Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

U salamama već 25% manje soli, u čokoladama stevija...

Želje potrošača tvrtke tjeraju na inovacije i 'zdraviju' ponudu
03. rujna 2016. u 00:15 1 komentara 1998 prikaza
Zdrava kuhinja
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Može se i bez dodatnog “harača” države – potvrđuju ovih dana u hrvatskoj prehrambenoj industriji koja se i prije “specijalnih” poreza na šećere, soli, masti, kakve svako malo najavljuju političari, i sama odlučila obračunati s alarmantnim brojkama stručnjaka o pretilosti, dijabetesu, arterijskoj hipertenziji... Prema nekim istraživanjima, čak osam od deset odraslih osoba u zadnjih je godinu dana napravilo zaokret prema “zdravijem” izboru pa se cjenovni rat proizvođača za potrošače, i bez političara koji im sipaju sol na ranu, seli u jednu drugu sferu marketinga i inovacija.

Manje je više

Kampanja PIK-a Vrbovec “Manje je više”, koja je otvorila regionalnu priču mesnih proizvoda bez pojačivača okusa, umjetnih bojila, glutena i soje, sada je tako već u fazi smanjenih udjela soli.  

Ključne grupe mesnih prerađevina pod brendom PIK, šunke, parizeri i hrenovke, mortadele, trajne kobasice... sada imaju minimalno 25% manje soli nego što su imali “jučer”.

– Kontinuirano ulažemo i neprestano osluškujemo potrebe i zahtjeve potrošača za zdravijim proizvodima i zbog toga smo prepoznati kao benchmark u cijeloj regiji – odgovaraju iz PIK-a napominjući da je u njihovim proizvodima sada manje soli od tržišnog prosjeka, a zadržali su potpuno isti okus i kvalitetu.

U cilju ispunjavanja nacionalnih planova domaća pekarska industrija prva će pak ovih dana “odgovorno” doziranje soli u svojim proizvodima odrediti i pravilnikom o žitaricama i proizvodima od žitarica. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže da im je cilj i 30% soli manje u gotovom proizvodu, odnosno 1,4% ili 14 g soli na 1 kg kruha, da bi kruh i dalje bio kvalitetan, a ne i “bljutav”. Rok za prilagodbu je godina i pol. No ozbiljnije pekarnice poput Latice, članice Vindija grupe, to već odavno rade. Udio soli Latica je smanjila značajnih 15%, prvo u polubijelom i bijelom kruhu, pecivu i bureku sa svježim sirom, a potom i u svim ostalim proizvodima, čime su se, tvrde u Vindiji, aktivno uključili u unapređenje javnog zdravlja. Brigu o zdravlju mnogi tako i marketinški mogu dobro iskoristiti, umjesto da dopuste da ih država “lupa” porezima, pogotovo ako se zna da s nacionalnim zakonima “domaće” tvrtke ostaju diskriminirane u odnosu na strane, u koje se zbog odredbe o slobodnom kretanju roba u EU ne smije dirati.

U Jamnici se hvale da u negaziranom segmentu Jane s okusom voća koriste prirodno sladilo iz stevije, koja nema kalorija. Vodeći konditor Kraš prvi je u regiji plasirao čokolade sa stevijom kao prirodnim zaslađivačem, a koristi je i u bombonskoj grupi proizvoda. U keksima nudi Bio Petit beurre i napolitanke bez šećera, a sva proizvodnja bez transmasnih je kiselina, čime su zasigurno predvodnici u branši. U Nestléu kažu da su do kraja 2015. godine udio dodanog šećera u svojim proizvodima globalno smanjili za 18.000 tona. Do kraja 2016. u svim proizvodima koji ne odgovaraju kriterijima krovnih institucija poput Svjetske zdravstvene organizacije udio šećera i soli smanjit će 10%, zbog čega je već lani “renovirano” 8000 proizvoda.

