Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 143
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PANEL

Medicinska prehrana je nezaobilazna kada je u pitanju kvalitetan oporavak bolesnika

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
1/11
04.11.2021.
u 12:39

Bez kvalitetne prehrane nema dobrog zdravlja, ali bez medicinske prehrane nema brzog oporavka od bolesti

Poznato je da pravilna i adekvatna prehrana igra važnu ulogu u održavanju zdravlja i prevenciji bolesti, ali jednom kad bolest nastupi i kada onemogućuje bolesniku da u organizam unosi važne vitamine, minerale i nutrijente koji mogu pomoći pri oporavku, liječnici i stručnjaci posežu za medicinskom prehranom. Medicinska prehrana odnosi se na proizvode i nutritivne pripravke koji se bolesnicima propisuju u stanjima kada nije moguć unos i apsorpcija dostatnih količina hranjivih tvari i energije ili kada zdravstveno stanje bolesnika zahtijeva nutritivnu potporu. Pripravci su tehnološki prilagođeni da zadovolje posebne nutritivne potrebe, bilo kao isključiva prehrana ili kao dopuna uobičajenoj prehrani, ovisno o dobnim skupinama te stanju i potrebama bolesnika.

-  U riziku od malnutricije su bolesnici koji imaju neke kronične bolesti ili akutna stanja, poput onkoloških bolesnika ili onih koji se nalaze na jedinicama intenzivnog liječenja. Intervencije se unose u prehranu u obliku izrade individualnih jelovnika ili oralnih suplemenata. Ako su u pitanju pacijenti koji nemaju mogućnost dostatnog oralnog unosa hrane, može se posegnuti za enteralnom ili parenteralnom prehranom, a to su specijalizirani pripravci koji se unose oralnim putem, sondom ili venskim putem u slučaju parenteralne prehrane, objasnila je na okruglom stolu mag. nutricionizma Margareta Benković iz Udruge Sve za nju, koji se održao u povodu obilježavanja Svjetskog Dana medicinske prehrane, a s ciljem informiranja o važnosti medicinske prehrane kod bolesnika, u organizaciji Večernjeg lista i Hrvatske udruge poslodavaca - Koordinacijom industrije medicinske prehrane.

Pothranjenost bolesnika čest je problem

Ono protiv čega se medicinska prehrana „bori“ jest sigurno i pothranjenost koja se, nažalost, prečesto javlja kod bolesnika, a podaci ukazuju na činjenicu da je oko 33 milijuna ljudi u Europi u riziku od pothranjenosti.  U velikom riziku od pothranjenosti su i onkološki bolesnici, naglasio je dr. sc. Davor Kust, dr. med., specijalist onkologije i radioterapije.

- Prema podacima, oko 80 posto bolesnika pati i od pothranjenosti u nekom trenutku u tijeku svoje bolesti, a možda je više zabrinjavajuća činjenica da oko 20-30 posto bolesnika umire od pothranjenosti, a ne od same bolesti, što govori da možemo napraviti puno više, otvara se prostor da utječemo na bolju prognozu bolesnika – objašnjava liječnik.

Klinička prehrana je dio standardne medicinske skrbi danas u većini bolničkih sustava, a pitanje je koliko se dobro provodi, zanemaruje li se važnost ovog koncepta gdje liječnici mogu nutritivnom intervencijom utjecati i na ishod liječenja kod bolesnika, od onih onkoloških, pulmoloških, nefroloških, gastroenteroloških ili  pedijatrijskih, objasnio je prim. dr. med. Vedran Tomašić, specijalist interne medicine i uže specijalnosti iz gastroenterologije.

- Što se tiče KBC Sestre Milosrdnice, s kojeg dolazim, mi smo prije otprilike 10 godina na neki način uveli standardni screening svakog bolesnika koji uđe u bolnički sustav kojim procjenjujemo nutritivni rizik svakog bolesnika i temeljem toga se nekako orijentiramo je li potrebna nutritivna intervencija ili ne. Danas je to uvijek neadekvatno prepoznato, a postoje istraživanja iz Kliničkog bolničkog centara Sestre milosrdnice, ali i recentno s KBC-a Split gdje se vidi kako ljudi kada uđu u bolnicu su u oko 19 do 38 posto slučajeva  pothranjeni, a još je više poražavajuća činjenica da nakon samo 10-ak dana boravka u bolnici izlaze s još većim gubitkom tjelesne mase – dodaje prim. Tomašić.

Koordinacija industrije medicinske prehrane pri HUPU postoji već 10-ak godina, a zalaže se upravo da se osvijesti važnost medicinske prehrane, njena uloga i značenje, ali i kako je najbolje uklopiti u zdravstveni sustav u Hrvatskoj te u postupak liječenja svakog bolesnika.

- Kako je prim. Tomašić naglasio, pitanje je li problem na vrijeme prepoznat i je li na vrijeme uključena medicinska prehrana te je li taj bolesnik dobio sve informacije o tome zašto je ta vrsta prehrane važna i zašto baš on mora biti ustrajan da je uključi u svoje liječenje – dodala je mr. sc. dr. med. dent. Vanja Krnić, predsjednica HUP-ove Koordinacije industrije medicinske prehrane te objasnila kako je Hrvatska dobar primjer u smislu načina kako je medicinska prehrana uklopljena u medicinski sustav. Uz bok smo zemljama Europe s kojima se volimo uspoređivati.

- Bolesnik kod nas, ako  mu je potrebito i ako je u riziku od malnutricije, može dobiti adekvatnu medicinsku skrb. Pitanje je jesmo li dobri u procjenjivanju malnutricije kod svakog bolesnika, a to je nešto na čemu se stalno radi u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama – dodaje.

Medicinsko osoblje bi, slažu se stručnjaci, trebalo pravovremeno prepoznati da je bolesniku potrebna pomoć u obliku medicinske prehrane i nju mu prepisati. No, bolesniku se treba objasniti zašto je pripravak važan, u kojoj količini ga primati i kako.

- Trudimo se približiti im pripravke i kako ih ukomponirati u prehranu, a sve u cilju da bi se bolesnik pridržavao savjeta i ne odustajao - zaključila je nutricionistica Benković.

Pandemija stvorila dodatne probleme

Kao posljedica pandemije radi bolesti Covid-19, nastupili su dodatni problemi. Velik je broj  bolesnika na bolničkom liječenju, a prema podacima osoba u tom stanju može u danu izgubiti i do 1 kilogram mišićne mase, a isto tako postoji podatak koji kaže kako je  50% bolesnika hospitaliziranih s dijagnozom Covid-19 pothranjeno, što može za posljedicu imati velike zdravstvene probleme. Mnogi znanstveni stručnjaci stoga ističu potrebu integriranja upravljanja prehranom u njegu bolesnika s COVID-19.

- Općenito gledano, produljenje boravka u bolnici veže za sebe čitav niz problema, a tu je i gubitak mišićne mase. Slikovito opisano; kada uzmemo  zdrave pojedince i polegnemo ih sedam dana da leže u krevetu, oni su u pravilu izgubili 7 do 10 posto mišićne mase. Nije problem samo u gubitku kilaže, nego koliko se izgubilo na funkcionalnosti mišića. Produljeno ležanje otvara niz drugih problema, od lomova, upale pluća, hospitalnih infekcija. Ključ nas u medicini jest pomoć bolesniku, a ako „puknemo“ na osnovnim nivoima,  a to je taj moment rehidracije i prehrane, koliko god napredna medicina bila, sve pada u vodu, zaključio je prim. Tomašić.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca – Koordinacijom industrije medicinske prehrane

 

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije