Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 102
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BUDITE ODGOVORNI

Pregled koji bi svi muškarci stariji od 40 godina trebali obaviti

Astellas d.o.o.
Foto: Envato Elements
1/3
29.11.2021.
u 15:17

Iako je rak prostate teška bolest i najčešća vrsta raka kod muškaraca, Doc. prim. dr. sc. Marija Gamulin, dr. med. pojašnjava kako njegovo rano otkrivanje može polučiti dugotrajnu lokalnu kontrolu pa i izlječenje.

Rak prostate je tiha bolest koja napreduje polako i rijetko izaziva očite simptome sve dok nije prekasno. Kada simptomi uznapreduju javlja se otežano mokrenje, slab ili isprekidan mlaz mokraće, osjećaj nepotpunog pražnjenja mokraćnog mjehura, a pojava iznenadnih i jakih bolova u kostima koji traju nekoliko tjedna, karakteristična je za uznapredovali rak prostate.

Rak prostate je najčešća vrsta raka kod muške populacije u našoj domovini. Podaci Registra za rak Republike Hrvatske su objavljeni 2020., a odnose se na podatke iz 2018. godine pokazuju da je rak prostate u našoj domovini najčešći rak kod muškaraca s učestalosti od 21%, drugi po učestalosti je rak pluća sa 16%, a treći je rak crijeva sa 15%. Godišnje obolijeva od raka prostate oko 2900 muškaraca, a umire ih oko 800. Rak prostate je treći uzrok smrti među muškarcima sa zloćudnim tumorima, nakon raka pluća i raka crijeva.

Doc. prim. dr. sc. Marija Gamulin, dr. med., Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za onkologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva za urološku onkologiju
Foto: Privatna arhiva
Broj oboljelih od raka prostate se povećava u svijetu i u Europi stoga je jako važno bolest otkriti u ranijoj fazi kako bi bila izlječiva. Navedeni podaci nas usmjeravaju na važnost pravovremenog otkrivanja raka prostate, a uz rak prostate prema navedenim podacima je također važno i rano otkrivanje raka pluća i raka crijeva, osobito kad se govori o mjesecu studenom koji je mjesec muškog zdravlja. Stoga smo postavili par pitanja Doc. prim. dr. sc. Mariji Gamulin, dr. med. iz KBC Zagreb.

Tko najčešće obolijeva od raka prostate, tj. koje su dobne skupine najranjivije?
Rak prostate se najčešće pojavljuje u dobnim skupinama od 65. do 84. godine života, a najveća učestalost raka prostate je u dobnim skupinama od 70.- 84. godine života. Prema podacima rak prostate se u RH najranije pojavljuje u dobnoj skupini između 40.- 44. godine života.

Što sve može biti potencijalni čimbenik rizika za rak prostate?
Najpoznatiji čimbenici rizika za razvoj raka prostate su dob, rasa, genetski čimbenici i pušenje. Poznato je da učestalost raka prostate raste s dobi. Muškarci stariji od 50 godina imaju veći rizik za nastanak raka prostate. Primjerice kod pripadnika crne rase rak prostate je učestaliji i agresivniji u odnosu na pripadnike bijele rase. S genetskog stajališta su važni podaci o obolijevanju od raka prostate među članovima jedne obitelji jer je poznato da ako su primjerice otac, brat ili djed imali rak prostate, muškim članovima te obitelji treba preporučiti da krenu s ranijim otkrivanjem raka prostate već u dobi od 45. godine starosti. Povezanost prehrane s rizikom nastanka raka prostate prema znanstvenim istraživanjima nije dokazana, iako se smatra da prehrana ima potencijalni učinak na pojavu i razvoj raka prostate te se na taj način tumači različita pojavnost raka prostate u pojedinim dijelovima svijeta, primjerice azijska prehrana (manji rizik) nasuprot zapadnjačkoj prehrani.

