Iran se već treći tjedan suočava s masovnim prosvjedima izazvanima teškom ekonomskom krizom, rastom cijena i padom životnog standarda, što je dodatno produbilo nepovjerenje građana prema vlastima. Ono što je započelo kao socijalno-ekonomsko nezadovoljstvo postupno prerasta u ozbiljnu političku krizu, dok se unutarnji pritisci sve snažnije isprepliću s međunarodnim napetostima i pojačanim interesom globalnih i regionalnih aktera za razvoj događaja u Iranu. Istodobno u Washingtonu se posljednjih dana sve ozbiljnije razmatra mogućnost američkog vojnog napada na Iran.
Američki predsjednik Donald Trump pojačao je javnu podršku iranskim prosvjednicima i otvorio raspravu unutar svoje administracije o vojnim opcijama. Iako konačna odluka još nije donesena, prema pisanju The New York Timesa, Trump ozbiljno razmatra odobravanje ograničenog vojnog udara koji bi imao snažan politički i odvraćajući učinak, ali bez formalnog ulaska u ratni sukob.
Razmatrane opcije uključuju precizne udare na nevojne ciljeve u Teheranu, kao i operacije usmjerene protiv dijelova iranskih sigurnosnih snaga. Međutim Unutar američkog sigurnosnog aparata istodobno se upozorava da bi takav potez mogao proizvesti suprotan učinak, konsolidirati iransko društvo oko režima, oslabiti prosvjedni pokret i potaknuti lanac odmazdi koje bi ugrozile američke baze, saveznike i diplomatske misije diljem Bliskog istoka.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja uloga Izraela. Prema izraelskim medijima, Izrael je svoje oružane snage stavio u stanje pune pripravnosti, procjenjujući da bi svaki američki napad na Iran gotovo sigurno doveo do iranskog odgovora koji bi uključivao izraelske ciljeve, bilo izravno, bilo putem saveznika i poput Hezbollaha u Libanonu ili proiranskih milicija u Iraku I Jemenu. Izraelska vojska pojačala je protuzračnu obranu, rasporedila dodatne snage i podigla razinu sigurnosti oko strateških objekata, svjesna da bi sukob s Iranom vrlo brzo mogao prerasti u višefrontni rat.
Visoki američki vojni dužnosnici ističu da zapovjednicima u regiji treba dodatno vrijeme kako bi se učvrstili vojni položaji i ojačala obrana od mogućih iranskih protumjera, osobito raketnih i bespilotnih napada. Upravo ta procjena ukazuje na duboku zabrinutost da bi i ograničeni udar mogao imati nesrazmjerno velike posljedice po regionalnu sigurnost.
S iranske strane, predsjednik Masoud Pezeshkian optužio je Washington da aktivno potiče nemire i kaos unutar Irana, tvrdeći da se SAD koriste unutarnjim nezadovoljstvom kako bi destabilizirale zemlju.No Ipak, priznao je postojanje dubokog javnog nezadovoljstva te naglasio da vlada snosi odgovornost za trenutačne ekonomske probleme, čime je neizravno potvrdio dubinu krize s kojom se režim suočava.
Na terenu se situacija ne smiruje. Prosvjedi se nastavljaju diljem zemlje, a prema nepotvrđenim informacijama dosad je poginulo najmanje 116 osoba, uključujući i pripadnike sigurnosnih snaga. Nemiri su praćeni višednevnim prekidima internetskih i telefonskih veza u velikom dijelu Irana, kao i masovnim demonstracijama u Teheranu te u sjeveroistočnom gradu Mašhadu. Vlasti dodatno zaoštravaju retoriku, a glavni državni odvjetnik Mohammad Movahedi Azad poručio je da će se svi sudionici prosvjeda smatrati „Božjim neprijateljima“, što je prema iranskom zakonodavstvu kazneno djelo kažnjivo smrću, uključujući i one koji su pomagali prosvjednicima.
Otvori KEKS Pay
"Ako SAD krene, Izrael je spreman: Vojska u punoj pripravnosti zbog Irana..." Ono što se nekada zvalo međunarodno pravo definitivno više ne postoji. Postoji samo pravo jačega i da molimo Boga da države u kojima žive naša deca i porodice ne budu proglašenje za zonu američkog nacionalno interesa.