Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 92
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROMO

Ortopedija i rehabilitacija „a la carte“

Specijalna bolnica "Sveta Katarina"
Foto: PR FOTO
1/3
PR
Autor
PR članak
09.11.2015.
u 09:15

Jedina ortopedija u Hrvatskoj koja na jednom mjestu nudi vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualnu rehabilitaciju. Za svakog pacijenta posebno se planira zahvat i rehabilitacija, ovisno o njegovim potrebama i osobitostima

Što to znači za pacijenta?
Ortopedija „a la carte“ je koncept individualizirane medicine kod koje je opcija operacijskog liječenja skrojena prema specifičnim potrebama svakog pojedinog pacijenta. Ovakav pristup se temelji na visoko stručnom i iskusnom timu liječnika koji je u stanju prepoznati potrebu pacijenta u skladu s njegovim životnim stilom i očekivanjima. Nakon definiranja cilja liječenja ortoped ordinira određenu dijagnostičku pretragu kako bi se bolje planirao zahvat. Nakon provedene sofisticirane dijagnostike ortoped se odlučuje za operacijsko liječenje koje je vrlo detaljno prilagođeno pacijentu.

Kod ovakvog pristupa pacijent može bolje izraziti svoje potrebe i mora manje biti u strahu od unificiranog pristupa liječnika. Pacijent može očekivati da nakon liječenja može nastaviti sa aktivnostima i vrstom života na razini koju je imao prije ozljede ili bolesti.

Je li u svakom slučaju ozljede i/ili deformiteta koljena nužan kirurški zahvat? Može li se u postotcima izraziti uspješne ishode dosad obavljenih zahvata i liječenja?
Kirurški zahvat nije nužan kod svake ozljede ili deformiteta koljena. Neke ozljede koljena mogu vrlo dobro cijeliti bez kirurške intervencije uz pravilnu rehabilitaciju, jednako tako neka stanja koja ne utječu na funkciju koljena mogu biti liječena konzervativno. Uspješnost operacijskog liječenja koljena je vrlo velika. Postoje brojne vrste zahvata na koljenu od traumatoloških gdje su ozlijeđene kosti ili tetive, preko rekonstruktivnih , korektivnih , zamjena zglobova pa sve do zahvata odstranjivanja tumora i spašavanja ekstremiteta. Kod većine operacijskih zahvata očekujemo uspješnost veću od 80% u smislu vraćanja funkcije koljena. Iz dosadašnje prakse u SB SvKatarina možemo potvrditi da smo značajno premašili očekivanu uspješnost.

U čemu je razlika između kirurškog i artroskopskog zahvata (u smislu trajanja oporavka i rezultata postignutih zahvatom)?
Artroskopija je minimalno invazivan kirurški zahvat koji se upotrebljava za dijagnostiku i liječenje oboljenja zglobova. U zglob se kroz male operacijske ulaze velićine 5 do 8 mm uvede kamera sa osvjetljenjem kako bi se zglob u potpunosti pregledao. Kroz druge operacijske ulaze iste velićine uvodu se artroskopski instrumenti kojima se može dodirom utvrditi oštećenje dijela zgloba ili ukloniti oštećenje u zglobu. Tijekom operacijskog zahvata bolesnik je najćešće budan i može promatrati na monitoru izvođenje operacijskog zahvata. Na taj način razumijevanjem problema bolesnik lakše sudjeluje u poslije operacijskom liječenju.

Artroskopski zahvat danas se najčešće izvodi kao jednodnevni kirurški zahvat što znači da je bolesnik isti dan nakon operacije može ići kući. Danas se rutinski artroskopski zahvati izvode na ramenu, laktu, ručnom zglobu, kuku, koljenu i gležnju.

Velika prednost ovakvih zahvata je bolja preglednost područja zgloba s obzirom na to da se artroskopom može prikazati i najskriveniji dijelovi o zgloba. Ti dijelovi zgloba često niisu dostupni oku kirurga tijekom otvorene operacije na zglobu. Okolno tkivo se minimalno oštećuje što ubrzava oporavak, ali i značajno manje poslije operacijske bolove. Na taj način smanjuje se upotreba analgetika nakon operacije kao i razvoj kronične poslije operacijeske boli.

