Želite li kasne jeseni i cijele zime uživati u salati iz vlastita vrta, uskoro je valja posijati, pa presaditi na gredice. Kad se temperature spuste ispod 30 Celzijevih stupnjeva, s obzirom na to da je to granična temperatura iznad koje salata ne može rasti, treba prionuti poslu. Za jesensku i zimsku potrošnju potrebno je sijati sorte salata koje su upravo za to razdoblje.
Naime, ako ne odaberemo sortu za jesenski ili zimski uzgoj, može nam se dogoditi da se ne stvore glavice, nego da salata ode u sjeme. To povrće zahtijeva i mnogo svjetla pa ga ne smijemo saditi ispod drveća ili u sjeni kuće. Salatu možemo uzgajati na različitim tipovima tla, i težim i lakšim, pod uvjetom da im je reakcija približno neutralna. Ona, naime, ne podnosi ni suviše kisela ni suviše bazična tla pa to treba imati na umu. Najbolje uspijeva na srednje teškom humusom bogatu tlu.
Salata ne voli visoku vlagu zraka, ali u tlu vlage mora stalno biti dovoljno. Najbolje ju je sijati u klijališta u kojima sadnice možemo njegovati i zalijevati, a potom ih pikirati. Umjesto pikiranja, zimsku salatu možemo saditi i izravno na gredice, ali samo ako raspolažemo s dovoljno vode za natapanje ili sijati nakon prvih jačih ljetnih ili jesenskih kiša.
Za sadnju jesenske ili zimske salate tlo moramo preorati ili prekopati na dubinu oko 25 cm odmah pošto smo očistili gredicu od prethodna usjeva. Nakon kopanja treba odmah obaviti i površinsku pripremu tla odnosno usitniti ga i poravnati kako bi se što više vlage zadržalo u tlu. Prije toga tlo treba dobro pognojiti gnojivom što sadržava dosta kalija koji je salati nužan za razvoj i stvaranje glavice. Ako u tlu nema dovoljno organskih tvari, gredicu za salatu trebalo bi pognojiti i kompostom ili kompostiranim stajskim gnojem. Kad salatu presadimo na gredicu i pošto ona razvije nekoliko pravih listova, bilo bi je dobro prihraniti i nekim od dušičnih gnojiva. Ako tlo oskudijeva dušikom, salata će oblikovati rahle i blijede glavice te neće moći napredovati. Gnojidbom dušičnim gnojivima ne treba pretjerati jer ako u tlu ima suviše dušika, tada salata ne stvara glavice već više ide u listove, a suviše nitrata i nitrita u većoj su količini štetni za ljudski organizam.
Salata dosta brzo niče. Za 4-8 dana, ovisno o sjemenu i temperaturi zraka i tla. Optimalna je dnevna temperatura za nicanje 18-20 stupnjeva, a noćna 8-12 stupnjeva. Salata niče i pri nižoj, ali i pri višoj temperaturi, sve do 30 stupnjeva, ali je tada nicanje usporeno. Salata je spremna za presađivanje za 30 dana od sjetve, a u idućih 20-60 dana spremna je za berbu. Uspije li se salata zaštititi od mraza i snijega, može se jesti cijele zime.