Nova inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) istražuje kako umjetnost utječe na naše blagostanje, a dosadašnji podaci su iznimno zanimljivi. Znanstveni dokazi potvrđuju da umjetničko izražavanje, od slikanja i plesa do glazbe i pisanja, igra ključnu ulogu u tjelesnom i psihičkom zdravlju.
Umjetničko izražavanje oduvijek je bilo sastavni dio ljudskog razvoja, način na koji učimo i komuniciramo. Od prvih priča kojima su naši preci pokušavali shvatiti svijet, pa sve do danas, umjetnost nam pomaže razumjeti složene koncepte i emocije. U posljednjih nekoliko desetljeća, znanost je počela sustavno potvrđivati ono što su mnoge kulture znale instinktivno, da umjetnost ima i zdravstvene koristi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je ovu vezu još u svom ustavu iz 1947., definirajući zdravlje kao "stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti". Danas, uz san, pravilnu prehranu i tjelovježbu, umjetnost se sve više prepoznaje kao četvrti stup zdravog života, ključan za prevenciju bolesti, upravljanje kroničnim stanjima i promicanje opće dobrobiti.
Prekretnica u ovom području dogodila se 2019. godine, kada je Regionalni ured WHO-a za Europu objavio opsežan izvještaj koji je sažeo rezultate više od 3000 znanstvenih studija. Ovaj temeljni dokument, koji je uredila dr. Daisy Fancourt, pokazao je da umjetničke intervencije mogu poticati razvoj djece, promovirati zdrave životne navike te pomoći u prevenciji mentalnih bolesti i starenja. Izvještaj je također potvrdio da umjetnost može pomoći osobama koje se bore s mentalnim bolestima, neurološkim poremećajima, bolestima poput raka i dijabetesa, te pružiti podršku u palijativnoj skrbi. Dokazi su prikupljeni iz širokog spektra istraživanja, od kontroliranih kliničkih ispitivanja do etnografskih studija.
Naime, sudjelovanje u umjetničkim aktivnostima, bilo da se radi o pasivnom promatranju ili aktivnom stvaranju, pokreće niz psiholoških, fizioloških, socijalnih i bihevioralnih odgovora u našem tijelu. Istraživanja su pokazala da čak i promatranje umjetničkih djela može istovremeno pozitivno utjecati na imunološki, hormonalni i živčani sustav, smanjujući razinu hormona stresa poput kortizola. S druge strane, aktivno sudjelovanje u plesu, pjevanju, slikanju ili kreativnom pisanju potiče lučenje endorfina, jača samopouzdanje, smanjuje osjećaj usamljenosti i izolacije te poboljšava kognitivne funkcije.
Kako bi se ovi dokazi pretočili u konkretne politike i praksu, u siječnju 2023. godine pokrenut je Jameel Arts & Health Lab, prva velika inicijativa te vrste koju podržava WHO. Taj laboratorij ima za cilj koordinirati znanstvena istraživanja, pokrenuti nove studije te provesti globalnu kampanju za implementaciju umjetničkih intervencija u zdravstvene sustave diljem 193 države članice UN-a. Jedan od prvih velikih projekata je serija članaka u vodećem medicinskom časopisu The Lancet, koja će dodatno učvrstiti znanstvenu podlogu za korištenje umjetnosti u zdravstvu. Prvi od planiranih članaka iz serije, upravo je objavljen u The Lancetu, a zanimljivo je napomenuti, riječ je o foto-eseju, i to prvom u 202-godišnjoj povijesti te publikacije.
Otvori KEKS Pay