Artroskopski zahvat je jedan od najsigurnijih zahvata među operacijama te je rizik komplikacija vrlo nizak .

Prednosti u odnosu na klasični, otvoreni tip operacijskog zahvata na zglobu su; manja bol nakon operacije, brži oporavak bolesnika, manji rizik od infekcije, brz izlazak iz bolnice te brzo vraćanje pacijenta svojim normalnim aktivnostima.

Oporavak nakon artroskopskog zahvata varira ovisno o zglobu koji je operiran i na kojiem je zahvat izvršen. Lakše fizičke aktivnost moguće su već kroz 1 do 3 tjedna nakon zahvata. Sve te prednosti osobito su važne u liječenju sportaša.

Foto: PR FOTO

Stručni tim fizikalne rehabilitacije

Koji zahvati se izvode u području ramena?
Koncept liječenja u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina bazira se personaliziranoj medicine. Ortopedija „a La Carte“ zasnovana je na mogućnosti riješavanja svih oštećenja u području nekon zgloba. Osnova tog koncepta je prilagodba operacije tegobama svakog bolesnika ponosob. U Specijalnoj bolnici Sveta moguće je liječiti tegobe u području ramena prema trenutno poznatim europskim smjernicama

Po čemu se zhvati u području kuka u Sv.Katarini razlikuju od zahvata u sličnim ustanovama?
U našoj bolnici svjesni smo integralnog pristupa bolesniku. U slučaju različitih bolesti u poručju kuka, nakon pažljivo uzete anamneze i detaljnog kliničkog pregleda orjentiramo se prema mogućem uzroku problema i postavljamo radnu dijagnozu. Nju zatim potvrđujemo radiološkim metodama, najčešće RTG snimkama, ultrazvukom i magnetskom rezonancijom s ili bez artrografije. Načelno dijagnostika bi trebala ići tim redom jer u konačnici ne operiramo snimku već tegobe bolesnika ( bol i/ili ograničenje pokreta), a snimka magnetskom rezonancijom može pokazati više patoloških promjena koje za operacijsko liječenje i nisu bitne.

Nakon što smo postavili preciznu dijagnozu, započinjemo liječenje. U početku se uvijek pokuša fizikalno terapijskim metodama, rasterećenje štakama te analgeticima, viskosuplementima te plazmom bogatom trombocitima olakšati tegobe ili ih u potpunosti otkloniti. U slučaju da tim postupcima uspjeh nije postignut prelazimo na operacijsko liječenje. Iako bolesniku tegobe nisu rješene, nakon vrhunske fizikalne terapije meka tkiva oko zgloba kuka su u boljem stanju te će bolesniku bit lakše podnjeti operacijski zahvat, a daljnja poslijeoperacijska rehabilitacija brža, jedostavnija i uspješnija. Čak i u slučaju gotovo potpunog ukočenja zgoba kuka, bolesnika se prije operacije može naučiti hodati sa štakama, objasniti vježbe koje će raditi te ojačati mišće koje drže protezu ( abduktore kuka) statičkim vježbama i elektrostimulacijom. Naime ako su ti mišići jako slabi postoji mogućnost da nakon operacije ugradnje totalne endoproteze kuka noga bude duža. Ako se tijekom operacijskog zahvata pri testiranju stabinosti proteze, proteza iščašuje, postavlja se duža sve dok se ne dobije stabilan kuk.

Bolesnik na operaciju u našu bolnicu dolazi dan ranije te dobiva antitrombotičku zaštitu. Idući dan je operacija uz antibiotičku zaštitu, a hodanje na štakama ili uz hodalicu je dan kasnije. Znači prvog poslijeoperacijskog dana bolesnik je vertikaliziran te započinje fizikalnu rehabilitaciju nekoliko puta dnevno pod kontrolom fizioterapeuta. Četvrtog poslijeoperacijskog dana bolesnik napušta bolnicu osposobljen za samostalo hodanje uz rasterećenje, hodanje po i niz stepenicama. Nastavlja ambulantno fizikalnu rehabilitaciju u našoj bolnici u Zaboku, poliklinici u Zagrebu. Moguća je i stacionarna rehabilitacija u toplicama.

