Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 88
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Nin - mali grad velikih priča

Centar glagoljice, najmanja katedrala na svijetu, najveći rimski hram, plantaže trešanja...

Foto: Nikola Zoko
1/14
04.06.2026.
u 12:45

Solana Nin prostire se na čak 55 hektara i veća je od same povijesne jezgre grada, a sol se ovdje proizvodi više od 1500 godina

Nin, gradić nadomak Zadra koji priča hrvatsku priču kroz stoljeća, mjesto je koje, ukoliko niste, svakako morate posjetiti. Na popisu je školskih izleta jer u tom se gradu povijest države uči iz gotovo svake ulice, a i na popisu je onih koji zdravlje žele održavati koristeći ljekovito blato ili, poput kraljeva, uživati na poznatoj pjeskovitoj Kraljičinoj plaži. Naime, Nin je jedan od najstarijih hrvatskih kraljevskih gradova, mjesto u kojem su stolovali hrvatski knezovi i kraljevi, grad glagoljice, soli, ljekovitog blata i bogate gastronomske tradicije. Povijest ovdje nije skrivena iza muzejski zatvorenih vrata- ona se osjeća na svakom koraku, u kamenim ulicama, crkvama, ostacima rimskog doba.

Obilazak Nina, koji ujedno nosi i titulu Europske destinacije izvrsnosti,  najbolje je započeti kod spomenika knezu Branimiru, simbolu hrvatske državnosti i jednom od najvažnijih vladara hrvatske povijesti. Upravo ovdje počinje priča o Ninu kao političkom i vjerskom središtu ranosrednjovjekovne Hrvatske.

Centar glagoljice

Kamenim mostom, kroz nekadašnja vrata (na čijem se ulazu nalazi u kamenu uklesana posuda za vino i kruh- simbol kojim se dočekuju gosti), uči ćete na otok na kojem se Nin i nalazi.  Kamene ulice voditi će vas kroz povijest i sadašnjost, a ukrasi po zidovima i ostacima povijesti potaknuti će vas da 'pročitate' glagoljicu koja svjedoči da je Nin kroz svoju povijest bio jedno od najvažnijih glagoljaških središta, a spoj hrvatske kulture, vjere i jezika i danas je duboko utkan u njegov identitet. Zaštitnik Nina je sveti Anselmo, a njegova crkva nalazi se u središtu grada. Uđite, osjetite ljepotu ovog sakralnog objekta, i ostavite nešto vremena za razgledanje bogate zbirke zlata i srebra koja svjedoči o moći i značaju Nina kroz stoljeća. Nin skriva i jedan od najvećih rimskih hramova na istočnoj obali Jadrana, ali i  jedan od  hrvatskih sakralnih simbola - Crkvu svetog Križa. Ova kamena crkvica poznata je kao „najmanja katedrala na svijetu“ i nalazi se u samom središtu Nina. Mnogi je nazivaju i svojevrsnim sunčanim satom jer se prema položaju sunčevih zraka nekad određivalo vrijeme i godišnja doba. Nedaleko ove zanimljive crkvice nalazi se i Meštrovićev kip Grgura Ninskog, simbol hrvatskog jezika i glagoljaške baštine. Jedna od nezaobilaznih tradicija posjeta ovom gradu je i dodir palca kipa što po vjerovanju donosi sreću, ispunjava želje i osigurava ponovni povratak u ovaj čarobni dalmatinski gradić. 

Foto: Nikola Zoko

Jedan od najvećih rimskih hramova na Jadranu!  

Malo tko zna da Nin skriva i impresivnu antičku priču. Početkom 20. stoljeća arheolog i svećenik don Luka Jelić istraživao je područje oko crkve svetog Nikole i primijetio ostatke monumentalnog rimskog hrama ugrađene u temelje crkve. Crkva je tada srušena kako bi se otkrilo jedno od najvažnijih antičkih nalazišta na istočnoj obali Jadrana. Danas su vidljivi ostaci iz 1. stoljeća, a brojna istraživanja otkrila su i tragove foruma, mozaika, antičkih amfora i predmeta koji svjedoče koliko je Nin bio važan trgovački i kulturni centar još u rimsko doba. Upravo o tome možete čuti i u Muzejskoj zbirci Nina- muzeju u centru grada, prolazeći kroz različita povijesna razdoblja – od paleolitika, brončanog i željeznog doba pa sve do Rimljana i starih Hrvata. Tu je i priča o starohrvatskom brodu Condura Croatica kakvim su hrvatski mornari nekada plovili Jadranom. Originalni dijelovi broda pronađeni su tijekom arheoloških istraživanja a danas svjedoče o razvijenoj pomorskoj tradiciji ovog kraja. 

