Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Lifestyle Zdravlje

Pazite što jedete: 10 zabluda o takozvanoj 
zdravoj hrani

Čak 64 posto potrošača pod utjecajem je tzv. zdravih proizvoda, tvrde Britanci
11. svibnja 2015. u 09:52 27 komentara 43222 prikaza
zdrava hrana
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/2

Uza sve moguće informacije koje nam serviraju samozvani gurui prehrane, farmaceutska industrija, trgovci, nutricionisti... jesti zdravo nikada nije bilo više zbunjujuće. Tzv. zdravoj hrani posvećene su čitave police i sve popunjeniji odjeli u trgovačkim lancima, ljekarnama, drogerijama na čijim proizvodima "vrište" tvrdnje kako je nešto s malo masti, bez šećera, posve prirodno – i jedini ispravni odabir želimo li se "zdravo" hraniti.

Pazite na deklaracije

Ispada da je sva druga hrana, koju će potrošač odabrati s neke druge police, nezdrava, iako se ni ta ne bi našla na polici da nije zdravstveno ispravna, što znači da je i ona sigurna za konzumaciju i ne sadrži tvari u količinama koje bi mogle ugroziti ljudsko zdravlje. No čak osam od 10 odraslih prema nekim je istraživanjima u posljednjih godinu napravilo zaokret prema "zdravijem" izboru, dok je istraživanje britanskog Instituta prehrambene tehnologije pokazalo kako je čak 64% kupaca pod utjecajem "zdravih" proizvoda. Lijepo upakirani, uvjerljivo oglašavani s poznatim licima, i uz nešto veću cijenu od "nezdravih" proizvoda, teško im je odoljeti. No je li zbilja sve tako idilično, dok se vodimo subjektivnim, umjesto objektivnim mjerilima kupnje?

– Pogledamo li nutritivni sastav takvih proizvoda, u većini slučajeva ćemo uočiti da su sastavom vrlo slični proizvodima koji nemaju smanjen udjel šećera ili masnoća. Stoga je vrlo važno obratiti pažnju na deklaracije i nutritivne tablice iz kojih možemo saznati sve informacije i odlučiti je li stvarno takav proizvod zdraviji i mudriji izbor – sugerira nutricionistica Nataša Šoštarić, stručna suradnica Definicije hrane.

I superhrana nepotvrđena

No da bi neki prehrambeni proizvodi imali funkcionalnost ili "etiketu" da su korisni ili zdraviji, možda i poželjniji, njihova hranjiva vrijednost i tzv. prehrambene tvrdnje trebaju imati i određenu podlogu, dodaje pak magistar nutricionizma i direktor tvrtke NutriConsult Nenad Bratković. Kada govorimo o namirnicama ili prehrambenim proizvodima s određenim udjelom korisnih hranjivih tvari, to znači da su – bez dodanih šećera, bez sladila, sa smanjenim udjelom masti i šećera, bogati vlaknima ili omega-3 masnim kiselinama... Pa tek onda "s dodanim vitaminom XY" i slično.

– Pritom ne govorim o supernamirnicama ili superhrani jer je taj termin "rezerviran" za namirnice koje imaju veću antioksidativnu ili drugu vrijednost i nerijetko dolaze iz dalekih i egzotičnih zemalja. To su, primjerice, camu-camu, acai, goji bobice, chia sjemenke, zatim i aronija, brusnica, borovnica... No, i taj je termin znanstveno nepotvrđen i uglavnom subjektivan te produkt marketinga "industrije zdravlja" – tvrdi Bratković.

Laici ne znaju, no trgovci i proizvođači u zabludu nas dovode već i kod mlijeka. Uvijek radije kupite svježe mlijeko, kaže Bratković. Trajno se mlijeko podvrgava raznim postupcima sterilizacije na visokim temperaturama, pri čemu se postiže zdravstvena sigurnost, no narušena mu je hranjiva vrijednost u odnosu na svježe mlijeko.

Uz voćne jogurte, koji se reklamiraju kao zdravi, ali su prebogati dodanim šećerima i prehrambenim aditivima (zgušnjivačima, regulatorima kiselosti, umjetnim sladilima), želimo li jesti "zdravo", nije, primjerice, za vjerovati ni grčkim jogurtima koji sadrže visok udjel mliječne masti i visoku energetsku vrijednost u odnosu na jogurte iz obranog mlijeka. Žitarice za djecu u obliku čokoladnih kuglica i hrskavim cornflakesom s mnogo dodanog šećera nisu dio zdravog doručka i treba ih zamijeniti financijski povoljnim i vrlo zdravim zobenim pahuljicama, koje se mogu pripremati na razne i brze načine, preporučuje Bratković. Margarini i light "dijabetički" džemovi za "zdrav" doručak, posebice jeftiniji, mogu biti bogati transmasnim kiselinama – najgorom vrstom tvari koja se pojavljuje u gotovim namirnicama, ili pak nepovoljnim tipom masti (omega-6) koje ionako previše unosimo prehranom, rekao je Bratković. 

>> Ovih 10 namirnica pomaže u oslobađanju od stresa 

>> 7 namirnica za koje niste mislili da sadrže šećer

10 zabluda o tzv. zdravoj hrani

1. Ulja

Biljna ulja, posebice maslinovo, većina smatra niskokaloričnim i boljim izborom od životinjskih masti. No 1 g ulja ili masti ima jednaku kalorijsku vrijednost - 9 kcal. Ipak, visokokvalitena hladno prešana biljna ulja bolji su izbor zbog nezasićenih masnih kiselina.

2. Voćni sokovi i smoothieji

Nektar voćni sokovi u pravilu su koncentrat šećera iz koncentrata voćnih sokova, na koji su još nadodani šećeri i sladila. U skupim smoothiejima obično su uništena sva vlakna iz voća pa nam brže skaču i razine šećera u krvi. Jabuka ili kruška s korom puno su mudriji izbor.

3. Ledeni čajevi i vode s okusom

Ledeni čaj sadrži jednaku, ponekad i veću količinu šećera u svom sastavu kao i voćni sok, a i voda s okusom nije bez šećera i dodataka. Iscijedite limun ili bilo koje voće u 1 litru vode i dobit ćete odličnu vodu s okusom. Isto tako kod kuće pripremite i ledeni čaj

4. Agavin i javorov sirup

Slično kao i kod masti, šećer u bilo kojem obliku ima kalorijsku vrijednost od 4 kcal/g. Takva prirodna sladila, znači, imaju jednaku kalorijsku vrijednost kao i bijeli šećer, jedino što im je većinski sastav fruktoza i primjereniji su za dijabetičare.

5. “Zdravi” kruhovi i peciva

Slove kao „zdravi“ jer su tamni, no bez dovoljno vlakana, a boju im daje prženi slad. Pravi integralni kruh ima adekvatnu težinu i konzstenciju i sadrži komadiće cjelovitog zrna žitarica i sjemenki. Stoji više, ali je znatno punijeg okusa i zasitniji.

6. Voćni jogurt i grčki jogurt

Smatra se zdravijim izborom upravo zbog voća, no mnogo je kaloričniji od običnog jogurta i sadrži i do 3 puta više šećera. Mudrije je dodati svježe voće u probiotički jogurt i napraviti domaću verziju.

7. Energetske pločice

Broj 1 u nadoknadi energije kod sportaša često se smatraju zdravijim izborom od čokoladica i slično. No i oni sadrže jednostavne šećere koji brzo podižu razinu glukoze u krvi, jednaku količinu masti kao i čokoladice. Čak i veće količine natrija. Bolji izbor je nekoliko badema i lješnjaka te kockica tamne čokolade.

8. Žitarice za doručak

Na tržištu su dostupne razne varijacije „fit“ i „zdravih“ žitarica s dodatkom voća, orašastih plodova i komadića čokolade, ali većina ih sadrži velike količine šećera i manju količinu bjelančevina. Žitarice od cjelovitog zrna kombinirane s jogurtom bile bi mudriji izbor.

9. Gotovi mliječni namazi

Gotovi mliječni namazi bogati su zasićenim mastima iz dodanog vrhnja i neobranog mlijeka, što u zemlji poput naše s dominantnim brojem pretilih nikako ne odgovara. Namaz od posnog sira može se napraviti brzo i u kućnoj radinosti.

10. Light proizvodi

U njima je reducirana količina masnoća, no u tom im se slučaju povećeva količina šećera i bjelančevina. Uvijek čitajte deklaracije kod ovakvih proizvoda, jer ako se količina nekog od nutrijenata smanji, nekog se sigurno povećala.

Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici
Nema predaje
Proveli smo jedan radni dan u adventskoj kućici: Radila sam kao BioManijak
  • liliZG:

    kada bi si to mogla financijski dopustiti, kupovala bih od dimaćeg bio proizvođaća njegove proizvode na tjednoj bazi , isto bi našla pouzdanog uzgajivača kokica, pajceka i ostalih mesnih delicija da me snabdjeva sa zdravim mesom , ne onim koje ... prikaži još! je već puno antibiotika i hormona rasta, ali nemam te financijske mogučnosti, pa jedem smeće kao isvaki drugi hrvat.

  • ivanka.tomljanovic:

    zbog cega nigdje ne spominjete pesticide, fungicite i insekticide? zbog cega se uopce mlijeko spominje kao hrana za ljude? ne trebas biti posebno pametan i uociti razliku izmedju nas i krava/koza. ne moze ista hrana (a jos usput maksimalo ispreradjivana ... prikaži još! i zivotinje su hranjene svime i svacime) biti dobra i za ljude i za njihovu djecu tuga od clanka

  • maxxxx:

    Postoji vrlo jednostavno pravilo koje rješava 90% problema. Kupovati neprerađene namirnice, voće, povrće, meso, koliko god je moguće prije nego prerađeno, jer se preradom dodaju sva čuda konzervansa, šećera, pojačivača okusa itd. Ne mogu razumjeti da netko uopće koristi npr. ... prikaži još! vegetu koja je zabranjena u većem dijelu svijeta, umjesto svježe mrkve, peršina i celera, a čitam recepte po kulinarskim portalima, pa svugdje vidim vegetu.