Hod uz rasterećenje štakama primjenjuje se idućih 1,5 mjeseci, odnosno do povratka iz toplica. Kod bezcementnih endoproteza, bez obzira što bolesnik ne osjeća nikakve bolove, mora hodati uz rasterećenje striktno radi postupnog urastanja kosti u endoprotezu. Kod cementirane, koja se načelno ugrađuje u osteoporotičnu kost ( stariji bolesnici), rasterećenje može biti manje striktno jer je proteza odmah fiksirna, a čeka se samo zaraštavanje mekih tkiva.

Proteze koje ugrađujemo su od renomiranih svjetskih proizvođača s dugogodišnjim praćenjem u svjetskim registrima.

Poslijeoperacijski ožiljak ( u slučaju normalno cijeljenja kože) je relativno mali ( u odnosu na protezu ravan jer prati Langerove linija kože, a koristimo intrakutani resorptivni šav koji se ne mora vaditi.

Loše vođena fizikalna rehabilitacija može smanjiti uspjeh vrhunske operacije.

Osim ugradnje endoproteze kuka koji je naš najčešći zahvat, operiramo i početne stadije avaskularne nekroze glave bedrene kosti tehnikom „ core “ dekompresije uz eventualnu instilaciju plazme bogate trombocitima.

Kod mladih ljudi koji imaju problema sa sindromom femoroacetabularnog sraza (impingementa) moguće je napraviti artroskopsko odstranjenje CAM lezije (višak kosti na prijelazu vrata u glavu femura) i popravak labruma. Ova dijagnoza je jedna od rjetkih kod kojih se ne preporuča prijeoperacijsko liječenje fizikalnom terapijom.

Foto: PR FOTO

Što je to suvremena traumatologija u SB Sv. Katarina?
Danas pod pojmom suvremena traumatologija smatramo minimalno invazivan, poštedan stav u operacijskom pristupu liječenju koštano zglobnih ozljeda cijelog tijela. Tu prije svega podrazumijevamo minimalna oštećenja zdravog, neozlijeđenog tkiva kod izvođenja operacijskih zahvata, kao i potpunu restituciju i rekonstrukciju prijelomljenih kostiju i ozlijeđenih ligamenata i struktura u okolini. Tako kod operacijskog liječenja prijeloma dugih kostiju koristimo najsuvremenije intramedularne čavle, koji se kroz kost i prijelom, a nakon repozicije uvode kroz male otvore na kraju kosti, a pod kontrolom rendgenskog pojačivača, kod prijeloma u okolini zglobova, koristimo artroskopski asistiranu operacijsku tehniku, gdje uvodeći kameru u zglob, polomljene dijelove kosti možemo posložiti, reponirati s velikom preciznošću, uz povećanje oko 30 puta, što je za kasniju potpunu funkciju zgloba ključno. Iste prijelome često i fiksiramo tzv vanjskim hibridnim fiksatorima, bez otvaranja kože i mekih tkiva u okolini prijeloma, što je vrlo povoljno u smislu minimalnog oštećenja već ionako oštećene cirkulacije i prehranekosti u području prijeloma, te tako izrazito ubrzavamo cijeljenje prijeloma.

Na isti način artroskopskim tehnikama liječimo i ozljede ligamenata kroz minimalne otvore kroz koje operacijske rekonstruktivne zahvate izvodima osobito dizajniranim instrumentima, a u svrhu potpuno anatomske rekonstrukcije istih.

Kako i kada se izvode traumatološke operacije?
Idealno vrijeme operacijskog zahvata, a nokon ozljede je ohmah!!, a ako ne odmah, onda što prije, a svakako u prvih šest sati nakon ozljede. To je tzv primarno vrijeme operacije, ili zlatnih šest sati. Zašto zlatnih? Prije svega, na taj način se uspijeva dvije traume (jedna trauma od ozljede, a druga trauma od operacije) od strane organizma percipirati kao jednu, tj imunološke i ostale odgovore na traumu znatno smanjiti, a na taj način izrazito poboljšati očekivani rezultat liječenja. Npr. ako govorimo o prjelomu kuka, ukoliko se pacijenta operira u roku od šest sati, šanse za potpuni oporavak su preko 99%, a kako vrijeme od ozljede do operacijskog zahvata odmiče, tako i šanse za potpuni oporavak padaju, te su nakon sedam dana od ozljede manje od 70%. Zbog toga u Sb Sv. Katarina nastojimo naše pacijente operirati što je moguće ranije, odmah po primitku u našu bolnicu.