Solana i proizvodnja bijelog zlata

Obilazak Muzeja soli i Parka Solane Nin nezaobilazno je iskustvo za svakog posjetitelja. Osim što ćete upoznati cijeli proces proizvodnje, prošetat kroz jedinstven krajolik koji je istovremeno i ornitološki rezervat bogat brojnim vrstama ptica. Solana Nin prostire se na čak 55 hektara i veća je od same povijesne jezgre grada. Sol se ovdje proizvodi više od 1500 godina, a zanimljivo je da je zapravo proizvodi priroda - sunce, more i vjetar - dok je čovjek samo bere. Proces proizvodnje odvija se kroz pet faza isparavanja- postupno prelazi iz bazena u bazen kroz drvene zapornice, a kako voda isparava, povećava se koncentracija soli. U posljednjoj fazi kristalizacije nastaje sol kakvu poznajemo. Nin skriva još jednu posebnost - cvijet soli. Ovaj delikatni sloj soli nastaje na samoj površini bazena i bere se isključivo ručno, rano ujutro ili kasno navečer pomoću posebnih mikronskih sita. Zbog bogatstva minerala smatra se jednom od najkvalitetnijih soli na svijetu i često ga nazivaju „kavijarom soli“. Ninska sol jedinstvena je jer minerale crpi iz ljekovitog blata na kojem solana leži. Dodatnu posebnost daje joj bura s Velebita koja donosi pelud ljekovitog bilja. Sol se ovdje ne prerađuje industrijski niti dodatno čisti jer već prirodno sadrži minerale i jod.

Foto: Nikola Zoko

Ninske trešnje

Zanimljivo je i da su Nin i njegova okolica danas  jedan od najvažnijih proizvođača trešanja u Hrvatskoj, a plantaže CRO Cherry svrstavaju se među najveće i najmodernije voćnjake u Europi. Na ovom impresivnom nasadu nalazi se oko 30.000 stabala raspoređenih na 42 hektara, gdje dozrijeva čak 20 različitih sorti trešanja. Zahvaljujući jedinstvenoj mikroklimi koju stvaraju more, sunce i bura, plodovi postižu iznimnu slatkoću i kvalitetu. Berba traje oko 60 dana, a upravo njezin početak označava idealno vrijeme za posjet i uživanje u svježim, sočnim trešnjama koje su postale pravi simbol ulaska u ninskog ljeta. Ne stignete li doći u CRO Cherry dok je vrijeme branja trešanja na ovom mjestu trešnje možete kušati u marmeladama, octu, likerima, ali i suhim plodovima koji su postali jedan od najzanimljivijih suvenira. 

Foto: Nikola Zoko

Kraljičina plaža i ljekovito blato – wellness na otvorenom

Kraljičina plaža u Ninu jedna je od najpoznatijih i najljepših pješčanih plaža na Jadranu, smještena u blizini kraljevskog grada Nin. Ova prostrana laguna s dugim plitkim morem savršena je za obitelji s djecom, ali i za sve koji traže mir, prirodu i autentičan mediteranski doživljaj bez velikih gužvi. Posebna je po finom pijesku, toplom i plitkom moru te spektakularnom pogledu na planinu Velebit u pozadini, što joj daje gotovo nestvaran krajolik. No, ova plaža je poznata i po ljekovitom blatu koje se prirodno taloži u laguni. Posjetitelji ga koriste za opuštanje, njegu kože i prirodne tretmane, zbog čega se Nin često naziva i „open-air wellness destinacijom“. Prema legendi, upravo je ovdje uživala supruga prvog hrvatskog kralja Tomislava, kraljica Jelena, po kojoj je plaža i dobila ime. Osim kupanja, plaža je idealna za šetnje, opuštanje i promatranje zalazaka sunca, a zbog vjetra i plitkog mora vrlo je popularna i među ljubiteljima kajtanja i windsurfinga tijekom ljetnih mjeseci.

Ljeto u Ninu 

Iako još ljeto nije službeno počelo manifestacija Dani grada Nina (od 3.-8.lipnja) otvaraju ljetnu sezonu u jednom od najstarijih hrvatskih kraljevskih gradova. U sklopu ove manifestacije, ispunjene bogatim kulturno-umjetničkim programom obilježiti će se i Dan hrvatske diplomacije (7.6.) ali i početak 'Ninskog ljetnog šušura'. Baš na službeni početak ljeta u Ninu se održava Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa  jedinstveni kulturni doživljaj u jednom od najpoznatijih sakralnih spomenika u Hrvatskoj. Srpanj donosi najpoznatiji gastronomski događaj – Ninsku šokolijadu (26. srpnja), koja okuplja majstore izrade tradicionalnog šokola i brojne posjetitelje željne autentičnih okusa, potom slijedi Festival soli (30. srpnja), kao i Ribarske večeri, koncerti na otvorenom te obiteljska događanja koja pretvaraju grad u veliku ljetnu pozornicu.

Foto: Nikola Zoko

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata