Mikroplastika u ljudskom mozgu, rizici od zagrijavanja plastičnih posuda u mikrovalnoj pećnici, a sada i potencijalna veza između uobičajene kemikalije iz plastike i stotina tisuća smrti diljem svijeta – sve to potvrđuje alarmantnu prijetnju koju plastika može predstavljati za ljudsko zdravlje, piše Best Life.
Nova studija, objavljena 29. travnja u časopisu eBioMedicine, otkrila je moguću povezanost između izloženosti kemikaliji di-2-etilheksil ftalat (DEHP) i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. DEHP je plastifikator koji se koristi za povećanje fleksibilnosti plastike i prisutan je u brojnim svakodnevnim proizvodima – od posuda za hranu i dječjih igračaka do šampona, losiona, ambalaže i medicinskih uređaja.
Prema istraživačima s NYU Langone Health, DEHP može potaknuti upalu arterija, povećati oksidativni stres i doprinijeti metaboličkim poremećajima – svi ti faktori povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Analizom globalnih podataka iz više od 200 regija, autori su procijenili da je samo u 2018. godini čak 356.238 smrtnih slučajeva bilo povezano s izloženošću DEHP-u, što čini gotovo 13,5 % svih smrti od srčanih bolesti među osobama od 55 do 64 godine.
Posebno visoke stope zabilježene su u Južnoj Aziji i na Bliskom istoku, gdje je izloženost DEHP-u odgovorna za čak 16 % svih kardiovaskularnih smrti. Indija je predvodila s više od 100.000 smrtnih slučajeva.
GALERIJA: Ako želite zdravo srce, ovo su namirnice koje morate uvrstiti u svoju prehranu već danas
Glavna autorica studije, Sara Hyman, upozorila je da su ftalati, uključujući DEHP, postali globalna prijetnja: “Naša otkrića dodaju težinu sve većem broju dokaza da te kemikalije predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje”. Koautor studije, dr. Leonardo Trasande, dodaje da je nužna hitna regulacija upotrebe ovih tvari, osobito u zemljama koje prolaze kroz ubrzanu industrijalizaciju.
Istraživači priznaju da studija ima svoja ograničenja. Nisu analizirani podaci na razini pojedinačnih zemalja, već regionalne procjene, a korišteni su različiti izvori i metode. Također, nije analizirana izloženost drugim štetnim kemikalijama poput bisfenola A (BPA) ili mikroplastike, zbog čega ukupni rizik može biti čak i podcijenjen. Iako izravna uzročno-posljedična veza nije dokazana, model jasno upućuje na zabrinjavajući trend.
Što možete učiniti da smanjite izloženost?
Stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih koraka:
- Izbjegavajte plastične posude, osobito za grijanje hrane – umjesto toga koristite staklo, nehrđajući čelik ili keramiku.
- Ne koristite neprianjajuće tave (osobito oštećene), koje mogu otpuštati štetne kemikalije.
- Filtrirajte vodu iz slavine – kvalitetni kućni filtri mogu smanjiti prisutnost mikroplastike.
- Kupujte proizvode bez ftalata i BPA – provjeravajte oznake na kozmetici, proizvodima za bebe i sredstvima za čišćenje.
- Birajte pakiranja i proizvode od stakla, metala, papira ili tkanine, umjesto plastike.
- Izbjegavajte plastiku za jednokratnu upotrebu – koristite višekratne boce, posude i vrećice gdje god je to moguće.
Plastika je sveprisutna, ali njezini dugoročni učinci tek počinju izlaziti na vidjelo. Ova studija još je jedan podsjetnik da bi ono što je praktično moglo imati visoku cijenu za naše zdravlje.
Znanstvenici došli do novih saznanja kada je najučinkovitije vježbati ako želite zdravije srce!
