Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Malo usporite... Multitasking je štetan i iscrpljuje mozak

U pokušaju ''multitaskinga'' zapravo ne obavljamo istodobno više poslova, samo se vrlo brzo prebacujemo s jedne aktivnosti na drugu, a to prebacivanje jako iscrpljuje jer nam troši oksigeniranu glukozu iz mozga, koristeći se istim gorivom koje nam je potrebno da bismo se fokusirali na zadaću
06. srpnja 2016. u 14:15 0 komentara 1548 prikaza
Multitasking
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/2

Čini li i vašu jutarnju rutinu istodobno obavljanje više poslova? Provjera e-mailova, surfanje Facebookom, ispijanje kave, odlazak na tramvaj ili vlak uz istodobno googlanje dodatnih informacija na mobitelu, provjera obavijesti, još kave, pa provjera e-mailova na poslu.... Bezbroj aktivnosti naguranih u ograničeno jutarnje vrijeme i neprestano prebacivanje pozornosti s jednog sadržaja na drugi vrlo brzo iscrpljuje i ne čini dobro vašem organizmu, upozoravaju kanadski neuroznanstvenici. 

U pokušaju multitaskinga zapravo ne obavljamo istodobno više poslova već se samo vrlo brzo prebacujemo s jedne aktivnosti na drugu, a to prebacivanje jako iscrpljuje jer nam troši oksigeniranu glukozu iz mozga, koristeći se istim gorivom koje nam je potrebno da bismo se fokusirali na zadaću. 

"Prebacivanje s jedne zadaće na drugu nas iscrpljuje, troši... i na kraju se umorimo mnogo brže nego da smo pozornost usmjerili samo na jednu stvar", objasnio je profesor bihevioralne neuroznanosti na montrealskom sveučilištu McGill, Daniel Levitin. 

"U nastojanju da obave što više stvari istodobno, ljudi konzumiraju više hrane i više kofeina, a često nam ne treba taj kofein već samo stanka. Ako se ne odmarate u redovitim razdobljima, odnosno svakih nekoliko sati, vaš mozak neće imati nikakve koristi od dodatne šalice kave", kaže Levitin te dodaje da su istraživanja pokazala kako su osobe koje prave petnaestominutne pauze nakon dva sata rada mnogo produktivnije. 

No upozorava da te pauze moraju mislima omogućiti da odlutaju, bez obzira na to što osoba radi, pješači li, zuri kroz prozor, sluša glazbu ili čita.

Stres, muškarac, ilustracija Nije bezazleno Stres uništava vaš mozak. Doznajte što 'mu radi' Stres, muškarac, ilustracija mijenjajte ih Ove naše navike itekako nam škode 'obitelj brak stres' Halo, doktore! Može li doći do kroničnog umora zbog pretrpljenog velikog stresa?

"Svatko mislima odluta na neki svoj način. Ali surfanje Facebookom definitivno nije dobar način za odmor", kaže Levitin te upozorava da društvene mreže samo još više odvraćaju pozornost dok se pogledom prelijeće s jednoga sadržaja na drugi. 

Profesorica na odjelu za informatiku kalifornijskog sveučilišta u Irvineu (UCI) Gloria Mark objašnjava da su nam, nakon što smo prekinuti u poslu, obično potrebne 23 minute i 15 sekundi da se ponovno koncentriramo na zadaću, a većina ljudi u tom razdoblju najčešće obavi još barem dvije stvari prije nego što se vrati prvobitnom poslu. 

Ovakvo prebacivanje s jedne zadaće na drugu rezultira stresom, a osobe koje su sklone neurotičnosti, impulzivnosti i podložne su stresu češće se priklanjaju ovakvom ponašanju od ostalih. 

Profesor psihologije na kalifornijskom sveučilištu u San Diegu Hal Pashler skreće pozornost na to da nisu svi pokušaju istodobnog obavljanja više poslova nužno loši i iscrpljujući. "Primjerice, ako ste stavili rublje u mašinu za pranje, istodobno čitanje knjige neće opteretiti vaš mozak niti vas iscrpljivati. No ako istodobno odlučite obavljati dva zahtjevna posla, produktivnost će biti smanjena. Nemoguće je uspješno usporedno obavljati dvije zahtjevne, pa čak ni dvije jednostavne zadaće", kaže profesor Pashler. 

Multitasking stvara povratnu spregu ovisnosti o dopaminu, učinkovito nagrađujući mozak, a to rezultira gubljenjem fokusa i stalnim traženjem vanjske stimulacije. I unatoč negativnim posljedicama multitaskinga, nastojimo žonglirati poslovima sa svojeg frenetičnog popisa aktivnosti u kojemu online obavijesti predstavljaju dodatno odvraćanje pozornosti i umaraju nas. 

Profesorica Mark upozorava na to da smo u današnjem modernom načinu življenja skloni vrlo često provjeravati elektroničku poštu i objave na društvenim mrežama. 

"Svaki put kada provjerite elektroničku poštu, otkrijete da vam je stigao neki iznimno zanimljiv e-mail. To se događa svaki put kada je otvorite, kompulzivno iščekujući isto i idući put", kaže prof. Mark. Studija koju je provela pokazala je da se kod osoba koje češće prekidaju zadani posao često razvije i kratak interval pozornosti usmjerene na zadaću zbog čega koncentraciju ne uspijevaju zadržati već je počinju ''dobrovoljno'' prekidati.

Problem mogu riješiti tako da odustanu od multitaskinga i rezerviraju određeno vrijeme za neku aktivnost koju će obavljati odvojeno od drugih.

"Dakle, elektroničku poštu provjerite ujutro, a drugi put tek oko podneva. Za Twitter rezervirajte desetak minuta tijekom poslijepodneva", savjetuje prof Mark. 

>>Život pod stresom, manjak sna i umor iscrpljuju i štitnjaču

Gorivo
UŠTEDA
Čak i najmanja sitnica može utjecati na potrošnju goriva u vašem automobilu

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.