Sanja Musić Milanović jedna je od tri key note predavača na konferenciji Bug Future Show 2021. Voditeljica projekta "Živjeti zdravo" na predavanju je govorila na temu "Što kaže vaša vaga? - Prevencija debljine 2.0". Naime, prema posljednjim procjenama, prekomjerna tjelesna masa u sljedećih će 30 godina dovesti do skraćenja trajanja života za 3,5 godine i do pola milijuna slučajeva nezaraznih bolesti.
Da bi se ovaj trend zaustavio, treba reagirati i djelovati multisektorski i cjeloživotno, a projektom "Živjeti zdravo" želi se odgovoriti na javnozdravstvene izazove današnjice, posebno na problem debljine kod mladih.
- Muškarci u Hrvatskoj su prvaci u Europi, drže čvrsto prvo mjesto s čak 67% muškaraca s previše kilograma, u što ulaze i prekomjerna tjelesna masa i debljina. Čak i 42% dječaka u jadranskoj regiji ima previše kilograma. To je i dalje neosviješten problem u liječničkoj ordinaciji. Prekomjerna tjelesna masa i debljina su bolesti, ali samo je kod 0,3% prepoznato kao problem. Koliko je debljina veliki problem, pokazuje situacija prema kojoj oko 90% ljudi umire od kroničnih nezaraznih bolesti, a debljina je jedini statistički značajan rizik svake od tih pet bolesti - pojasnila je prof. dr. sc. Musić Milanović.
Dodala je da se djelovanjem na debljinu djeluje i na pet vodećih kroničnih bolesti. Vjeruje se da, ako se debljini ne stane na kraj i ako se na zaustavi porast, u idućih ćemo 30 godina pola milijuna bolesti moći pripisati debljini, a životni će se vijek skratiti za 3,5 godine.
Sanja Musić Milanović sudjelovala je u cijepljenju građana:
- Previše kilograma prvo je stanje koje bi na moglo ugroziti dugovječnost. Čak 6,6% zdravstvenog budžeta u Hrvatskoj odlazi na bolesti koje bi se mogle izbjeći ako se regulira tjelesna masa - rekla je voditeljica projekta "Živjeti zdravo" i osvrnula na to da bi ministri financija o ovom problema trebali promišljati i kao o financijskom. Dodaje kako se trenutačno događa tzv. sindemija, odnosno sinergija više pandemija. U ovom slučaju to su pandemija koronavirusa i pandemija debljine pa debljina povećava vjerojatnost za razvijanje simptoma, kao i šanse za teži oblik bolesti. Navodi i kako istraživanja govore da je Covid-19 doveo i do porasta problema debljine.
Prof. dr. sc. Musić Milanović osvrnula se i na korijene debljine, za koje kaže da su duboki, odnosno leže u obesogenom okruženju, društvenom okruženju koje nas tjera da stalno jedemo:
- Jedemo kad slavimo, kad je nešto tužno, kad ne jedemo pitaju nas jesmo li bolesni... Socijalni pritisak je toliko snažan da utječe na ljude i tjera nas da radimo krivo.
I dok je u generaciji prevencija debljine 1.0 sve bilo individualno i osobu se učilo da manje jede, a više se kreće, u generaciji 2.0 debljina više nije pitanje pojedinca, nego cijelog društva. Musić Milanović citirala je akademski časopis Lancet prema kojem je debljina normalan odgovor normalnih ljudi na nenormalno okruženje u kojem živimo.
Upravo iz tog razloga, razvijen je projekt "Živjeti zdravo" koji je povukao 31 milijun kuna iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje od šest godina, a u 2017., već nakon prve godine, dobio je nagradu za inovativan pristup. Riječ je o multisektorskom pristupu koji, osim što educira, ono o čemu se govori stvarno je i dostupno ljudima.
Prva komponenta je zdravstveno obrazovanje koje kombinira pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, a Musić Milanović predstavila je poligon za tjelesnu aktivnost.
