni je virus za koji smo se u početku nadali da se uglavnom širi kapljičnim putem te preko kontaminiranih površina, a manje preko aerosola, što je i povod naglaska na često pranje ruku i nediranje lica, fizičko distanciranje, nošenje maski, prakticiranje respiratorne higijene. Nedavno je pokazano da je širenje aerosolom vrlo bitno, tako da razmak od dva metra u zatvorenom prostoru nije dovoljan da nas zaštiti od zaraze. Štoviše, to da se SARS-CoV-2 širi aerosolno znači da svaki zatvoreni prostor na kojem se okupljaju ljudi može dovesti do superširenja. Na takvim mjestima izuzetno je bitno da svi nose maske te da su broj i gustoća ljudi što manji.

Dr. Petra Klepac | Autor :

Što nas očekuje u idućih nekoliko mjeseci?

Mislim da nas očekuje vrlo teška situacija s velikim pritiskom na bolnice i respiratore te da će bolničko osoblje biti u nezavidnoj situaciji, morat će donositi vrlo teške odluke. Čeka nas i vrlo dinamičan ples s virusom i balansiranjem mjera. Velika većina europskih zemalja odlučila se za oštrije mjere od Hrvatske jer se želi izbjeći zima s visokom razinom zaraze u populaciji. U Europi jedino Estonija ima blaže mjere od Hrvatske, ali tamo je udio pozitivnih testova ispod pet posto i relativni broj novozaraženih manji je više nego triput. No u idućih nekoliko mjeseci očekuju nas dobre vijesti – dolazak cjepiva.

ONA JE HEROINA Svijet je obišlo njezino uplakano lice iz vukovarskog autobusa, a danas tvrdi: 'Grad više ne napuštam'

Stalno stižu noveinformacije vezana za utrku u pronalasku cjepiva. Koje su vaše prognoze?

Završni rezultati iz treće faze kliničkog ispitivanja Pfizerova cjepiva stvarno su ohrabrujući – riječ je o efikasnosti od 95 posto, a efektivno je i za osobe iznad 65 godina, što su izvrsne vijesti. Cjepivo Moderne, također mRNK tipa kao Pfizerovo, također pokazuje odličnu efikasnost – gotovo 95 posto. Do sada je dobre rezultate pokazivalo i Oxford/AstraZeneca cjepivo, koje je drugog tipa, a interim rezultate za to cjepivo očekujemo u idućih nekoliko tjedana. I Pfizerovo i cjepivo iz Oxforda, ako rezultati iz treće faze budu dobri, u ograničenim bi količinama mogli biti dostupni već do kraja godine, a u širokoj upotrebi u drugoj polovici 2021., kao i cjepivo tvrtke Moderna.

Trebamo li se bojati mutacija?

Svi virusi mutiraju i imaju određenu stopu mutacije, no SARS-CoV-2 mutira otprilike dvostruko sporije od virusa gripe te četiri puta sporije od HIV-a. Iako većina mutacija nema funkcionalnog utjecaja, može doći do mutacija koje omogućuju virusu da izbjegne naš imuni odgovor. One također mogu smanjiti efektivnost cjepiva. Treba napomenuti da, što je više ljudi zaraženo virusom, ima više prilika za mutacije pa vjerojatnost da dođe do bitne mutacije raste. To nam daje još jedan argument da što više snizimo razinu zaraze u populaciji dok ne dođe cjepivo kako bi se smanjila vjerojatnost takvih mutacija. Prednost je ta da SARS-CoV-2 za razliku od gripe nije segmentirani virus pa nema takav potencijala za rekombinaciju genetskog materijala, tako da ne vjerujem da će ovaj koronavirus predstavljati izazov predviđanja cijepnih sojeva kao što je to slučaj kod gripe, no potrebno je pratiti genetsku raznolikost SARS-CoV-2 i naš imuni odgovor na nju.

Mislite li da je u trenutačnoj situaciji epidemija izmakla kontroli?

Procijeniti trenutačne epidemiološke parametre nije lako jer su svi podaci koje vidimo odraz prošlosti s različitim vremenskim odmacima. Također, epidemiološka krivulja vrlo je osjetljiva na male promjene u ponašanju ljudi, a postavlja se i pitanje što točno znači da je epidemija izmakla kontroli. Zbog toga su zemlje odlučile uvesti sustav semafora te prate određene indikatore, a kada oni prijeđu unaprijed utvrđenu granicu, uvode se mjere, koje se prema razvijanju situacije pooštravaju ili popuštaju. U slučaju nedostatka semafora, WHO nudi jednostavno pravilo – ako je udio pozitivnih testova veći od pet posto, to znači da je epidemija izmakla kontroli. U Hrvatskoj je već više od tri tjedna udio pozitivnih veći od 20 posto, u posljednjih nekoliko dana čak i više od 30, a danas više od 35 posto. Usto, brojevi umrlih, na bolničkom liječenju i na respiratorima zabrinjavajuće rastu. Od sastanka Znanstvenog savjeta 6. studenog zabilježeno je više od 430 umrlih. U Hrvatskoj taj nepostojeći semafor tjednima “urla” crvenom bojom.

bolnica Goran Tešović Dječji pulmolog s klinike Dr. Fran Mihaljević: U djece i mladih pojavio se novi sindrom

Može li se krivulja izravnati bez strožih mjera?

Kod analize krivulja nije samo bitno raste li, stagnira ili pada – bitan je i broj zaraženih u populaciji. Ako dolazi do zaravnjenja krivulje, a imamo visok broj zaraženih u populaciji, onda ulazimo u situaciju visoke incidencije i svaki tjedan imamo otprilike isti broj novozaraženih, no taj je broj u našem slučaju previsok. Nije dovoljno da se krivulja izravna, bitno je smanjiti pritisak na bolnice. To se može postići jedino smanjenjem broja zaraženih, a to se ne može bez mjera. U nedostatku mjera zaraza se širi dok ne dođe do kolektivnog imuniteta kad krivulja počne padati.

Koliki dio populacije treba biti imun da bi se zaraza prestala širiti?

To ugrubo ovisi o reprodukcijskom broju R, iako u stvarnosti ovisno o strukturi kontakata kolektivan imunitet može biti iznad ili ispod te granice. Ako je on 2, što znači da jedan zaraženi u prosjeku izazove dva nova slučaja, 50 posto ljudi treba biti imuno da bi se onemogućilo širenje virusa, a ako je R=3, onda su to dvije trećine ljudi. Kod ospica, za koje R zna biti i 15, 95% populacije treba biti imuno da bi se spriječilo širenje virusa. Kolektivan imunitet obično postižemo cijepljenjem.

Što će biti s virusom jednom kada se stekne kolektivni imunitet?

Hoće li virus nestati iz populacije nakon što se postigne kolektivni imunitet, ili će nastaviti kontinuirano cirkulirati u endemskom obliku, ili će pak izazivati periodične ili sporadične epidemije, ovisi o nekoliko čimbenika, od kojih je najbitnija duljina trajanja imuniteta. Dosta dječjih zaraznih bolesti dovodi do dugotrajnog imuniteta i, jednom kad ih prebolimo, više se nećemo njima zaraziti. Sezonski koronavirusi ne dovode do dugotrajnog imunog odgovora i njima se možemo zaraziti svake godine, a dosadašnje studije pokazuju da ni SARS-CoV-2 ne izaziva dugotrajan imunitet. Štoviše, duljina trajanja imuniteta ovisi o jačini bolesti tako da prema trenutačnim studijama blaži oblici COVID-19 i asimptomatski slučajevi gube stečeni imunitet u roku od oko tri mjeseca. K tome, trenutačno ne možemo isključiti mogućnost da će druga zaraza imati teže simptome od prve. Samim time, kolektivni imunitet kao strategija ne samo da je neetična i neprihvatljiva nego nema smisla.

Simferopol, Crimea amid COVID-19 pandemic UMRLO 1,3 MILIJUNA LJUDI WHO prijavio apsolutni dnevni rekord u broju novozaraženih koronavirusom

“Švedski model” nije efikasan?

Većina zemalja odmah je odbacila kolektivni imunitet kao strategiju. Izuzetak je Švedska i iz njenog primjera možemo dosta naučiti. U usporedbi sa susjednim zemljama Danskom, Norveškom i Finskom, Švedska je imala blaže mjere, puno više slučajeva, puno veću smrtnost, a sada prolazi kroz puno jači drugi val. Usto, ekonomski nije prošla bolje. U odnosu na isto razdoblje u 2019. godini, Švedska je u drugom tromjesečju ove godine iskusila pad BDP-a od 8,3 posto, Finska i Norveška pokazuju pad od 5,2 i 5,3%, a Danska ima sličan pad kao Švedska.

Kakva je situacija u Velikoj Britaniji, u kojoj živite?

Dosad je u Velikoj Britaniji od ove bolesti umrlo više od 50.000 ljudi. Trenutačno je ovdje na snazi drugi “lockdown”, koji će trajati barem četiri tjedna, u nadi da će se za advent i blagdane moći oslabiti mjere. U srpnju je zabilježen nagli rast broja slučajeva i tada se razgovaralo o dvotjednim strogim mjerama, ali one nisu bile uvedene i u sljedećih mjesec dana broj novozaraženih se utrostručio i doveo do sadašnje situacije. Iz iskustva Wuhana i iz prvog lockdowna znamo da pritisak na bolnice i na intenzivnu njegu raste još četiri tjedna nakon što se uvede lockdown prije nego što počne padati.

