Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura

Ugledni muzej pun je krivotvorina: Fabergeova jaja ponovno u središtu skandala

Izložba “Faberge: draguljar carskog dvora” ruskog muzeja Ermitaž puna je krivotvorina i treba se zatvoriti, tvrde stručnjaci.
03. veljače 2021. u 10:35 0 komentara 347 prikaza
Foto: Dominic Lipinski/Press Association/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Nova izložba “Faberge: draguljar carskog dvora” ruskog muzeja Ermitaž izazvala je brojne polemike. Otvorena u studenome prošle godine, prikazuje predmete draguljarske kuće Faberge iz nekoliko različitih muzejskih kolekcija, a sudeći po mišljenju stručnjaka, barem dvadeset su krivotvorine. Ime Faberge svjetsku slavu duguje kolekciji dragocjenih, ručno izrađenih uskrsnih jaja izrađivanih po narudžbi ruske vladajuće dinastije Romanov.

tisućljetna razbibriga Drevne društvene igre Egipćana, Grka i Rimljana možete zaigrati i danas

A dugačka, zamršena, tragedijama i tajnama obilježena povijest čuvenih Fabergeovih jaja počinje na Uskrs 1885. godine, kada je ruski car Aleksandar III. od draguljara Carla Fabergea naručio prvo Carsko jaje. Bilo je napravljeno od čistog zlata, presvučeno bijelom glazurom kako bi sličilo na pravo jaje, a unutra se skrivalo iznenađenje u obliku zlatnog žumanjka. A poput neke skupocjene babuške, unutar žumanjka nalazila se i zlatna koka, a u zlatnoj koki minijaturna replika carske krune od zlata i dijamanata te maleni privjesak od rubina. Bio je to dar carici Mariji Fjodorovnoj, koju je skupocjena pisanica oduševila, a Aleksandar joj je od tada svakog Uskrsa poklanjao po jednu. Tu tradiciju nakon njegove smrti nastavio je njegov sin Nikolaj, posljednji ruski car, koji je po jedno jaje poklanjao svojoj majci i supruzi Aleksandri.

Carskih Fabergeovih jaja, kako se zovu ona napravljena posebno za rusku obitelj Romanov, ukupno ima pedeset dva. Ti minijaturni, draguljima, biserjem i zlatom optočeni ukrasni predmeti, svaki s posebnim iznenađenjem u sebi, tragična su metafora suludog bogatstva i rastrošnosti ruskog dvora koji su na koncu doveli i do njihova pada. Posljednji par nikada im nije stigao u ruke, budući da su nešto prije Uskrsa 1917. uhićeni, a tog ljeta i smaknuti. Jedno od njih je i najskromnije, napravljeno od brezina drva jer u Prvim svjetskim ratom opustošenoj Rusiji do dragog kamenja nije bilo lako doći. Drugo, od stakla i kristala, i danas prati misterij – postoje čak dva takva jaja, a nitko nije sasvim siguran koje je ono pravo. Neka od jaja netragom su nestala u vihoru revolucije, druga je, kaže se, prodao Staljin nakon dolaska na vlast te im se gubi svaki trag, a samo deset ostalo ih je u moskovskoj Palači oružja, sada službenom muzeju Kremlja.

Čak devet ih je u posjedu ruskog oligarha Viktora Vekselberga, koji ih je platilo 100 milijuna dolara i čiju smo kolekciju imali prilike vidjeti i u Dubrovniku 2007. godine. Nekoliko ih je u raznim muzejima diljem SAD-a i u britanskoj kraljevskoj zbirci, a ostatak u privatnim kolekcijama.

renesansno remek-djelo Botticelli prodan za rekodnih 92,2 milijuna dolara, bivši vlasnici ogorčeni

Njihove tajnovite sudbine dovele su tijekom godina i do mnogih teorija zavjera, neka od jaja pronalažena su na najneobičnijim mjestima – treće carsko jaje slučajno je pronađeno 2012., kada ga je neki Amerikanac kupio na buvljaku za smiješan novac. A oko autentičnosti nekih od njih i danas se lome koplja. Tako je i nova izložba Fabergeovih rukotvorina u Ermitažu – jer ta je draguljarska kuća proizvela na tisuće skupocjenih komada, što nakita, što ukrasa – na meti mnogih kritičara.

Ugledni trgovac umjetninama Andre Ružnikov nedavno je u otvorenom pismu pozvao da se izložba zatvori te optužio ravnatelja Ermitaža, Mihajla Piotrovskog, da “uništava ugled muzeja” izložbom u kojoj se nalazi barem dvadeset lažnih Fabergeovih eksponata.

1 / 7
Košara cvijeća, 1901.

Spomenuti izlošci vlasništvo su miljardera Aleksandra Ivanova, kolekcionara i osnivača Fabergeova muzeja u njemačkom gradu Baden-Badenu. Jedan od najkontroverznijih izložaka, tvrdi Ružnikov, svakako je Fabergeovo jaje iz 1904. godine, navodno napravljeno za obilježavanje godišnjice braka cara Nikolaja i carice Aleksandre. Brojni izvori, naime, tvrde da 1904. i 1905. godine, tijekom Rusko-japanskog rata, nije napravljeno nijedno jaje. Nadalje, prošle godine, nezavisna stručnjakinja za predmete kuće Faberge, DeeAnn Hoff, objavila je procjenu tog kontroverznog jaja u kojoj tvrdi da su minijaturni portreti carske obitelji na njemu krivotvoreni te temeljeni na recentno koloriziranim i javno dostupnim fotografijama nastalima nakon 1904. godine kada je jaje navodno izrađeno.

Hoff je dodala i da se na portretu cara Nikolaja nalaze neke problematične pogreške – prikazan je s četiri, a ne pet medalja koje je na svojoj uniformi nosio od 1986., a jedna od njih ima vrpcu sasvim krive boje. Ti laicima neuočljivi, no stručnjacima veoma bitni detalji te neuvjerljivi Ivanovljevi dokazi o autentičnosti, ukazuju na to da je “jaje godišnjice braka” novija krivotvorina. Sporna je zatim i figurica vojnika predstavljena na izložbi, kao i jedna tijara od dijamanata i safira te još tucet predmeta iz Ivanovljeve kolekcije.

Spektakularna izložba Večernjeg lista Izumitelji žarulje i padobrana, pioniri astronautike i veliki umjetnici - Hrvati koji su mijenjali svijet

Naravno, budući da cijena određenog predmeta vrtoglavo poraste pridruži li joj se ime Faberge, stručnjaci diljem svijeta često iskazuju proturječna mišljenja, a javnost je zaslijepljena svjetlucavim dijamantima, milijarderi i korumpirani trgovci umjetninama mogu neometano igrati svoju skupu igru okoš-bokoš.

Dario Almesberger
Stručnjak za obnovu otkrio koja bi zagrebačka bolnica izdržala jači potres: Sve druge bi se srušile
Boris Miletić
INTERVJU
„Čovjek koji prestane biti čovjek, izgubio je smisao“
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.