Ako za ijedan kutak našeg planeta možemo reći da izgleda kao raj, onda su to Sejšeli. Najtirkiznije more oplakuje najljepše plaže od najbjeljeg pijeska okružene bujnim zelenim raslinjem, a na bjelini pješčanih sprudova čudesnim se čine goleme oble crne granitne stijene. Otočje čini skupina od 115 otoka, udaljena oko 1600 km od obala Afrike u Indijskom oceanu, sjeveroistočno od Madagaskara. Naseljena su tek 33 otoka, i to tek otprije 250 godina. Sejšeli su najprije bili pod francuskom, a zatim pod britanskom vlašću, a od 1976. su nezavisni, iako u sastavu Commonwealtha. Stoga su službeni jezici sejšelski kreolski, engleski i francuski. No, i u kreolskom je vidljiv jak utjecaj francuskog jezika, primjerice 'dobar dan' kaže se 'bonzour', 'doviđenja' je 'orevwar', 'hvala' je 'mersi', za 'molim' Kreolci kažu 'silvouple', za 'ne' 'non', a za 'da' 'wi'.
Glavni otok Mahé
Glavni je otok Mahé, dug 28 i širok 8 km, na kojemu je i aerodrom, pa je to prvo mjesto koje turisti ugledaju kada stignu. Na tom otoku živi 90 posto stanovništva Sejšela (72.200 stanovnika), a tu je i glavni grad te otočne države – Victorija. S tek 25.000 stanovnika taj gradić najmanja je prijestolnica neke države. U gradu su semafori rijetkost, a vozi se po britanskim pravilima – lijevom stranom. Većina je kuća u Victoriji od drveta, izgrađene su u kolonijalnom stilu i obojene jarkim bojama. Simbol je grada L’horologe, umanjena kopija londonskog Big Bena, a poglede radoznalih turista privlači i slikovita tržnica s izuzetno bogatom ponudom riba, egzotičnog voća i povrća te začina. Neki se turisti odlučuju smjestiti upravo na tom otoku, otkuda onda odlaze na izlete na druge otoke.
A predivna priroda tih, još dobro očuvanih otoka ono je što dolaze vidjeti. Lagan i neopterećen ritam otočnog života lako usvajaju i posjetitelji, pa im izležavanje na plaži u hladovini palme postaje glavna preokupacija. Potpuno ih preuzima očaravajuća priroda, koraljni grebeni i granitne stijene, apsolutna tišina (skijanje na vodi i drugi bučni sportovi nisu dobrodošli), opušteno uživanje bez straha od opasnih životinja kojih na Sejšelima nema te duge i puste pješčane plaže na svakom koraku. Od 115 sejšelskih otoka 43 pripadaju skupini Unutrašnjih otoka, od čega su dva koraljna, a 41 je granitni (to je najstariji granit na Zemlji), dok ostala 72 otoka čine skupinu Vanjskih otoka, tvoreći niske koraljne atole i grebene. Neki su od Vanjskih otoka vrlo udaljeni i upravo stoga na njima se ne odvijaju nikakve aktivnosti. Samo na dvama od njih – na Alphonse i Desroches – trenutačno se nudi mogućnost smještaja te ronjenja, ribarenja, jedrenja i slično. Većina svih hotela, restorana i apartmana nalazi se na Unutrašnjim otocima, od kojih su, uz Mahé, najpoznatiji, a po mnogima i najljepši Praslin i La Digue. Na njima su i najljepše i najpoznatije plaže, koje su vjerojatno i najviše fotografirane plaže na svijetu – Anse Lazio na Praslinu i Anse Source d’Argent, s čijeg se finog bijelog pijeska, mekog i nježnog poput pudera, izdižu crne granitne stijene koje je more oblikovalo kao neke goleme kamene kape.
