Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Showbiz Tvoje lice zvuči poznato

Dok se ne nađe, čovjek zanimanja treba mijenjati kao čarape

U "Tvoje lice zvuči poznato" strog je i pravedan mentor, planira pokrenuti svoj talk show, a zaljubljeniji je, kaže, nego ikada prije u životu
19. rujna 2015. u 08:10 0 komentara 2190 prikaza
Mario Petreković
Foto: Goran Kovačić Kova
Pogledajte galeriju 1/9

Pobjednika prve sezone showa "Tvoje lice zvuči poznato" sada gledamo kao mentora. Dovoljno za zaključiti da će ovogodišnji kandidati u transformacijama biti još bolji od prethodnika kada ih Mario propusti kroz ruke. A u predasima od napornog učiteljskog rada, evo što nam je u svojem stilu ispričao o svemu i svačemu.

Koliko ste strog mentor?

Nevjerojatno strog. Ponekad se samoga sebe uplašim koliko sam strog i pravedan. Stoga, poslušnost i povjerenje koje sam dobio od učenika neizmjerna su sreća i obostrana radost koja nas prožima u seansama i tajnim vježbama uz pomoć kojih će svi nadmašiti sami sebe i mene, što nam je i cilj. Konstantni napredak. Naravno, ima tu i nerealnih želja i mušica, ali Bože moj, tu smo kolega Barberić i moja malenkost da to svedemo na minimum, a iz njih izvučemo maksimum. Najteži je učenik Ivan Šarić, teži oko 113 kg, visok je 201 cm i nosi cipele broj 462.

Kako ste kliknuli s Brankom Đurićem Đurom?

Fenomenalno, ne bih tajio, kao pionir i kasnije omladinac, nevjerojatno sam se veselio TV uracima kolege Branka Đurića Đure, tako da mi je neopisiva čast, sreća i veselje biti mu kolega na ovom superzabavnom projektu. Ne znam je li i kod njega isto spram mene, ali zbilja nisam primijetio da me izbjegava, da neće razgovarati sa mnom, da se miče od mene kad stanem blizu... On je duhovit, zabavan i načitan čovjek, s bogatim iskustvom, jako pristupačan i nenametljiv, s fenomenalnim sudačkim komentarima. Dostojna je zamjena Goranu Navojcu u žiriju i još je jedna garancija za vrhunsku emisiju. Odličan klik. Evo, opet smo kliknuli.

Poslije nastupa i pobjede u prvoj sezoni s Baby Dooksom ste snimili pjesmu "Bakica". U kojoj je fazi vaša trenutačna suradnja, ali i vaša pjevačka karijera?

S kolegom Davidom Vurdeljom, umjetničkog imena Baby Dooks, uvijek je nepredvidivo i zabavno surađivati. Moj kolega, dok ne stvara marljivo za druge, skuplja misli i razvija ih u projekt znan kao Yogurt. Naša suradnja u Yogurtu uvijek je moguća i sveprisutna ovisno o našoj fokusiranosti. Isto tako, u mojoj osobnoj pjevačkoj i glazbenoj karijeri slijedi stvaralački period u kojem učim i istražujem. U kojem smjeru bih se okušao, kakva je to glazba i koje su to riječi da bude sve dovoljno glupo i simpatično u isto vrijeme... I nije nam vječiti cilj besciljno lutati sinjim morima, sol gutati i očima kolutati. Uglavnom, sad sam trener i potreban sam svojim učenicima da im krila raširim da lete sve do neba... ako treba.

Obujete li koji put kod kuće štikle, lani ste se u njima sjajno snalazili na pozornici?

Otkad sam ih našao u kući, iz štikli ne izlazim. Rekoh sebi: "Ako sam se na pozornici u njima snalazio, što u svojoj nerođenoj kući ne bih". I tako ih, eto, neparnim danima nosim, kad perem suđe, ali i kad kosim travu. Nekako sam u njima viši i ljepši samome sebi. Parnim danima nosim mušku i sportsku obuću. Nedjeljom sam bos da "peraje" malo prodišu. Danas sam, recimo, u pancericama, one me smiruju i daju mi mudrost, strpljenje i fokusiranost. Da sam kojim slučajem danas obuo štikle, sigurno sad ne bih s vama razgovarao već bih s curkama isprobavao donje rublje i tako to, ne?

Gledali smo vas kao voditelja, glumca, pjevača, komičara, vodite svoj klub, svojevrstan ste biznismen. Što biste još htjeli raditi?

Ne znam što život nosi. Želje su jedno, a mogućnosti drugo. Ipak, ako nema želje, nema ni mogućnosti tako da je sve moguće kad želiš. Mislim da sam si posložio u glavi da mogu biti sve što hoću i da, koja god zanimanja poželim, mogu raditi ako sam u ovome u čemu sam sad. Pa rotiram kao s cipelama i, evo, ne biste vjerovali, čak se i nadogradim nečim novim, npr. sutra sam "akaunt menadžer", a preksutra "egzekjutiv menadžer". Čovjek treba mijenjati zanimanja kao čarape dok se ne nađe... a čujte, svi se tražimo. Ja ponekad ne znam gdje sam, pa se nađem, pa sam sretan. Ma show!

Od koga ste naslijedili taj zabavljački gen?

Od majke, oca i uje Alojza.

Često za komičare kažu da humorom prikrivaju nesigurnost i teške osobne trenutke. Ima li toga i kod vas?

I ja sam čuo da je to stvarno često te moram priznati da je i kod mene to bilo isto tako često i učestalo da sam u jednom trenutku rekao sam sebi: "Mario, stop. Dosta je bilo, dosta si se skrivao i prikrivao, tako dalje ne možeš". I od tada sam se prestao baviti komedijom i nisam više komičar. Sad sam trener komičarima i volim dramu pa sam trenutačno "Drama Kouč" ili "Dramski Mentor 5reković".

Što vas sve može privatno naljutiti, što vas rastužuje i zabrinjava?

Dug bi popis bio kad bih pisao što me sve može naljutiti. Popis bi se, naravno, produžio kad bih vam još napisao što me rastužuje. Evo, pišem, sjedim, sitni je sat, pokriven dekom, a deka puna grinja, privatno me to najviše zabrinjava. Uglavnom, to je jako relativno i promjenjivo, ono što je konstanta i na vrhu ljestvice su nemar, površnost i komfor. Tim redom.

Playboy vas je proglasio muškarcem godine, a znakovito je da su birale samo žene. Koji je vaš najjači adut kod žena?

Hertz. Hertz je adut. Dobro, nekad i karo, uglavnom crvena boja. Ne mogu vam reći kolika mi je neopisiva čast kad pomislim na svaku ženu koja je odvojila svoje slobodno vrijeme, a znamo da ga nemaju napretek, i napisala na kupon svoje ime i prezime i zaokružila moje. Pardon, odabrala moje, što mi govori da sam odabran od njih, od pupoljaka i anđeleka tatinih, pa tek onda maminih... Meni je to jače i vrednije nego da sam gradonačelnik ili tako neka slična funkcija u politici. Neizmjerno sam zahvalan na dobivenoj tituli. Fala, cure.

Jeste li zaljubljeni i što mora imati žena koja za sebe može "vezati" Marija Petrekovića?

Zaljubljen sam nevjerojatno, jače nego ikad i sve što je potrebno ženi da ima uza se muškarca i obrnuto je distanca. Što si dalje, to si bliže i obrnuto. Zna to tako biti i obrnuto. Vezivanje i vezanje su obilježja ropstva, asociraju na to, stoga je nemoguće nešto na takav način dugoročno zadržati kraj sebe i za sebe. Tako da užad i štrikove imaginarno treba precvikati, da se možemo imati rad... neg' kak'.

Prisjetite se svojih TV početaka. Ako se ne varam, počelo je sve s "Prijateljem na kvadrat"?

Kad uđeš u medije, onda "medijaš, medijaš i medijaš". Onda odjednom te to sve "omedija" i tako sam postaneš medij te samo prenosiš kroz sebe poruke iz svemira. To je ovako jedna jednostavna definicija medija. A počeo sam na lokalnoj radiopostaji BBR gdje sam svoju glupost i idiotizam eterom širio na zavičajnom području pa i šire, sam i s drugima, te tako krenuo na ovo dugo, naporno, ali meni jako drago i sretno putovanje. Jednostavno, dogodilo se i sad sam tu, a tko zna što je sljedeće.

Možda talk show? I koga biste u tom slučaju pozvali u goste?

Baš to je možda sljedeće, možda baš u pitanju ovom odgovor leži, a 'ko leži, ne bježi. Mogao bi se tako i zvati taj show. Svi moji gosti i ja ležimo, ustvari, ja sjedim, oni leže kao kod psihologa, ja sam stručan, a oni pričaju o sebi plus red glazbe. Moji gosti bit će svi drugovi iz sezone prve, moji učenici iz sezone ove, znani glumci i pjevači, reperi i "marijači", uglavnom brijačice i brijači. Pa tko jači taj kvači... naravno, i plesači. Ili pak neka se zove "Svakog gosta u prve tri emisije dosta". Tu bih zvao sve, ono po deset i više gostiju po emisiji, nakon tri takve slijedi 9, samo ja, bez gostiju, jer nemam koga više zvati, a neki mi neće ni doći ni čuti za mene. To je jako simpatičan format.

Koju vam karakternu manu bliski prijatelji najviše zamjeraju?

Na sreću, nemam bliskih prijatelja pa mi nema tko što zamjeriti. A ako ih i ima, onda je uvijek na rastanku dobro reći: "Nemoj što zamjerit..." pa ti ne zamjere!

Da dobijete političku vlast na tjedan dana, na čemu biste prvom poradili?

Na otkazima površnih, zabušanata, parazita... Kad uđeš u stan u kojem je netko prije bio, prvo ga dezinficiraš da se riješiš gamadi, da ga osvježiš i energetski pročistiš kako bi dalje mogao normalno funkcionirati i stvarati nove vrijednosti. Za tu radnju potreban je period dulji od tjedan dana, to je proces i to traje, ali definitivno bih morao imati tim ljudi da se u više frakcija raširimo, raspodijelimo obveze i u pogon, treba napraviti generalku. Mislim da bi se često obraćao pučanstvu i obavještavao ga o tome što sam radio, slao bih im selfieje, pisao što sam jeo, otkrivao tko je glup, a tko se od političara znoji, pričao bih viceve o njima i tako. Uglavnom, zabava za sve.

Što biste voljeli raditi u idućih pet godina?

Djecu ću raditi za pet godina, sad sam još premlad... U sljedećem periodu petoljetke počet ću s kandidaturom za predsjednika, zbližit se s narodom i posjećivat ću ljude od sela do gradova, upoznat ću ih osobno te čuti što ih mori i more li nas iste stvari. Zabavljat ću ja njih i oni mene, a onda ćemo vidjeti što će u konačnici narod reći za moj slogan "Mali čovjek Velika Gorica". Također, otvorit ću Teatar Lex 5reković u kojem ću obučavati ljude da budu netko drugi, ako im je dosadno biti ono što jesu, a nisu. Hvala i srdačan pozdrav!

>>Ne propustite predstavu koju je pogledalo više od 60.000 ljudi diljem regije

adidas Solar Boost 19
Slatke muke
Najmekše tenisice za duge pruge: od brzih treninga do maratona
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.