I dok se na nekim internetskim stranicama svjetskih portala za turiste Grad Zagreb opisuje kao grad s najviše muzeja po četvornom metru površine u čitavom svijetu, taj isti Grad nema svoj zaseban ured za kulturu koji bi tim turistima mogao ponuditi puno više programa negoli je to sada slučaj.
Kome ide novac?
Već je godinama ovaj sektor spojen s ne manje važnima, sportom i školstvom, no ne i previše srodnima. Grad kulture, kakvim se glavni grad Hrvatske i smatra, trebao bi imati i svoju polazišnu točku, a to je ured za kulturu, a inicijativa da se on konačno i oformi krenula je iz Gradske skupštine. Od priznatih hrvatskih umjetnika iz raznih područja kulture na inicijativu predsjednika Gradske skupštine Darinka Kosora oformljen je njegov Savjet za kulturu, a ovaj tim stručnjaka iz glazbe, filma, dizajna, kazališta već je uputio inicijativu gradonačelniku Milanu Bandiću o potrebi za osnivanje samostalnog ureda za kulturu.
– Savjet ima dva cilja: to je inicijativa da se osnuje poseban Ured za kulturu, za što ćemo tražiti podršku gradonačelnika, a drugi je da savjetuje mene u raspodjeli sredstava koje Skupština dobiva iz gradskog proračuna. Već trideset godina ta se sredstva raspodjeljuju istim udrugama i pojedincima, a Savjet će sada kao stručno tijelo određivati kome će ta sredstva ići – objasnio je predsjednik Skupštine Darinko Kosor i dodao da su ta sredstva dosad iznosila oko 900 tisuća kuna, no da je u ovogodišnjem proračunu planirano nešto više sredstava u tu svrhu, što je još veća motivacija da ona budu raspodijeljena onima koji ih i najviše zaslužuju. Na kulturu se najčešće gleda kao na trošak u kriznim vremenima, smatraju umjetnici, a čak i prije 30 godina bilo je bolje nego što je danas
– Zagreb kao grad kulture stagnira bez obzira na broj kulturnih događanja jer koordinacija kulturnih događanja uopće ne postoji, a imali smo je prije 30 godina. Stoga mi ne pretendiramo na dijeljenje sredstava, već na usmjeravanje kako unaprijediti i izgraditi kulturnu strategiju grada – smatra maestro Vladimir Kranjčević, jedan od članova novooformljenog savjeta.Programi u kulturi često se preklapaju pa se tako zna dogoditi da u jednom danu ima i previše ponude, dok se u drugom ne nudi ništa, smatraju umjetnici, koji upozoravaju da upravo to šteti svim “konzumentima” kulture. Upravo u toj koordinaciji i valorizaciji sredstava glavnu ulogu trebao bi odigrati ured za kulturu.
Strateška kultura
– Nema jasne strategije o razvoju kulture i zbog toga postoji potreba za osnivanjem ureda za kulturu. Kultura je nešto što ostaje i na što se u ozbiljnoj metropoli Europske unije, kao što je Zagreb, treba gledati strateški. Nastojat ćemo staviti naglasak na promjene – kazala je Snježana Banović, kazališna redateljica i članica Savjeta.Uz nju i maestra Kranjčevića, Savjet čine akademski slikar Zoltan Novak, Paolo Sfeci iz Hrvatske glazbene unije, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar te kustos u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu Tihomir Milovac, grafička dizajnerica Sanja Bachrach Krištofić i dramaturginja Katarina Pejović.
Dovoljan je ovaj ured, samo treba poraditi na projektima i programima. Nije potrebno plačati na državnim jaslama još dodatnih ljudi.