Sveučilište u Torontu je, nakon novog istraživanja, pokazalo da je dobra memorija mozga precijenjena i da je suprotnost, odnosno zaboravljivost koja se do sada smatrala ljudskom manom zapravo pokazatelj visoke inteligencije.
Autor istraživanja, profesor Blake Richards rekao je kako je dobro da mozak zaboravlja ne toliko bitne stvari jer se onda može usredotočiti na stvari koje će pomoći u obavljanju zadataka i donošenju odluka, prenosi Independent.
Donedavno se ova karakteristika smatrala ljudskom manom i mnogi sukobi nastaju kada jedna osoba stalno zaboravlja sitnice iz svakodnevice, ali izgleda kako to ipak nije tako loše.
Siniša je autor prve hrvatske kamperice: "Izrađena je od prirodnih materijala, a izvozi se u Njemačku."
"Kakve se informacije pamte, ovisi o situaciji", kaže Richards. Na pamćenje utječe okruženje, odnosno važnost tog okruženja. Ako je to neka situacija koja se neće uskoro ponoviti, ljudi će ju zaboraviti. Kao primjer navodi zaposlenike supermarketa koji u jednom danu vide mnogo različitih ljudi i možda iste neće nikada više vidjeti - ti ljudi se jednostavno neće urezati u njihovo pamćenje. S druge strane imamo konobara lokalnog kafića koji će zapamtiti ljude koji mu dolaze više puta.
Navodno je najbolje za pohranu uspomena ne pamtiti apsolutno sve, napominje Richards. Ako pokušavate donijeti odluku, to će biti nemoguće učiniti jer vam je mozak neprestano bombardiran beskorisnim informacijama. Često se ljudi s dobrim pamćenjem idealiziraju, ali poanta sjećanja je da pamtimo situacije koje su važne za život.
Dječaci u školi u Španjolskoj uče obavljati kućanske poslove poput kuhanja i peglanja:
