Je li ekonomija na putu opasne negativne spirale ili je samo u bolnom no zdravom razdoblju koje će je odvesti na pravi put k održivu rastu? Loša dijagnoza recesije može donijeti loše ekonomske i političke odluke s katastrofalnim posljedicama. Ako smo u spiralnom padajućem slijedu i ne odgovorimo li velikom stimulativnom potrošnjom, ekonomija bi mogla pasti toliko da se ponovi Velika depresija. Ako, s druge strane, ekonomija sama prirodno pronađe put do dna, velika potrošnja mogla bi opasno potaknuti inflaciju i buduće naraštaje zakopati u teške dugove.

Nužan paket poticaja
Uza stopu nezaposlenosti 8,1 posto, koja je najviša u posljednjih 26 godina u SAD-u, a nada u oporavak u drugoj polovici godine blijedi, američki kongresnici duboko su podijeljeni oko toga kako da tumače krizu i uhvate se s njom u koštac.

U američkom časopisu Businessweeku upravo o spasonosnome Obaminu planu sukobili su se nobelovci i ekonomisti. Robert M. Solow, Massachusetts Institute of Tehnology (dobitnik Nobelove nagrade 1987.) tvrdi da je jedino krivo s fiskalnim poticajnim planom to što je premalen. Nasuprot njemu, Edward C. Prescott iz Arizona State University (dobitnik Nobelove nagrade 2004.) tvrdi da Obamin plan “ugnjetava ekonomiju”.

Većina ekonomskih prognozera smatra da je poticajni paket bio nužan te se prema nekima tvrdilo da će spasiti oko milijun radnih mjesta sljedeće godine. To je naljutilo skeptike, koji osporavaju mudrost velike vladine intervencije. Oko 250 ekonomista, uključujući nobelovca Prescotta i dva druga laureata, poslali su Obami otvoreno pismo. “Riječ je o trijumfu nade nad iskustvom kada se vjeruje da će veća vladina potrošnja pomoći SAD-u”. Oni su pristalice rezanja poreza i ukidanja regulative radi promocije dugoročna rasta.

Sukob spirale i stabilnosti star je 75 godina i počinje od ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Prije Keynesa većina ekonomista vjerovala je da ekonomija prirodno teži punoj zaposlenosti. No Keynes je ustvrdio da je u industrijaliziranoj ekonomiji moguća i silazna spirala kada redukcija radnih mjesta smanjuje osobnu potrošnju, te posljedično tjera biznise da i dalje režu radna mjesta te smanjuju investicije...

Vlade protiv spirale
Jedino vlade mogu razbiti spiralu trošenjem ne bi li podigle osobnu potrošnju. Keynesovi pogledi održali su se dobro do 1960. No, akademici se boje da je ekonomska nestabilnost počela u 1970. kada je novi val ekonomista ustvrdio da su potrošači i biznisi racionalni i dalekovidni te kako nije moguće da poput stampeda završe u recesiji. Usto, vlada ne može “potrošiti” svoj izlazak iz krize jer potrošači znaju da veći vladin trošak znači veće poreze u budućnosti. Trenutačna je kriza ponovno u središte stavila debatu.

Ekonomisti koji zagovaraju aktivnu vladinu intervenciju u razbijanju silazne spirale mnogo su glasniji. Ekstremniji akademici protive se poticajnom paketu tvrdeći da je razlog nezaposlenosti samo u tome što zaposleni traže sve veće plaće te bi se spasili kada ih ne bi tražili. No, ne može se čekati da se ekonomisti slože. Sad je veći rizik da se čini premalo da se izbavi iz krize, nego da se čini previše jer ekonomija prebrzo tone i teško će biti izbaviti se.

ZAJEDNO IMAJU KĆERKICU

FOTO Tko je ruski odvjetnik kojeg je ljubila omiljena voditeljica Dnevnika? Rastali su se, a ona danas ima novog partnera

Video sadržaj

NEMA ZIME

FOTO 'Špica' puna poznatih lica: Pogledajte tko je sve u subotu prošetao centrom Zagreba

2

JEDAN PRIMA OKO 1500 EURA

FOTO Koliko zarađuju predsjednici država regije: Milanović među njima ima najveću plaću

Tko bi rekao

Tihi krivac zimskog umora: zašto u prosincu tijelu treba više proteina nego inače?

Izdvojili smo favorite

Zimski shopping vodič: Najbolji outfiti za cijelu obitelj uz popuste do 70%

Velike promjene za sve vozače u Hrvatskoj: Vozačka ‘seli iz futrole’, stižu stroža pravila, evo što sve trebate znati