Naslovnica Tech/Sci Tehnologija

Zašto se Hrvatska nije uključila u razvoj umjetne inteligencije

Države članice EU, njih 24, odlučile su ući u Europski pakt za razvoj umjetne inteligencije ne bi li potukle konkurenciju iz SAD-a i Azije
12. travnja 2018. u 08:15 8 komentara 847 prikaza
Roboti
Foto: Reuters/PIXSELL

Zemlje članice Europske unije, osim Hrvatske, Rumunjske, Grčke i Cipra, potpisale su deklaraciju kojom se obvezuju na zajedničko financiranje fonda za razvoj umjetne inteligencije. Iznosi na koji bi se obvezale nisu definirani. Tim potpisom države članice zapravo su pokazale da žele modernizirati nacionalne politike kao dio zajedničkih napora da razviju modele korištenja umjetne inteligencije. 


iPhone Susan Bennett Glas Siri dolazi u Rovinj: Hrvatska je čudesna zemlja

Zaustavila ih procedura

Dužnosnik Europske komisije, piše EurActiv.com, kazao je da četiri zemlje koje nisu potpisale deklaraciju nisu protivnice AI već ih je zaustavila procedura. Prema njegovu mišljenju, potrebna su im formalna odobrenja prije potpisivanja. Vlada jučer nije odgovorila na pitanje zbog čega nismo među potpisnicama. Europarlamentarka Marijana Petir izjavila je da ne zna, ali da se može “pretpostaviti kako su razlozi financijske i druge obveza na koje se države članice potpisivanjem obvezuju, pa hrvatski predstavnici nisu tako veliku odluku mogli donijeti sami”. Norveška, pak, iako nije članica, pridružila se i potpisala deklaraciju. Europske investicije u umjetnu inteligenciju (AI) daleko su iza onih američkih ili pak kineskih ulaganja, a prema mnogim predviđanja jaz bi mogao postajati sve veći. Potpisivanje deklaracije zapravo je pokazatelj trenda i namjere da Europljani zajedno ipak krenu u tu bitku za tehnološki svjetski primat ili bar pristojan priključak. Zaostatak u razvoju, posebice kada se radi o novim tehnološkim trendovima u što uvelike spada primjena umjetne inteligencije, uglavnom i jest opterećen raznolikim tržištem i različitim regulativama pojedinih članica. Europski političari nastoje potaknuti tehnološki razvoj osnivajući javne fondove i tražeći od kompanija da investiraju u nove tehnologije poput robotike ili zdravstvenih aplikacija. Mariya Gabriel, europska povjerenica za digitalno društvo, kazala je da će 25. travnja objaviti neke strateške odrednice koje će naglasiti izazove za zakonodavstva koje tehnologija može prouzročiti, usto će se osvrnuti i na strahove oko toga da roboti i tehnologija ugrožavaju i zamjenjuju ljude i njihova radna mjesta.

Macron na čelu AI

Emmanuel Macron, francuski predsjednik, posebno se angažirao oko sudjelovanja Francuske u priči oko poticanja razvoja AI. Macron, osim što razumije o čemu govori, učinio je i konkretan potez i planirao potrošiti 1,5 milijardi eura u sljedeće četiri godine. Okupio je tehno lidere ne bi li ih pozvao da dodatno investiraju u Francusku. Facebook je već nagovorio pa u Parizu postoji AI istraživački centar. Dogovorio je i s njemačkom vladom da zajedno osnuju istraživački centar. Upravo ideja partnerstva i zajedničkog djelovanja jest ono što EU pokušava potaknuti, jer tvrde, izolirani uspjesi kod kuće često ne mogu uspjeti globalno.  

Robot Automatizirano novinarstvo Roboti već pišu vijesti, ali neće moći uređivati novine O pristranosti i predrasudama u AI sustavima razgovarali smo Francescom Rossi, uglednom stručnjakinjom iz IBM-a Etika AI je onoliko dobar koliko su dobri i podaci na kojima se trenira roboti umjetna inteligencija ALLIANZ GSC Globalni kibernetički napad – 50 mlrd. $ štete

Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu

O zajedničkom pristupu razvoju umjetne inteligencije na razini EU te promicanju jedinstvenog digitalnog tržišta se već dugo govori i postignuti su mnogi pomaci. Sve države članice su svjesne da je samo zajedničkom suradnjom moguće konkurirati tehnološkim divovima poput Kine i SAD-a.

Smatram da Hrvatska ima sve potrebne potencijalne da postane „Europska silicijska dolina“ jer raspolažemo neograničenim resursima kada je u pitanju educiranost naših ljudi i kvaliteta obrazovanja međutim, ono što nedostaje je čvrsta orijentacija svih državnih aktera prema usmjerenom tehnološkom ulaganju kako u državni sektor tako i u privatni sektor, a osobito prema ulaganju u disruptivne tehnologije korištene u srednjim i malim poduzećima, kako se u Deklaraciji i ističe.

U ovom trenutku nemam informaciju zašto Hrvatska zajedno s druge 3 države članice nije potpisala Deklaraciju no za pretpostaviti je da, zbog financijskih i drugih obveza na koje se države članice potpisivanjem obvezuju, hrvatski predstavnici nisu tako veliku odluku mogli donijeti sami. 

Naime, potpisivanjem Deklaracije u ovom trenutku Hrvatska bi se obvezala na puno pozitivnih tehnoloških pomaka koji bi ujedno značili i velike financijske izdatke ali i na reformu kako unutar državnih institucija, sustava obrazovanja tako i drugih relevantnih područja koja je nužna. Za to je potrebna jasna politička odluka te se iskreno nadam da će se Hrvatska u skoro vrijeme pridružiti zemljama potpisnicama jer je nemoguće ostati po strani kada je u pitanju val tehnološkog razvoja.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • stefj:

    Eh, za znanost nema novaca, trebaju konzultacije i tko zna što. Za razliku od znanosti, za HAC i ARZ je u roku par minuta donesena odluka za novo zaduženje od 2 milijarde, za Istanbulsku se bez problema našla koja milijarda ... prikaži još! godišnje, sve što se više privredilo, bez imalo dvojbe pojela je državna i javna služba... Država smo gdje je sve ispred znanosti, gdje i znanost ima ideološki predznak pa podobni kadrovi s političkih i filozofije dobiju duplo više novaca od ostalih, itd...

  • bluesbob:

    Pa kad nema inteligencije u vlasti...

  • pulizg:

    pa zato kaj smo zadrrti i zapeli smo na partizanima i ustašama a to je miljama od umjetne inteligencije