Naši mozgovi neizbježno se smanjuju s godinama. Iako ne postoji način da spriječimo ovaj gubitak volumena mozga, potencijalno ga možemo usporiti davanjem prioriteta našem mentalnom i fizičkom zdravlju. Dr. Arjun Masurkar, kognitivni neurolog i stručnjak za demenciju, podijelio je četiri glavna načina za održavanje zdravog uma dok starimo, piše New York Post.
Prva na popisu našla se fizička aktivnost. Vođenje sjedilačkog načina života, i s njim povezane fizičke, društvene i intelektualne neaktivnosti, jedna je od najgorih stvari koje možemo učiniti za naše mozgove. Kada izvodimo aerobne vježbe, tada naše srce pumpa više krvi u naš mozak i nosi do njega vitalni kisik i hranjive tvari da bi naš mozak bio zdrav. Također se pokazalo da redovita aerobna tjelovježba značajno smanjuje rizik od razvoja visokog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola i apneje za vrijeme spavanja, a sva ta stanja mogu utjecati na mozak. Neke dobre vježbe za mozak uključuju hodanje, trčanje, biciklizam i plivanje.
Osim fizičke aktivnosti, trebali biste usvojiti prehranu koja je zdrava za srce. Mediteranska prehrana sadrži nemasne izvore proteina i zdravih masti kao i antioksidanse koji mogu održati naš mozak zdravim i boriti se protiv bolesti poput demencije. Neki primjeri hrane koja ima dobrobiti za zdravlje mozga uključuju masnu ribu poput lososa, bobice, lisnato povrće, mahunarke poput graha i leće te orahe. Pripazite na konzumaciju alkohola jer ona može imati mnogo negativnih učinaka na mozak, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Liječnik zato svojim pacijentima preporučuje da konzumiraju najviše jedno alkoholno piće dnevno, a po mogućnosti nijedno.
Treće na redu je druženje s drugim ljudima. Aktivan društveni život još je jedan način da svoj mozak održimo zdravim tijekom starenja. Komuniciranje s drugima drži naše umove angažiranima jer čak i čin druženja može osloboditi vrlo važne i zdrave kemikalije u našem mozgu poput serotonina i dopamina. Što se tiče zdravlja mozga, društvene interakcije koje su osobne mogu biti učinkovitije od onih koje su samo online. Također je važno voditi računa o senzornim problemima. Ispravljanjem vida i sluha možemo poboljšati interakciju s drugima i potencijalno se zaštititi od demencije u budućnosti.
Dr. Masurkar je kao zadnju stvar predložio stimulaciju uma aktivnostima poput rješavanja križaljke, učenja plesa ili bavljenja intelektualnim hobijem. Zabave za stimulaciju mozga koje su također društvene, poput kartaških igara, mogu biti još korisnije. No, bitno je da ne ostajte budni cijelu noć. Dobar san pomaže nam pohraniti sjećanja od prethodnog dana u naše dugoročno pamćenje i također priprema naš mozak da bude aktivan i učinkovit sljedeći dan. Dugoročno, dobar san može pomoći u čišćenju toksičnih proteina i upala koji su u srži Alzheimerove bolesti i drugih demencija.