Dr. sc. Jasmina Ranilović, direktorica Sektora istraživanje i razvoj Podravke, kaže kako su oni među prvima u regiji 2014. usvojili desetogodišnju Nutritivnu strategiju kompanije, čime su željeli poslati poruku o svojoj posvećenosti kvaliteti u razvoju proizvoda i usluga na dobrobit zdravlja potrošača. Taj potez, koji je ovisio i o ambicioznim planovima Podravke na svjetskom tržištu posljednjih godina, pružio im je temelj za inovacije u sastavu proizvoda, deklariranje, veličinu porcije te svakako, edukaciju potrošača, sukladno svjetskim i europskim preporukama i najboljim praksama.

- Kontinuiramo radimo na smanjenju soli, šećera i masti u dijelu asortimana gdje je to opravdano, ne zakidajući potrošača za vrhunski doživljaj okusa, po čemu su Podravka i njezini brandovi internacionalno prepoznati - ističe Ranilović.

U voćnim jogurtima 35% manje šećera

Iz Dukata poručuju kako su i oni kao kompanija koja se odgovorno ponaša, naročito prema svojim potrošačima, samoinicijativno pokrenuli projekt renoviranja receptura s ciljem smanjenja dodanih šećera.

- U lipnju ove godine predstavili smo unaprijeđenu recepturu Dukatino voćnih jogurta u kojima je udio šećera smanjen za 35%. Osim toga, Dukatino voćni jogurti ne sadrže umjetne boje, arome i konzervanse jednako kao i ostatak asortimana Dukata - ističu, kao i to da su prije nekoliko mjeseci predstavili i inovativnu Dukat Fit liniju mliječnih proizvoda bogatih proteinima, siromašnih mastima te smanjenog udjela šećera za sve one koje vode brigu o zdravom načinu života.

Proteini, meso u EU zabranjeno 20 godina nakon ovce Dolly, jedemo li klonirano meso?                                 Mali Lošinj Što je jeo Apoksiomen? Riblja jela kakva i danas kuhamo Pizza Nije toliko loša Slasna pizza mogla bi nam pomoći da brže izgubimo kilograme

U Atlantic Grupi podsjećaju da sve ono što na tržištu ne implicira da je “light”, bez ili s manje soli i šećera, ne znači da je nezdravo jer su i ti osnovni proizvodi u skladu s propisanim normativima i preporučenim dnevnim dozama unosa – i u skladu sa zahtjevima tržišta. Jedino što ovi prvi targetiraju specifičnu skupinu potrošača. 

- Treba imati na umu i da se potrošači u svojim preferencijama prema određenim proizvodima razlikuju od tržišta do tržišta te da su specifični okusi stvar tradicija i navika u konzumaciji omiljenih brandova. U tom smislu potrošači su ti koji definiraju potražnju, a tržište odgovara na njihove potrebe - poručuju.

– Iako ne zaostaje za EU po pretilosti i bolestima vezanim uz prehranu, Hrvatska i dalje zaostaje po naporima da se taj problem smanji – kaže eurozastupnica Biljana Borzan.

Ističe pozitivne primjere poreza “na zdravlje” poput mađarskog i francuskog na energetske napitke, dok je danski porez na masti propao, te zaključuje: Ako epidemija debljine i pretilosti nastavi uzimati maha, u nacionalnom je interesu poduzeti sve potrebne mjere.

>> Domaća potražnja ključ oporavka do kraja godine

Na graničnom prijelazu u Slavonskom Brodu pojačan promet vozila na ulasku u RH
PAO NA GRANICI
Naoružan do zuba pokušao ući u Hrvatsku: Pronašli mu kalašnjikov, pištolj, bombe...
HUB
Napravite prvi korak
Financijske poteškoće moguće je riješiti
  • Tihi:

    Bla bla bla .Manje soli šećera i masti . Da vidimo kad če to zaista krenuti ?