Mnogi gledaju na zamrzivač kao na svojevrsnu banku hrane. Iako je to djelomično točno, istina je kompleksnija. Prema smjernicama stručnjaka, meso čuvano na -18°C ili nižoj temperaturi tehnički će uvijek biti sigurno za jelo jer se zaustavlja rast mikroorganizama poput bakterija. No, sigurnost i kvaliteta dvije su različite stvari. Iako se nećete otrovati komadom mesa koji je u zamrzivaču proveo godine, vjerojatno nećete uživati u njemu. S vremenom dolazi do degradacije okusa, a tekstura postaje suha i žilava, što je posljedica "opekline od smrzavanja". To je proces dehidracije uslijed izloženosti zraku, a prepoznaje se po sivkasto-smeđim mrljama ili kristalima leda na površini mesa. Takvi dijelovi su bezukusni i žilavi.
Kako piše healthline, ključ za očuvanje kvalitete leži u pravilnom pakiranju. Zrak je najveći neprijatelj, stoga ga treba istisnuti što je više moguće. Vakuumsko pakiranje je idealno, no odličan rezultat postiže se i čvrstim umatanjem mesa u plastičnu foliju te stavljanjem u vrećice namijenjene dubokom smrzavanju. Originalno pakiranje iz trgovine, poput stiroporskih podložaka, nije dovoljno za dugotrajno skladištenje jer nije hermetički zatvoreno. Također, izuzetno je važno na svako pakiranje jasno napisati vrstu mesa i datum zamrzavanja kako biste uvijek znali što se nalazi u vašoj ledenoj riznici i kada je vrijeme da to iskoristite, trošeći prvo starije zalihe i smanjujući bacanje hrane.
Kada je riječ o konkretnim rokovima, oni značajno variraju. Cijelo sirovo pile ili purica mogu zadržati kvalitetu do godinu dana, dok se za komade poput prsa i bataka preporučuje iskoristiti ih unutar devet mjeseci. Mljevena perad i iznutrice su osjetljiviji i njihov je rok tek tri do četiri mjeseca. Za svinjetinu vrijede slična pravila. Sirovi komadi poput kotleta ili lungića optimalnu kvalitetu zadržavaju između četiri i šest mjeseci, dok veći komadi za pečenje mogu izdržati i do dvanaest mjeseci. Prerađeni proizvodi poput slanine ili kobasica ne bi se trebali čuvati duže od jednog do dva mjeseca.
Govedina, teletina i janjetina općenito imaju duži vijek trajanja. Veći komadi govedine, poput odrezaka ili pečenja, mogu se čuvati od šest do dvanaest mjeseci bez značajnog gubitka kvalitete. Goveđi kotleti, zbog blizine kosti, imaju nešto kraći preporučeni rok, od četiri do šest mjeseci. Teletina može ostati kvalitetna do dvanaest mjeseci, a janjetina do osam. Općenito pravilo glasi: što je komad mesa manje obrađen i s manjim udjelom masti, to će duže zadržati svoja svojstva, jer masnoće mogu postati užegle čak i na niskim temperaturama.
Mljeveno meso, bez obzira na vrstu, zbog veće izložene površine ima kraći vijek trajanja i treba ga potrošiti unutar tri do četiri mjeseca. Riba je također osjetljiva; prema preporukama stručnjaka, masna riba poput lososa ili skuše zadržava kvalitetu svega dva do tri mjeseca, dok nemasna, poput bakalara, može stajati i do osam mjeseci. Školjke i škampi mogu se čuvati od tri do šest mjeseci. Kuhano meso i ostaci jela generalno imaju kraći rok od sirovog, obično dva do tri mjeseca, jer su već izgubili dio vlage tijekom prve termičke obrade, što ih čini podložnijima isušivanju.
Jednako važan kao i samo zamrzavanje jest i proces odmrzavanja. Nikada nemojte odmrzavati meso na sobnoj temperaturi, jer to stvara idealne uvjete za brzo razmnožavanje opasnih bakterija. Postoje tri sigurna načina: u hladnjaku, u hladnoj vodi i u mikrovalnoj pećnici. Odmrzavanje u hladnjaku je najsporija, ali i najsigurnija metoda. Meso odmrznuto na ovaj način sigurno je ponovno zamrznuti ako ga ne skuhate, iako svaki ciklus zamrzavanja i odmrzavanja dovodi do gubitka vlage i može rezultirati žilavijom teksturom. Meso odmrznuto u hladnoj vodi ili u mikrovalnoj pećnici mora se skuhati odmah nakon odmrzavanja i ne smije se ponovno zamrzavati sirovo.
Otvori KEKS Pay
