Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Put na Mars vodi preko Venere

Takav bi let smanjio količinu goriva i bio jeftiniji jer bi Venera svojom gravitacijom zapravo poslužila i kao skretnica i kao praćka kojom bi se letjelica "ispalila" prema Marsu
24. srpnja 2020. u 16:49 0 komentara 4283 prikaza
Foto: NASA
Pogledajte galeriju 1/3

Iako u znanstvenim vijestima prevladavaju one vezane za COVID-19, vijest o pokusima letjelice Elona Muska Starship, moćne rakete koja bi do Marsa trebala ponijeti ljude, ipak se uspjela probiti u medije. Unatoč panici koja je zahvatila planet zbog nepoznate bolesti, Elon Musk minulog je tjedna naumio svoj Starship vinuti barem 200-tinjak metara u zrak. Iako su sva četiri pokusa prije toga završila spektakularnim neuspjehom. S obzirom na to kako mu je do sada išlo s njegovim SpaceX-om, trknuti poduzetnik ima se pravo nadati seriji uspješnih testova koji bi ga pogurnuli u samu špicu utrke za Crveni planet. Nedavno je, naime, uspješno na Međunarodnu svemirsku postaju poslao astronaute, prvi je put to NASA učinila koristeći usluge privatne kompanije. Musku je životni san učiniti ljude interplanetarnom vrstom i to upravo koloniziranjem Marsa. A pri tome nije sasvim jasno ni kako ćemo to najlakše postići. Jer, unatoč toga što tehnologija konstantno napreduje, svejedno je još daleko od toga da bilo koja letjelica ima takve sposobnosti da u nekom razumnom roku i s većom dozom sigurnosti stigne do Marsa.

NASA SPOZNAJE O JEZGRI NASA šalje sondu na Psyche: Prvi korak do rudarenja na asteroidu

Na povratak će čekati godinu dana

Tako se nedavno pojavila ideja prema kojoj bi na putu prema Marsu najprije trebalo svrnuti u suprotnom smjeru do – Venere. Jer, grupa znanstvenika Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins, Sveučilišta Sjeverna Karolina i, dakako, NASA-e, dokazuje u svojem znanstvenom radu kako bi se u izboru između direktnog leta prema Marsu i leta u suprotnom smjeru uz korištenje Venerine gravitacije kao skretnice trebalo odlučiti za onaj drugi. Iako rad još nije prihvatio nijedan znanstven časopis, to ne znači da nema smisla. Prema njima, naime, takav let znatno bi smanjio količinu potrošenog goriva i tako bio jeftiniji jer bi Venera sa svojom gravitacijom zapravo poslužila i kao skretnica i kao praćka kojom bi se letjelica “ispalila” prema Marsu. Konkretno, letjelica bi ušla u Venerinu orbitu te bi iskoristila njezinu gravitaciju za dodatno ubrzanje koje bi je onda pogurnulo prema Marsu pa bi se time uštedjela i neka količina goriva, čime bi automatski let bio i jeftinijim.

Kada je riječ o suprotnom smjeru, odnosno povratku, to znači da bi se astronauti s Marsa vraćali brže nego izravnim letom. A usput bi se istražila i Venera, koja je već dosta proučen planet, no i tu još ima nepoznanica. Jer ako bi se za bivanja u orbiti s letjelice na taj planet poslali dronovi, njima bi posade mogle upravljati u realnom vremenu. I svaka sljedeća posada nakon njih. Nije ni to baš nezanimljivo. Jer, kada se različitim vozilicama tipa rovera koji se kreću udaljenim planetima upravlja sa Zemlje onda to znači popriličan odmak od davanja komande u odnosu na reakciju na tu istu komandu. U slučaju Venere taj bi odmak bio negdje između pet i 28 minuta, ovisno o tome u kojem su međusobnom položaju dva planeta.

Ulogu igra i položaj Marsa i Zemlje, a trajektorija za izravan let moguća je jednom u 26 mjeseci kada se otvara vremenski prozor u kojem su planeti poravnani, što znači da bi astronauti, jednom kada stignu do Crvenog planeta, na povratak morali čekati oko godinu dana. Riječ je dakle o vremenu čekanja do najmanje udaljenosti umanjenom za vrijeme putovanja.

FILE PHOTO: NASA image of a medium-sized (M2) solar flare and a coronal mass ejection (CME) erupting from the same, large active region of the sun MINI BLJESKOVI FOTO Ovo su najbliže snimljene fotografije Sunca ikad

S misijom koja bi uključivala i let prema Veneri period bi se čekanja na najpovoljniji let smanjio na 19 mjeseci. Da u svemu tome ima nečega, dokaz je i jedna zanimljivost iz NASA-e, koja je objavila kako je njihov rover Curiosity u redovitom promatranju neba iznad Marsa svojom jarbolnom, izbočenom kamerom i Veneru i Zemlju snimio u istom kadru.

Uobičajeno je pretpostavljati kako su glavni u utrci za Mars Sjedinjene Države, Rusija, Kina ili Europa, a možda i Indija. Malo je tko mislio da bi to mogli biti Ujedinjeni Arapski Emirati. Upravo minulog tjedna ova je arapska zemlja nakon samo šest godina ulaganja u svemirski program imala prvi let svoje misije na Mars. I tako se ovog tjedna dogodilo polijetanje letjelice Hope, vrijedne 200 milijuna dolara, no uz malu japansku pomoć. Nada, odnosno Hope u svemir je poletjela na japanskoj raketi H-2A iz svemirskog centra Tanegashima u Japanu. Zadatak ove letjelice ipak nije priprema terena za dolazak čovjeka na Mars, već je prije istraživanje njegove atmosfere i vremenskih prilika. No, isto je to tako i snažna poruka zaljevske zemlje kako je svemir otvoreno polje u kojem svatko ima priliku. A očito je da oni s malo više novca imaju i malo više prilike. A Emirati se, prema, recimo, Forbesu, nadaju kako bi uspješan let u svemir mogao stvoriti i neku novu ekonomiju osim one koja se oslanja na naftu.

– UAE želi podržati stvaranje kreativne, inovativne i kompetitivne ekonomije koja se oslanja na znanje a uslijedila bi nakon one pokretane naftom. Da bismo to postigli, napredna znanost i sposobni znanstvenici te tehnološki sektor ključni su. Ova misija katalizator je promjene – rekao je Omran Sharaf, voditelj projekta emiratske misije na Mars.

Riječ je o dvogodišnjoj misiji letjelice koja je napravljena da može izdržati četiri godine.

svemir Nismo sami? Kako je moguće da ih nismo pronašli? U našoj galaksiji najmanje 36 inteligentnih civilizacija

– Ovisno o rezultatima koje postignemo na kraju te dvije godine, odlučit ćemo o eventualnom produljenju misije – rekao je Sharaf za Forbes.

U najosnovnijim pojmovima, riječ je o prvom meteorološkom satelitu na Marsu jer će prvi zadatak letjelice biti promatrati vrijeme tijekom jednog dana. Ipak, zbog lošeg vremena u Japanu prva je arapska misija u svemir odgođena za ovaj četvrtak kada će se Al-Amala ponovno pokušati lansirati iz svemirskog centra Tanegashima. Planirano je da sonda teška 1350 kg u orbiti Marsa provede 687 dana, odnosno cijelu jednu marsovsku godinu. Ono što treba podvući jest da je arapska sonda za Mars u cijelosti razvijena u Emiratima, no dakako uz međunarodnu pomoć.

U svakom slučaju, sve i da se lansiranje ponovno odgodi, mora se obaviti do sredine kolovoza do kada su Zemlja i Mars u najboljem položaju da se misija ostvari, riječ je, dakle, ovdje još o izravnom letu prema Marsu, Arapi o Veneri još ne razmišljaju.

Hope ili Nada jedna je od tri misije koje će se ove godine lansirati prema Marsu, druge dvije, dakako, pripadaju Amerikancima i Kinezima. Dvije supersile namjeravaju ići par koraka dalje od Arapa pa na Mars poslati dronove ne bi li pronašli dokaze o mogućem nekadašnjem ili čak sadašnjem životu na Crvenoj planeti. Iako arapska misija nije ništa manje važna, jer cilj joj je putem infracrvenih spektrometara, dvije visokorezolucijske kamere kojima će se istraživati niži slojevi atmosfere i nivo temperature, kao i ozon, a onda i ozon te vodik na visinama od 50.000 km od površine. Razumijevanje klime na Marsu doprinijet će i boljem razumijevanju klime na Zemlji, navodi se u materijalima o prvoj arapskoj misiji na Crveni planet.

Elon Musk GLOBALNOPOLITIČKO PITANJE Rat za svemir: 'U svemirskoj smo utrci, kao što smo bili i 60-ih, a ulozi su mnogo veći'

Mars je nekada bio sličan Zemlji

U priči oko arapskog osvajanja Marsa pojavljuje se i jedna zanimljiva osoba, a to je Sarah al-Amiri koja je predsjednica Znanstvenog vijeća Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ona kaže kako je Mars nekada bio sličan Zemlji, no zahvatile su ga velike klimatske promjene koje su otišle sve do točke kada na tom planetu više nije moglo biti vode. Pobliže upoznavanje te činjenice moglo bi pomoći i bolje razumijevanju klimatskih promjena na Zemlji.

U ovom je trenutku na Marsu aktivno osam misija. NASA svoju misiju Mars 2020 šalje ili ovog ili rano sljedećeg mjeseca nakon što je nekoliko puta otkazivana iz različitih razloga. Raketa koja prema Marsu treba ponijeti kapsulu s roverom Perseverance trebala je poletjeti minulog tjedna no odgođena je najmanje do 30. srpnja. Ako se lansiranje ne dogodi do 15. kolovoza onda NASA-inu misiju čekaju slični problemi kao i arapsku sondu, a to je odgoda do sljedećeg približavanja Zemlje i Marsa, sve izvan toga znači da misije neće doseći Crveni planet.

Podsjetimo, američka misija treba sletjeti u krater Jezero koji je dobio ime po malom mjestu u Bosni i Hercegovini i to bi se, ako misija ipak poleti 30. srpnja, trebalo dogoditi 18. veljače 2021. godine. U istom vremenskom okviru planira se i lansiranje kineske misije Tianwen-1, ako sve bude u redu ona ide između 20. i 25. srpnja s istim zadatkom kao i Mars 2020, a to je istraživanje geologije Marsa i eventualnih znakova života na njemu. Tako ćemo, ako sve bude u redu i sve se tri misije uspješno lansiraju, u veljači sljedeće godine u Marsovoj orbiti imati tri letjelice koje dolaze sa Zemlje iz tri različite države. Arapska sonda Hope ostaje u orbiti, a kineska i američka misija će nakon ulaska u orbitu na površinu Marsa poslati svoje dronove. Ako i to bude u redu, mogli bismo, ali samo možda, dobiti konačan odgovor na to ima li života na Marsu.

Lansiran Spacex nakon devet godina VIDEO Uspješno lansiran SpaceX s NASA-inim astronautima

Čovječanstvo bi imalo i četvrtu misiju u istom vremenskom prostoru, onu Europske svemirske agencije koja je namjerila prema Marsu poslati dron Rosalind Franklin, no koronavirus i to je pokvario. Sama Venera koja je drugi planet od Sunca istraživana je, naravno, već ranije. I tu primat imaju Rusi, odnosno nekadašnji Sovjeti, koji su 1970. godine uspjeli na njezinu površinu spustiti Veneru 7. Bila je to kulminacija sovjetskog programa Venera kojoj je bio, naravno, cilj nadmašiti Amerikance koji su s Marinerom 1962. godine ostvarili prvu međuplanetarnu misiju dosegavši upravo Veneru. Sovjetski je odgovor bila Venera 4 koja je 1967. godine ušla u Venerinu atmosferu i provela tamo niz znanstvenih eksperimenata i našla da je Venerina površina mnogo toplija nego što je to zaključila američka misija, temperatura je čak 500 stupnjeva Celzijevih. Ako pitate može li se na Veneri nekako živjeti, odgovor je – možda i da, ali na 50 km visine, gdje je atmosfera tog planeta postaje slična Zemljinoj.

Slunj: Gotovina, Markač i Krstičević nazočili vojnoj vježbi Velebit 18
NEPOZNATA EPIZODA IZ ŽIVOTA TOME MEDVEDA
'Tog je dana u Primišlju poginuo vaš brat, srpski, i moj brat, hrvatski vojnik'
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj
IZLETI
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj: Lovite tartufe, doznajte sve o legendarnim coprnicama i zmajevima te špiljskom nakitu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.