Na Sejšelima je cijele godine vrlo ugodna temperatura koja rijetko pada ispod 24 te samo iznimno prelazi 32°C. K tome, Sejšeli su izvan pojasa ciklona pa nema straha od prirodnih nepogoda. Otočje je odlično prometno povezano zrakoplovnim linijama s Europom, SAD-om, Azijom i Afrikom. Unatoč tome, na Sejšelima nisu podlegli masovnom turizmu. Turista je ograničen broj, pa se u nadaleko čuvenim ljepotama otoka može uživati u miru i bez gužvi. Nije rijetkost da na kilometrima dugoj plaži budete sami. Iako, Sejšeli slove kao ekskluzivno odredište ljudima dubljeg džepa, ni to ne mora biti tako. Osim vrlo luksuzno uređenih hotela, mnogo je manjih pansiona i gostinskih kuća u kojima se smještaj može pronaći po pristojnim cijenama. No, prije nego što se odlučite za takav smještaj, raspitajte se i provjerite ima li vlasnik licenciju.
Fascinantna priroda
Sejšeli su živući muzej prirode te su postojbina nekih od najrjeđih vrsta flore i faune na svijetu. Gotovo 50 posto njihova kopna čine nacionalni parkovi i rezervati prirode, a vlasti Sejšela ponose se na to što su uspjeli očuvati mnoge od njih te čine sve da se ne narušava prirodna ravnoteža ekosustava otočja. Nigdje drugdje na svijetu ne možete pronaći jedinstvenu endemsku vrstu poznatoga coco-de-mer. To je plod palme i zapravo je najveće sjeme na svijetu, koje može dosegnuti impozantnu veličinu i težiti i do 25 kilograma. Muški i ženski coco-de-mer izgledom podsjećaju na muške i ženske spolne organe. Jedino na Sejšelima živi i stablo meduze sa samo osam preživjelih primjeraka, ptica koja ne leti, rajska muholovka, divovska kornjača koja može težiti i do 200 kg (ima ih oko 80.000, a mogu živjeti i po 200 godina), minijaturna žabica te mnoge druge vrste biljaka i životinja.
Na Sejšelima su dva područja proglašena svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a: Aldabra, najveći svjetski koraljni atol, te Vallée de Mai na otoku Praslinu, impresivan park prirode, tako čaroban da se nekoć vjerovalo da je tu zaista bio biblijski raj. Za pogled na taj prirodni raj ipak ćete morati platiti ulaznicu. Samo ondje i na obližnjem otoku Curieuse raste palma coco-de-mer (ima ih 6000 primjeraka), a jedino tu obitava i crna papiga i druge rijetke životinje. Tri su glavne staze u Vallée de Mai, a da biste prošli najduljom, bit će vam potrebno više sati. Nacionalnim spomenikom proglašena je i granitna stijena (bolder) na otoku La Digue. To čudo prirode prekriva površinu jednog jutra i vrlo je impresivni monolit formiran prije otprilike 750 milijuna godina. Ulaznica je za djecu besplatna, a za odrasle iznosi 4 eura. Specijalni rezervat otoka Cousin izvanredan je primjer ekoturizma i jedan je od prvih otočnih rezervata na svijetu. Na njemu se godišnje okuplja i 300.000 ptica koje se ondje razmnožavaju. Na otoku Praslinu možete vidjeti i veliku farmu školjki sa 40.000 divovskih školjki iz kojih se vade biseri te trgovinu u kojoj se prodaju čuveni sejšelski crni biseri.
Sejšeli su izvanredna lokacija za sve ljubitelje ronjenja, osobito koraljni otok Denis. Bogato podmorje pruža izvanredan užitak, a osim brojnih vrsta riba i drugih morskih organizama, tu su i ostaci potopljenih brodova. U kristalno čistim vodama otoka tako možete plivati s ražama, kitopsinama i delfinima. Otočje je pogodno i za jedrenje i ribolov. Veze između otoka su odlične, a s otoka na otok moguće je brodom i trajektom, helikopterom ili lokalnim letom avionom, dok za kretanje po otoku možete unajmiti i bicikl ili se voziti u kolima koja vuku volovi. I na kraju, na otočju ćete uživati i u gastronomskim specijalitetima u kojima se miješaju različiti utjecaji: iz Indije su u sejšelsku kuhinju ušle razne vrste karija, od onih vrlo ljutih do blažih, iz Kine riža, iz Francuske umaci, a sve se to kombinira s ribom iz Indijskog oceana te raznim tropskim voćem i povrćem.