Što bi se moglo napraviti bolje u kontroliranju epidemije?

Iskustva raznih zemalja pokazuju da je virus moguće kontrolirati, no ne bez sudjelovanja i potpore građana uz jasne mjere, transparentnost i ista pravila za sve. Ponajprije, mjere trebaju biti uvedene na vrijeme jer, ako se zakasni i dođe do lockdowna, on treba trajati puno dulje da bi se stvari dovele pod kontrolu. Što se samih mjera tiče, znamo da do superširenja dolazi na određenim lokacijama, odnosno okupljanjima, stoga je koncentriranje mjera na te lokacije i događaje jedan od načina na koji je moguće dovesti situaciju pod kontrolu bez lockdowna ako se reagira na vrijeme. Treba strogo ograničiti okupljanja na manje od 50 ljudi, privremeno zabraniti rad noćnih klubova i barova, preusmjeriti restorane na dostavu hrane... Također, masovno učestalo testiranje populacije, poput onoga koje provodi Slovačka, ili rapidnim testovima kod kuće, može pomoći.

Sve više Međimuraca testira se na covid-19 ISTRAŽIVANJE POKAZALO Novo oružje u borbi protiv koronavirusa: Tekućina koju gotovo svi imaju može uništiti virus?

Kako komentirate razne teorije zavjere vezane za ovaj virus?

Dezinformacije se šire po istim pravilima koja vrijede za širenje zarazne bolesti, ali još brže jer se preko društvenih medija može ostvariti puno veći broj kontakata. Studije na podatcima Twittera pokazuju da se glasine nažalost šire brže i dalje od istinitih tvrdnji. Uz prodornost društvenih medija, “fake news” i teorije zavjere postaju sve veći problem. Finska je prema nekim mjerilima najotpornija europska nacija na lažne vijesti jer se tamo već u osnovnoj školi uči o tome kako prepoznati dezinformacije, neistine i glasine.

Dakle COVID-19 nije ‘samo gripa’?

Virus SARS-CoV-2 bez mjera širi se otprilike dvostruko brže od virusa gripe, a smrtnost mu je nekoliko puta veća. U SAD-u je više ljudi umrlo od COVID-19 u 10 mjeseci nego što je umrlo od gripe u pet godina. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je od gripe u posljednje dvije sezone bilo prijavljeno 148 umrlih, a do sada je od COVID-19 zabilježena 1151 umrla osoba – gotovo osam puta više. Dakle, COVID-19 mnogo je ozbiljnija bolest, s puno većom smrtnošću i s mogućim dugotrajnim posljedicama i kad je riječ o mladim ljudima.

Na Papuku pronađena dva smrznuta tijela
NEZAPAMĆENA TUGA
Detalji tragedije na Papuku: Smrznuti muškarci bili su šogori. Nosili su tenisice i bili bez jakni
Online panel
Online panel
U čak 30 posto teških slučajeva “korone” izolirana i bakterija
  • mksdk:

    U Hrvatskoj je u siječnju 2017. umrlo 6.500 ljudi, što je 2.000 više od desetogodišnjeg prosjeka koji za siječanj iznosi 4.500 umrlih. Dakle, tu govorimo o čistom povećanju broja umrlih, a ne o dilemi da li su ljudi umrli sa ... prikaži još! ili od gripe (ako je uzrok bila gripa). Mi danas nemamo takav statistički pokazatelj povećane smrtnosti, što je potpuno nemoguća situacija kada bi bilo točno sve ono što se coroni pripisuje.

  • Avatar Salam_Parizer
    Salam_Parizer:

    ŠTO više 'STEŽEŠ' mjere u ovom cirkusu, to više sredstava 'POTPORE' dobiješ od mmf-a i svjetske banke! spušteno na nivo lokalnih jedinica (županije), vjerojatno se zbog toga ODREĐENI lokalni političari očajnički 'PROPINJU' da VAM uvedu lockdown! dakle u IGRI su ... prikaži još! GLOBALISTI - NOVAC - POLITIČARI - MOĆ ??? pitam se ŠTO MOŽE POĆI PO ZLU? (googlaje covid-19 finacial assistance by region na stranici IMF)

  • Avatar pametnom_dosta
    pametnom_dosta:

    Kel to najava lockdown -a Svisveti Martinja i kolona su prošli