Tijekom šest desetljeća terenskog rada 10 puta je obišao planet Zemlju, plovio svim oceanima te pokazao svojoj mnogobrojnoj publici diljem svijeta kako žive divlje životinje i pritom doživio bezbroj uzbudljivih trenutaka - i ne pokazuje znakove posustajanja. Da su godine samo broj, u punom smislu te riječi tome svjedoči sir David Attenborough koji 8. svibnja slavi 99. rođendan, a i dalje radi ono što voli.
U izjavi uoči izlaska novog dokumentarca "Ocean: With David Attenborough" u povodu njegova rođendana, Attenborough je iskreno priznao da se nalazi "pri kraju svog životnog puta", ali i izrazio želju da doživi stoti rođendan. No, njemu važnija bila je poruka koju je u tom filmu želio odaslati svijetu, donoseći dublji uvid u važnost očuvanja oceana. Film je ujedno i "priča o optimizmu", jer poznati voditelj i biolog tvrdi da se naši oceani mogu "oporaviti do sjaja kakav nitko živ ne pamti".
U filmu, Attenborough govori o tome kako se odnos prema moru promijenio od njegova djetinjstva do danas. "Kad sam prvi put ugledao more kao dječak, ocean se smatrao golemom divljinom koju treba ukrotiti i ovladati njome za dobrobit čovječanstva. Sada, dok se približavam kraju svog života, znamo da je istina upravo suprotna. Nakon što sam gotovo stotinu godina živio na ovom planetu, shvaćam da je najvažnije mjesto na Zemlji zapravo more", rekao je, dodajući da spašavajući more, spašavamo naš svijet.
A ovaj autor dokumentarnih televizijskih serijala o životu na Zemlji, omiljen među svim generacijama, prirodoslovna institucija i čovjek velikog srca, uistinu je netko čiju riječ valja osluškivati s posebnom pažnjom. Proglašen je vitezom, po njemu su nazvane novootkrivene biljke, životinje, sazviježđa, dinosaur u londonskom Prirodoslovnom muzeju.
Mnogo je dokumentarnih serija i nagrada koje ovaj živopisni prirodoslovac broji u svojoj karijeri, a ujedno je i jedina osoba koja je osvojila nagrade BAFTA u crno-bijeloj, u boji, visokoj rezoluciji te 3D i 4K rezoluciji. Tijekom svog života prikupio je desetke počasnih diploma, uključujući i tri nagrade Emmy za izvanrednu naraciju. Smatra ga se nacionalnim blagom u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako on sam, skroman kakav jest, ne voli taj izraz. Čini se da je dječak, koji je obožavao istraživati dvorišta i lokalne šume u rodnom gradu, želio postati i ostati samo to - fasciniran prirodom.
Rođen je 8. svibnja 1926. u gradiću Isleworthu, danas dijelu Londona, no odrastao je u Leicesteru, u kampusu Sveučilišnog koledža, gdje je njegov otac Frederick bio rektor, a majka Mary ravnateljica amaterske kazališne družine te pobornica zaštite ljudskih prava i borac protiv nasilja u obitelji. David je imao starijeg brata Richarda, glumca i Oscarom nagrađenog redatelja filma "Gandhi", koji je preminuo 2014., te mlađeg brata Johna, kojeg su od djetinjstva zanimali automobili pa je postao jedan od šefova Rolls-Roycea i kasnije bio direktor Alfa-Romea za Veliku Britaniju. Roditelji su imali mnogo razumijevanja za njihove nestašluke, ali u jednom nisu smjeli zakazati - obrazovanju. Sva su trojica bili dobri učenici i kasnije studenti, a obitelj je uoči Drugog svjetskog rata posvojila dvije židovske djevojčice koje su uspjele pobjeći iz nacističke Njemačke, Irene i Helgu Bejach iz Berlina.
GALERIJA RTL-ova voditeljica preminula je sa samo 25 godina, a njezina smrt tada je rastužila cijelu Hrvatsku
David je još kao sedmogodišnji dječak svoje vrijeme provodio švrljajući po prirodi, loveći žabe i tražeći kukce ispod kamena te je počeo prikupljati fosile i raznovrsne kamenčiće, a dok bi njegovi vršnjaci bježali na igrališta ganjajući loptu, on bi se iskradao na predavanja na sveučilištu i bio očaran svime što bi tamo čuo. Kada je imao jedanaest godina, čuo je da odjel zoologije u kampusu treba daždevnjake i ponudio se da će ih nabavljati po cijeni od tri penija. Na početku je tajio odakle mu, tek je nakon nekog vremena priznao gdje ih nabavlja - iz jezerca koje je od zgrade odjela zoologije udaljeno manje od pet metara.
Njegovu zbirku fosila pohvalila je i antropologinja Jacquetta Hawkes, a dodatni poticaj za proučavanje životinja dobio je 1936., kad je s bratom Richardom išao slušati predavanje "Sive sove" Britanca pravim imenom Archibald Belaney, koji je živio u Kanadi i izdavao se za Indijanca te bio jedan od prvih ljudi koji su se borili za očuvanje prirode.
Jednom prilikom, njegova posvojena sestra Marianne dala mu je komad jantara koji je sadržavao prapovijesna bića, a nekih šezdeset godina kasnije, to će biti fokus njegovog programa "The Amber Time Machine". Nakon srednje škole dobio je stipendiju za Clare College u Cambridgeu i nakon studija geologije i zoologije stekao je diplomu iz prirodnih znanosti. Nakon studija dvije je godine proveo u britanskoj ratnoj mornarici, a karijeru je započeo uređivanjem dječjih udžbenika iz prirode.
GALERIJA Prvu voditeljicu 'Ljubav je na selu' danas bi rijetko tko prepoznao! Imala je nesvakidašnji hobi koji inače obožavaju muškarci
No, put ga je brzo odveo na BBC, na mjesto producenta, jer mu u početku nisu dopuštali da se pojavi pred kamerama, tvrdeći da ima prevelike zube, odnosno da nije "televizičan". Svoju prvu dokumentarnu emisiju "ZOO Quest", u kojoj su snimali životinje u divljini i u zoološkim vrtovima, realizirao je s Jackom Lesterom, kustosom odjela za reptile u londonskom zoološkom vrtu. U njihovoj prvoj istraživačkoj pustolovini za potrebe serije otišli su u Sierra Leone u zapadnoj Africi.
Kako se Jack Lester, koji je bio lice i glas dokumentarca, ubrzo razbolio na terenu, nije bilo druge nego da ga u toj ulozi zamijeni David. To je ujedno bio i početak njegovog djelovanja ispred kamera. Serija je, u vrijeme dok je i sam televizor za većinu ljudi bio egzotika, postala iznimno popularna i emitirala se cijelo desetljeće, od 1954. do 1964. godine, vodeći ga na udaljena mjesta, uključujući Borneo.
Jedna od zapaženijih u to vrijeme bila je i trodijelna serija o kulturnoj povijesti Balija te film "A Blank On The Map", u kojem se pridružio prvoj ekspediciji u zabačena brda Nove Gvineje, gdje je snimljeno pleme koje dotad nije bilo u kontaktu s civilizacijom. Kad je 1964. pokrenut drugi program BBC-ja, prvih godinu dana nije imao veliku gledanost pa su Davidu Attenboroughu ponudili posao da vodi brigu o novim emisijama. Prihvatio je ponudu i u nakani da učini BBC2 drukčijim od ostalih televizijskih kanala pokrenuo niz novih emisija od kojih su neke postale zaštitnim znakom britanske televizije i zadobile kultni status - poput glazbenog showa "The Old Grey Whistle Test" te "Letećeg cirkusa Montyja Pythona".
Zahvaljujući tom uspjehu dobio je novi posao - postao je direktor programa BBC-a, no kad se njegovo ime počelo spominjati za mjesto generalnog direktora cijele televizijske kuće, dao je otkaz. Boravak u uredu, sastanci, pregovori o budžetima, nošenje odijela, sve to nije bio život kakvom je težio, stoga se vratio prvoj ljubavi - snimanju dokumentarnih serija.
Vratio se u Indoneziju i snimao divlje životinje u njihovu prirodnom okolišu, snimio seriju o plemenskoj umjetnosti, o poznatim istraživačima, o čudesnim životinjama, a od sredine sedamdesetih počeo je raditi na svojoj vjerojatno najpoznatijoj seriji dokumentaraca - "Život na zemlji" (Life on Earth), koja je postigla nevjerojatnu gledanost svuda u svijetu i postavila mjerila za sve slične dokumentarce. Serijal se počeo snimati 1979. godine i na početku je emitiran na BBC-ju u Velikoj Britaniji, no s vremenom je postao vjerojatno najpopularniji dokumentarni serijal u povijesti, koji su pratili milijuni ljudi u svim dijelovima svijeta. Attenboroughov staloženi glas kojim je na jednostavan način, bez dociranja, tumačio čudesa prirode, usjekao se u svijest milijuna ljudi, baš kao njegov lik.
Obišao je najzabačenija i najdivljija mjesta na svijetu u potrazi za životinjama, a neke je primjerke s putovanja donio i u londonski zoološki vrt. Često je krijumčario životinje i nosio kući u Richmond, elitno predgrađe Londona. Zato su hotelske sobe u kojima je odsjedao često sličile na male zoološke vrtove. U kadi su se brčkale ribe, a šišmiši su visjeli sa stropova.
"Jednom se dogodilo da sam pokupio punu kutiju malih crnih babura (maleni račići) s Madagaskara, koje sam želio odnijeti sa sobom. Mirno sam otišao na spavanje. Međutim, ujutro sam shvatio da su životinjice pobjegle iz kutije u kojoj sam ih držao. Nastao je živi urnebes jer su se razbježale po cijelom hotelu. Trčao sam uokolo i skupljao ih, ali je bilo puno problema kad su u hotelu shvatili što se dogodilo", ispričao je Attenborough svojedobno.
Uslijedili su novi fantastični projekti: "Živi planet" (The Living Planet) 1984. godine, "Privatni život biljaka" (The Private Life of Plants), "Život ptica" (The Life of Birds) 1998. godine, "Plavi planet" (The Blue Planet) 2001. godine, "Život sisavaca"(The Life of Mammals). U to vrijeme, u dokumentarcima "Stanje planeta" (State of the Planet) iz 2000. godine i "Are We Changing Planet Earth" iz 2006. godine sve se više počinje baviti pitanjima ekologije.
Naime, dok se Attenboroughov raniji rad više fokusirao na čuda prirodnog svijeta, njegov je kasniji rad glasnije podržavao rješavanje problema očuvanja okoliša i globalnog zagrijavanja, zalažući se za obnovu planetarne bioraznolikosti, ograničavanje rasta stanovništva, prelazak na obnovljivu energiju, ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje potrošnje mesa i odvajanje više područja za prirodno očuvanje.
Cijeli je svoj život posvetio radu za dobrobit prirode, na male ekrane svakodnevno donosio ljepote biljnog i životinjskog svijeta, snimio neke od legendarnih kadrova poput onih gdje se blisko susreće s gorilama ili pak najnovije, u poznoj dobi, gdje je riskirao ptičju gripu ne bi li iz prve ruke vidio na velškom otoku Skomeru pile vodene ptice Manx kako leti na svojoj migraciji dugoj gotovo 10.000 kilometara u Južnu Ameriku, tijekom snimanja novije serije "Divlji otoci". Kako bi vidio pticu kako napušta Skomer, tada 97-godišnji prirodoslovac bio je smješten u mraku pokraj njezine jazbine nekoliko sati.
Vjeran samo prirodi, i u privatnom životu bio je vjeran samo jednoj ženi. S Jane Elizabeth Ebsworth Oriel, koju je upoznao dok su oboje studirali u Cambridgeu, oženio se davne 1950. godine, a u skladnom braku su dobili dvoje djece.
"Sad mi je žao što nisam više vremena provodio s njima. Stalno sam bio na putu, u divljini, a morate znati da se prije nije putovalo tako brzo i tako jednostavno kao danas. Za Božić bih najčešće bio kod kuće, ali sam propustio mnogo njihovih rođendana", priznao je poslije, s ponosom govoreći o sinu Robertu, profesoru bioantropologije u Australiji, koji je krenuo očevim stopama, dok kći Susan živi u blizini i često mu dolazi u posjet, osobito otkako je postao udovac. Supruga Jane doživjela je moždani udar i pala u komu 1997., dok je on bio na Novom Zelandu, no stigao je doletjeti kući i stisnuti joj ruku prije nego što je umrla.
David Attenborough živi i dalje u svom domu u Richmondu, ispunjenom afričkim maskama i brojnim drugim uspomenama sa svojih putovanja, pripremajući svaki dan nove televizijske projekte i sabirući sve svoje životne uspjehe, a takvih je uistinu mnogo. U njegovu je čast dvadesetak novootkrivenih vrsta dobilo ime pa tako ima "svoje" leptire, paukove, guštere, stabla, pa čak i jednog parazita.
Po Davidu Attenboroughu nazvani su cvijet u Ekvadoru, vrsta ose i mnoga druga bića, poput Nepenthes attenboroughii, divovske biljke mesožderke koja proždire životinje velike poput štakora, a najveće među bićima je dinosaur u londonskom Prirodoslovnom muzeju - ispod kostura je tabla s natpisom "Attenborosaurus".
Za neumorni rad dobio je brojna priznanja, uključujući vitešku titulu Sir koju mu je 1985. godine dodijelila britanska kraljica Elizabeta II. U anketi Reader's Digesta 2006. godine proglašen je Britancem kojem se najviše vjeruje, a 2007. godine proglašen je najvećom živućom britanskom kulturnom ikonom. U njegovu čast nazvan je i britanski polarni istraživačku brod RRS Sir David Attenborough.
I opet, njemu je od svih počasti važnija poruka koju želi odaslati u svaki djelić planete. "Mnogi su Černobil prozvali najskupljom ekološkom katastrofom u povijesti. Na žalost, to nije istina. Nešto se drugo događalo posvuda, diljem planeta, jedva primjetno, iz dana u dan tijekom većeg dijela prošlog stoljeća... Nije riječ o jednom nesretnom slučaju, nego o pogubnom nedostatku brige i razumijevanja koji utječe na sve što radimo", napisao je sir David u knjizi "Život na našem planetu". Po tko zna koji put, upozorio je kako će sve ono što se sada događa biti daleko ozbiljnije od zagađenja tla i voda u nekoliko nesretnih zemalja: "Mi ljudi jedini na Zemlji dovoljno smo moćni da stvorimo svjetove te ih potom razorimo."
VIDEO Alka Vuica nekad i sad: Kako se naša poznata pjevačica mijenjala tijekom godina
Otvori KEKS Pay
A tako je to... realno možeš voljeti 2-3 žene u životu, realizirano ili ne, ovo drugo je sve bez veze. Niti vremena niti emocija za nešto više.