Bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. Prevenirati ova oboljenja možemo i pravilnom prehranom.
Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije glavni čimbenici rizika za razvoj srčanožilnih oboljenja su visoki krvni tlak, pušenje, visoka razina masnoća u krvi, pretilost i šećerna bolest – sve su to stanja koja možemo spriječiti pravilnom i zdravom prehranom.
Kada govorimo i idealnom načinu prehrane za zaštitu zdravlja srca, to bi zasigurno bila mediteranska prehrana sa smanjenom količinom soli. Mediteranska prehrana odlikuje se velikim unosom zelenog lisnatog povrća, zatim voća, integralnih žitarica, konzumacijom ribe dva do tri puta tjedno (plave ribe poput srdela, inćuna, lokardi), mesa samo nekoliko puta tjedno (uglavnom perad).
Kolesterol – dobar ili loš?
Često se kolesterol dijeli na dobar i loš kolesterol. Dobar je onaj koji pogoduje ukupnom zdravlju srčanožilnog sustava, a naziva se HDL (High Density Colesterol).
Znanstvena istraživanja su pokazala da visoke razine HDL-a (iznad 60 mg/dL) imaju zaštitni učinak od srčanožilnih bolesti kao što je moždani udar ili srčani udar, a da s druge strane niske vrijednosti HDL-a (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L) povećavaju rizik od bolesti srca.
Želite li sami kontrolirati razinu kolesterola u tome vam mogu pomoći namirnice bogate topivim vlaknima, voće i povrće bogato vitaminom C (šipak, kivi, ribiz, borovnice, kelj, grejp...) i beta karotenom (žuto i narančasto voće i povrće te tamno zeleno lisnato povrće) i zeleni čaj.
Što se smije jesti, a što ne, i kako prehranom spriječiti razvoj ozbiljnih bolesti, objasnila je u emisiji Večernji TV-a Diana Gluhak Spajić, mag. nutr., vlasnica Healthy Meal Standarda.
Mogu jedino dobit infatkt od V. L.