Koje su prednosti ranog otkrivanja kod liječenja u odnosu na kasno otkrivanje?
Važno je rano otkrivanje raka prostate jer probir (engl. screening) kod zdravih muškaraca nije dao jasne rezultate u svijetu da je to metoda s kojom se može jasno smanjiti smrtnost muške populacije. Kod nas se koriste najčešće stručne smjernice Europskog urološkog društva koje preporučuje individualizirani pristup u ranom otkrivanju raka prostate što znači da se kod svakog pojedinog muškarca treba prilagoditi riziku za razvoj raka prostate na način da se muškarcima koji su stariji od 50 godina života preporučuje pregled urologa uz prethodnu laboratorijsku vrijednost PSA, a kod muškaraca koji su ranije u obitelji imali članove oboljele od raka prostate se preporučuje u 45. godini života vaditi prvi put PSA i s nalazom PSA otići na urološki pregled, kako bi ga urolog dalje usmjerio na buduće kontrolne preglede. Važno je istaknuti da PSA vrijednost veća od 1 ng/ml u muškaraca koji imaju oko 40 godina starosti i PSA veći od 2 ng/ml u muškaraca koji imaju oko 60 godina starosti predstavlja povišen rizik za nastanak raka prostate.

Zdravlje ne smije biti taboo tema
Foto: Envato Elements

Kako izgleda pregled prostate?
Sastavni dio pregleda kod urologa osim vrijednosti PSA je pregled prostate. Taj pregled se naziva digitorektalni pregled. Urolog će nakon navlačenja jednokratnih rukavica kažiprstom kroz završni dio debelog crijeva opipati prostatu kako bi dobio uvid da li postoji sumnja na prisustvo čvora u prostati, da li je prostata fiksirana za okolne strukture, neravne površine ili je bolna. Svaka nepravilnost tijekom digitorektalnog pregleda prostate zahtijeva isključenje sumnje na postojanje raka u prostati. Urolog će nakon uvida u laboratorijske nalaze krvi i urina koji uključuju i PSA te pregled prostate prstom dalje odrediti učestalost daljnjih kontrolnih pregleda.

Kakvu kvalitetu života mogu očekivati muškarci koji obole od raka prostate? Koliko rak utječe na probavni i mokraćni sustav te intimni život pacijenta?
Kod muškaraca kojima se dokaže rak prostate može se ponuditi nekoliko pristupa koji ovise o dobi, postojanju raka prostate u obitelji, vrijednosti PSA, nalazu biopsije prostate, podacima da li bolesnik ima simptome proširenog raka prostate (lokalno proširena bolest ili postojanje udaljenih metastaza, primjerice novonastali bolovi u kostima ). Kod starijih muškaraca koji imaju niski PSA (ispod 10 ng/ml), rak prostate nije biološki i patohistološki agresivan, nije potrebno nikakvo liječenje, već redovito praćenje bolesnika s vrijednostima PSA i digitorektalnim pregledom od strane urologa. Kod bolesnika koji imaju lokalnu bolest ograničenu na prostatu uz vrijednosti PSA manje od 10 ng/ml i nemaju digitorektalno proširenu bolest, a mlađe su životne dobi metoda izbora je operacija prostate, a kod starijih bolesnika s lokalno ograničenim agresivnim rakom prostate, osobito ako imaju i komorbiditete (primjerice infarkt srca, moždani udar) se preporučuje zračenje prostate. Uz navedene metode liječenja se može koristiti i hormonska terapija koja se primjenjuje kraće ili dulje vrijeme (od 6 mjeseci do 3 godine) kod lokalne ili lokalno uznapredovale bolesti kod koje ne postoje udaljene metastaze. Postoje brojne nuspojave navedenih oblika liječenja, ali ono što najviše pogađa bolesnike je poremećaj spolne funkcije (erektilna disfunkcija) i navale vrućine (valunzi). Bolesnici koji imaju metastatsku bolest su osobito pogođeni kad im se kao jedan od najučinkovitijih oblika liječenja u metastatskoj bolesti ponudi odstranjenje oba testisa kirurškim putem (bilateralna orhidektomija), jer se na taj način postiže blokada muškog spolnog hormona testosterona koji pogoduje širenju raka prostate. Svaki pojedini oblik liječenja ima specifične i brojne nuspojave koje je nužno raspraviti s bolesnikom i njegovom obitelji na multidisciplinarnom timu (idealno: urolog, onkolog, patolog, radiolog, specijalist nuklearne medicine, medicinske sestre) svake bolnice u koju bolesnik dođe po mišljenje. Kad bolest postaje metastatska tada je neizlječiva, ali je uz liječenje moguće preživljenje više godina. Zato je važno otkriti rak prostate što ranije kako bi bolesnik bio izlječiv.

Sadržaj nastao u suradnji s Astellas d.o.o.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije