Pad industrijske proizvodnje očekivan je, s obzirom na to da dobar dio
hrvatske industrije ima kratkoročne aranžmane o doradnim poslovima ili
proizvodnji proizvoda s nižom dodanom vrijednošću (bez kojih se može) s
inozemnim naručiteljima.
Kupci pogođeni krizom
Inozemni kupci najčešće su trgovci na veliko i industrijski kupci koji
su snažno pogođeni globalnom krizom pa otkazuju narudžbe. Nastavak ovog
trenda može se očekivati i u idućim mjesecima, smatra ekonomski
analitičar Damir Novotny. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku
pokazuju da je u siječnju 2009. industrijska proizvodnja smanjena čak
14,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.
Riječ je o najsnažnijem godišnjem padu proizvodnje u posljednjih više
od petnaest godina, tvrde analitičari RBA. Osim smanjenja inozemne i
domaće potražnje, koja se na industrijsku proizvodnju odrazila
nepovoljno već tijekom posljednjeg tromjesečja 2008., na snažno
smanjenje proizvodnje utjecali su i drugi čimbenici. Ponajprije se to
odnosi na probleme u opskrbi plinom industrijskih postrojenja, što je
rezultiralo privremenim zatvaranjem određenih kapaciteta. I manji broj
radnih dana u odnosu na lanjski siječanj uvelike je utjecao na pad
proizvodnje.
I dalje pad
Razlog je ovako lošim podacima, koji će se pokazati i u veljači,
statistika. Pravi pad narudžbi statistika će zabilježiti tek kasnije,
te se i dalje može očekivati pad industrijske proizvodnje, no možda u
manjim postocima, smatra dr. Ante Babić, potpredsjednik hrvatskih
izvoznika. U idućem razdoblju očekujemo da se nastave nepovoljni
utjecaji recesije na domaću industriju. Za 2009. očekujemo pad
proizvodnje, i to prvi put od 1999., tvrde analitičari RBA.
ANALITIČARI Očekuju još loših vijesti iz industrije
Pad industrije neće stati ni nakon potopa od 14 posto