- Na početku osnovne škole, 88% djece ima dostatnu tjelesnu aktivnost, a na izlasku se ta brojka spušta na 16% jer nemaju dvoranu za vježbanje u školi. Osmišljen je poligon koji je proglašen primjerom dobre prakse jer u Hrvatskoj oko 35% djece u dobi od 8 i 9 godina ima previše kilograma, a u toj istoj životnoj dobi njih 51% ne vježba niti propisana tri sata tjelesnog. Oko 1200 škola nema dvoranu, nego učiteljice ovise o lijepom vremenu i dvorištu. Kao liječnicu me zanimalo kako zadržati nagon za pokretom s kojim dijete dođe u školu jer im kroz vrijeme razvijamo sjedilački način života koji je rizik za razvoj debljine, ali i brojnih drugih bolesti. Da bismo zadržali prirodan pokret, osmišljen je poligon s 25 elemenata koji su primjereni djeci te životne dobi. Istraživanja su pokazala da radije vježbaju na poligonu nego u dvorani jer, kako djeca sama kažu, lakše je izvedivo, a poligoni su šareni i veseli. Europska komisija prepoznala je poligone kao primjer dobre prakse pa će u školskoj godini 2020./2021. biti dostavljeni u područne škole koje nemaju dvoranu - pojasnila je voditeljica projekta.
Na predavanju je dodala kako se u škole svaki tjedan šalju jelovnici koji su usklađeni s nacionalnim smjernicama.
U sklopu očuvanja mentalnog zdravlja osmišljen je i projekt PoMoZi Da kojim se promiče mentalno zdravlje djece te pomaže prepoznati simptome depresije i reagirati na vrijeme, s obzirom na to da depresija i debljina mogu biti povezane, a nekad se ne zna do čega je prvo došlo.
Tu su još i projekti Tvrtka prijatelj zdravlja, a Musić Milanović dodala je da, ako osoba na policama s proizvodima pronađe onaj s oznakom "Živjeti zdravo", može biti sigurna da je riječ o zdravstveno ispravnom proizvodu koji zadovoljava najviše kriterije na razini Europske unije.
- Unutar segmenta tjelesne aktivnosti pokrenuti su i projekti Hodanjem do zdravlja te Volonteri u parku. Prvi je prepoznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije, a drugi od strane Sveučilišta u Zagrebu. Hodanjem do zdravlja projekt je s kružnim stazama, a 10. svibnja u svakoj županiji bit će otvorena po jedna hodačka staza i kružni park. Nadalje, svi govore da je dojenje najbolja hrana za djecu, no za dojenje treba stvoriti uvjete. Na hodačkim stazama i u parkovima postavljene su i klupe za dojenje i time se stvara okruženje o kojem sam govorila na početku, odnosno moguće je osigurati okruženje za nastavak pokreta, a ne ga sustavno ubiti - rekla je prof. dr. sc. Musić Milanović.
Voditeljica projekta "Živjeti zdravo" naglasila je da je vrijeme za treću generaciju prevencije debljine i na predavanju iznijela jedan poslovni prijedlog, osvrnuvši se na tehnologiju i debljinu:
- Za svakih 10% ulaganja u tehnologiju, problem debljine raste za 1,4% zbog sjedilačkog načina života i zbog prehrane koja se konzumira, prije svega fast food. Biologija ne može pratiti razvoj tehnologije, što su računala tanja, ljudi su deblji... Ovom prilikom prvi put predstavljam "Procjenu utjecaja na debljinu", odnosno PUD. Pozivam vas da krenemo s inovativnim rješenjem u prevenciji debljine i sjedilačkog načina života.
Za kraj, Musić Milanović odgovorila je i na pitanje oko jelovnika u studentskim menzama. Rekla je kako nije pitanje novca, nego rukovodstva i ponudila da se dostave zdravi jelovnici.
- Ako se rukovodstvo javi, smatrajte taj problem riješenim - rekla je.
Ajde malo kuharskih savjeta, jel je preporuka Vegeta sa slikom?