Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Europu u budućnosti čeka sve više poplava

U razdoblju smo najvećih poplava u posljednjih 500 godina. Ubranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo se ljeti, dok one danas predstavljaju 55 posto svih poplava
29. srpnja 2020. u 21:56 0 komentara 1028 prikaza
Jaka kiša poplavila Zagreb
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

U članku naslovljenom “Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe”, objavljenom u uglednom znanstvenom časopisu Nature, grupa od 42 istraživača iz 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe analizirala je popriličan broj arhivskih izvora o povijesti poplava za 103 velike europske rijeke, obuhvativši razdoblje između 1500. i 2016. godine. Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije te novinskih članaka. Ovi su izvori prepuni izvještaja o ekstremnim vremenskim prilikama te opasnosti poput poplava. 

BESKRAJNO ZAHVALAN Muškarac koji je bio zarobljen u Miramarskoj: 'Bez razmišljanja je skočila u bujicu i pomogla mi'

Poplave snažnije nego prije

U istraživanju je otkriveno devet perioda s intenzivnim poplavama koje su zahvatile različite europske regije, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Ovo doznajemo od prof. dr. sc. Hrvoja Petrića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničara okoliša koji je i koautor na ovom radu. – Za suvremenu stvarnost važni su rezultati dobiveni analizom izvora za najnoviju europsku povijest poplava. Sreća je da o tome periodu ima najviše sačuvanih podataka. Koautori su zaključili da je u periodu između 1870. i 2016. poplavama bilo zahvaćeno samo oko 0,03 posto europskog stanovništva, no istodobno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće.

Video: Poplava na Britancu

Stoga se koautori slažu da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama – navodi prof. Petrić. Dodaje da bi analiza bogate europske povijesne građe o polutisućljetnoj povijesti poplava mogla biti od pomoći u osmišljavanju aktivnosti i politika razvijanjem strategije učinkovitijeg upravljanja poplavama u budućnosti.

pozvao na solidarnost Tomašević priskočio u pomoć i susjedima ispumpavao stan: 'U par minuta sve je bilo pod vodom'

Treba imati na umu, upozorava, da su poplave u velikom dijelu Europe snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.

Šume, akumulacije i mostovi

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihova porasta. To se dobro vidi za period od 1990. do 2016., koji je vrlo bogat poplavama. – Pri pisanju članka imali smo i niz teškoća, npr. s pokušajem rekonstrukcije količine padalina jer su njihovi obrasci prostorno promjenjivi i stoga ih je teže rekonstruirati za razliku od rekonstrukcije temperature. Poplave ne ovise samo o padalinama nego i o načinu korištenja krajolika, od krčenja šuma do gradnje velikih akumulacija, brana, premošćivanja i pojačane urbanizacije, govori naš znanstvenik koji je osobno, osim sudjelovanja u raščlambi podataka i izradi zaključaka, napravio opsežnu bazu podataka o poplavama rijeke Drave. – Obradio sam poplave Drave od Italije, preko Austrije i Slovenije do Mađarske i Hrvatske. Drava je to zanimljivija za istraživanje poplava jer, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, s gotovo obrnutom pojavom velikih i malih voda tijekom godine – kaže prof. Petrić. Nastavlja kako je uslijed obilnih kiša vodostaj Drave proteklih dana bio u porastu, no srećom nije postojala realna opasnosti od izlijevanja, kao primjerice 2014. godine kada dijelove nekih naselje poput Drnja kraj Koprivnice zahvatila poplava, a dio stanovnika je morao biti privremeno raseljen.

Video: Poplava u Ilici

- Ta poplava je zadnje od većih koja je ušla u sklop članka objavljenog u časopisu Nature. Zanimljivo je kako je pogodila identična područja kao i u vrijeme ranijih katastrofalnih poplava. Ljudi koji su imali kuće na onim područjima koje Drava nije plavila kroz povijest nisu bili ugroženi ni 2014. godine. Poplavom su bile pogođene one zone koje su bile plavljene i pred dva stoljeća ili tereni novogradnje na polojima. Slično je bilo i u Posavini gdje su poplavama prvenstveno bila izložena područja nove naseljenosti. Tamo su ljudi, na osnovu iskustva iz prošlosti, razvili racionalni sustav obrane od poplava. Na taj način je u poplavnim područjima bio razvijen suživot ljudi s poplavama na način da je ljudska opstojnost bila na njih pripremljena bilo gradnjom nastambi na sigurnijim, povišenijim područjima, bilo gradnjom kuća „na kat“ kao primjerice u Posavini, ali i na druge načine. No kako je bilo u prijašnjim vremenima kada nije postojao sustav brojnih hidroelektrana niti su bili izgrađeni kvalitetni nasipi? Rijeke u nizinama su dinamične, one su milenijima mijenjale svoj tok. Drava je često meandrirala i mijenjala korito rijeke, govori naš znanstvenik.

Raseljavali selo

Do promjena toka dolazilo je poslije velikih poplava. Selo Strmec u župi Petrijanec u prošlosti se nalazilo uz obalu rijeke Drave, ali zbog poplava i promjena korita središte sela raseljeno je i ponovo naseljeno na području sigurnijem od poplava.