Liječite li i ozljede šake?
Šaka je izuzetno složen organ ljudskog tijela i čini razliku između čovijeka i ostalih životinja. Tako je i briga o ozljedama šake vrlo složena problematika, koja zahtijeva puno iskustva u operatera, kao i dugogodišnje učenje. U SB Sv. Katarina liječimo sve vrste ozljeda šake, od prijeloma kostiju, ozljeda tetiva i tetivnih pripoja, do najsloženijih ozljeda u smislu subamputacije i amputacije prstiju, a isto tako i izvodimo operacije artroskopskog liječenja ručnog zgloba.

Što nakon operacije?
Poslijeoperacijski tijek je za pacijenta vrlo buran i aktivan! Rehabilitacija od ozljede i operacijskog zahvata kreće praktično odmah po obavljenom operacijskom zahvatu uz pomoć operatera i iskusnih fizioterapeuta. Bolesik se u najkraćem mogućem roku ustaje iz kreveta, ako je moguće u ovisnosti od ozljede već isti dan nakon operacijskog zahvata, a najkasnije sutra iza istog. Opterećenje se dozira prema vrsti ozljede i operacije i varira od blagog (do 20kg), do potpunog, u slučaju prijeloma natkoljenične kosti, bilo u području kuka, bilo u području njenog srednjeg dijela. Na taj se način period rehabilitacije maksimalno skraćuje, pa tako i potreba za stacionarnim liječenjem u toplicama. Jedan naš pacijent ja nakon prijeloma natkoljenične kosti vozio motocikl već nakon 15 dana od operacijskog zahvata!! a većina bolesnika nakon prijeloma kuka odlaze treći dan kući uz minimalnu pomoć pomagala (podlaktičnih štaka) ili čak s potpunim opterećenjem, bez pomagala!!

Ukoliko je nakon zahvata potrebno nastaviti fizikalnu terapiju, u okviru našeg kompletnog pristupa dijagnostici i liječenju naših pacijenata, istu je moguće nastaviti u okviru našeg Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

Da li je u Bolnici i/ili Poliklinici moguće obaviti i rehabilitaciju? Da li se i koliko čeka na rehabilitaciju? Što fizikalna rehabilitacija obuhvaća, što nudi Sv.Katarina?
Rehabilitaciju nakon operativnog zahvata na kralježnici, ortopedskih operacija, stanja nakon ozljeda mišića, ligamenata te bolova u vratu ili križima, moguće je nastaviti u bolnici u Zaboku ili u našoj Poliklinici u Zagrebu. Također imamo i programe preoperativne rehabilitacije kojim se ubrzava postoperativni oporavak. Postupak rehabilitacije s ciljem što bržeg oporavka i vraćanja obvezama svakodnevnog života započinje odmah nakon pregleda u fizijatrijskoj ambulanti, a u bolnici odmah nakon operativnog zahvata. Program se formira individualno, prema svakom bolesniku ovisno o njegovim mogućnostima i specifičnostima same operacije ili ozljede, i kod nas nema čekanja. U razdoblju odmah nakon operacije bitno je smanjiti bol, oteklinu i bolesnika educirati za aktivnosti svakodnevnog života (npr.ustajanje iz kreveta, oblačenje, osobna higijena, odlazak do toaleta i sl.). Uz naše fizioterapeute koji su sa svojim manualnim vještinama i tehnikama ključni u procesu kinezioterapije, koristimo i druge poznate modalitete fizikalne terapije kao npr. kriokompresiju, elektrostimulaciju, magnetoterapiju, fototerapiju, odnosno LASER terapiju, termoterapiju, elektroterapiju itd.

Želite prijaviti greške?