- Poznat je i spor u 16. stoljeću između varaždinskih građana i vlasnika varaždinske tvrđave, baruna Ivana Ungnada. Naime prigodom jedne veće poplave prodrla je voda kroz teritorij grada, stvorivši između starog i novog toka rijeke otok Zrepičar. Granicom gradskog teritorija na sjeveru ostao je stari tok rijeke, pa je otok Zrepičar pripadao gradu Varaždinu. Na proljeće su građani običavali na otok slati svoju stoku koja se tamo pasla do jeseni. Osim pastirskih koliba na otoku nije bilo nikakvih zgrada pošto ondje nije nitko boravio. Nakon što je 1543. vlasnikom gradske tvrđave postao barun Ivan Ungnad, odlučio je prisvojiti otok (adu) u svoje vlasništvo. Njegov kaštelan Juraj pl. Bother počeo je bez privole gradskog magistrata naseljavati na otoku bjegunce iz krajeve ugroženih turskim osvajanjima. Tako je sjeverno od Drave nastalo Novo selo koje još i danas postoji. Ono je sve do sredine 20. stoljeća pripadalo varaždinskom području unatoč tome što se nalazilo na međimurskoj strani. Uslijed poplave koja se zbila pred više od tri stoljeća (vjerojatno oko 1712.), ogromna masa vode, koja se pretvorila u ogromnu bujicu, nevjerojatnom je snagom mijenjala svoj tok. Tome je pogodovao i pad terena. Poslije katastrofe, stanovnici Legrada (koji je kao prosperitetno trgovište po broju stanovnika bio tek nešto manji od zagrebačkog Gradeca) našli su se na jednom otoku, sa svih strana opkoljeni vodama Drave. Kasnije je južni dravski rukav presušio, a cjelokupna matica rijeke se preselila u sjeverni tok te je time došlo do „preseljenje» Legrada iz Međimurja u Podravinu. U sedamdesetak godina, od 1698. do 1771. broj stanovnika Legrada, pod utjecajem poplava Drave, gotovo je prepolovljen, a Legrad je zauvijek izgubio svoju gospodarsku snagu, govori dr. Petrić.

Jaka kiša poplavila Zagreb MOGUĆE PONAVLJANJE Ravnateljica DHMZ-a nakon poplava u Zagrebu: Stižu nam još češći i žešći ekstremi

Spominje i još jedno podravsko selo, Drnje, čiji su stanovnici nakon niza poplava: 1810., 1812., 1814. itd. morali preseliti na od poplava sigurniju lokaciju. U jednoj od poplava rijeka Drava je doslovno uništila dobar dio sela te su stanovnici postali svojevrsni „ekološki prognanici“.

Jaka kiša poplavila Zagreb
1 / 38
Potop u Zagrebu

- Taj je problem riješen osnivanjem novih sela - Gotalova i Gole, u koja su naseljeni od poplava prognani stanovnici Drnja. Istovremeno je Drnje izgubilo i svoje stanovništvo i centralne funkcije, a od tih gubitaka se nikada nije oporavilo. Na osnovi sačuvanih podataka moguće je pratiti proces uništenja cijelog naselja i preseljenje stanovništva na na novu, povišenu, lokaciju nešto udaljeniju od Drave na primjeru nestanka naselja Brod i osnivanja novog naselja Ferdinandovac (oko 1844. godine). U brojnim je poplavama stradavala infrastruktura (kuće, gospodarske zgrade, nasipi, ceste, mostovi), voda prolivena u poplavi onemogućavala je poljske radove te uništavala zasijane površine i pašnjake, a često su stradavale i domaće životinje – bilo izravno zbog vodene bujice, bilo uslijed poplavom prouzročenog nedostatka sijena. Istovremeno su poplave odnijele i veliki broj ljudskih života. Zanimljivo je istaknuti kako prostor najvećeg grada na Dravi - Osijeka u pravilu nije bio podložan poplavama, što nije bio slučaj i s njemu susjednim prekodravskim krajem u Baranji o čemu postoji slijedeći opis: „rijeka s ove strane nikad u ovome kraju ne prouzroči poplavu; naprotiv, s one strane, jer su obale vrlo niske, poplava se lako događa, te se širi dva, i više sati.“ No u kasnijim vremenima i Osijek je bio pogođen snažnim poplavama, poput onih 1965. ili 1972. godine, kaže nastavljajući kako upravo to ukazuje na potrebu preispitivanja našeg odnosa prema rijekama, koje su prevelikom kanalizacijom i regulacijom postale podložnije poplavama. Uz to ne treba zaboraviti kako se nalazimo u vrtlogu klimatskih promjena rezultat kojih može biti sve više ekstremnih kiša, a time i poplava.

Japan - poplave ISTRAŽIVANJE U razdoblju smo najvećih poplava u posljednjih 500 godina

- Ljudi toga trebaju biti svjesni, a vjerujem kako se iz povijesnog iskustva može vidjeti da je suživot čovjeka i rijeke moguć, ali pod sasvim drugim uvjetima. Valja imati na umu kako su nedavne poplave pokazale visoku razinu solidarnosti i u našem društvu, pogotovo prema najslabijima. Mogao bi se složiti da u poplavama stradavaju područja koja imaju najmanju političku moć i utjecaj jer se veliki i moćni nekako pobrinu za sebe. No to nije uvijek pravilo. Dovoljno se sjetiti velike poplave Save iz 1964. koja je potopila politički snažni Zagreb, doduše opet u tome gradu područja u kojima su obitavali siromašniji žitelji. Nakon toga je napravljen vrlo skup no učinkovit sustav zaštite Zagreba od poplava, no u trenucima velikih količina voda u Savi i njenim pritocima, kao da se problem šalje nizvodno, što je osobito bilo vidljivo tijekom poplava 2014. godine, kaže dr. Petrić.

Bejrut
PRELIMINARNI REZULTATI ISTRAGE
Ekskluzivno otkrivamo što je uzrok eksplozije u Libanonu: Riječ je o ljudskoj greški
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj
IZLETI
Tri dana Zagreba i okolice za obitelj: Lovite tartufe, doznajte sve o legendarnim coprnicama i zmajevima te špiljskom nakitu
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.