Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska svijetu

Izumitelji žarulje i padobrana, pioniri astronautike i veliki umjetnici - Hrvati koji su mijenjali svijet

Večernji list 12. veljače u Meštrovićevu paviljonu otvara jednu od najvećih izložbi od hrvatske neovisnosti, izložbu "Hrvatska svijetu" o hrvatskim velikanima i istaknutim znanstvenicima, izumiteljima, književnicima, umjetnicima i istraživačima hrvatskog podrijetla koji su mijenjali svijet.
01. veljače 2021. u 14:39 21 komentara 6711 prikaza
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Oni su svojim djelovanjem, izumima i uspjesima zadužili sve nas, ali i cijeli svijet, a sada je vrijeme da se mi odužimo njima i to tako ih se prisjetimo i odamo im počast na način na koji zaslužuju – izložbom kakva još nije organizirana. Pod nazivom “Hrvatska svijetu” Večernji list, naime, otvara izložbu o velikanima, istaknutim znanstvenicima, izumiteljima, književnicima, umjetnicima i istraživačima hrvatskog podrijetla koji su u nasljeđe svijetu ostavili svoje izume, knjige, umjetnička djela, pronalaske i znanje, a Hrvatskoj još i veliki ponos.

Ljubav ga je vodila kroz život Tko su fatalne žene našeg najslavnijeg kipara koje su uglavnom završavale tragično?

Nažalost, za mnoga imena ili postignuća mnogi u Hrvatskoj nisu ni čuli, no svi će imati priliku naučiti ili se prisjetiti velikih hrvatskih imena od 12. veljače kada se u Meštrovićevu paviljonu, odnosno Domu hrvatskih likovnih umjetnika otvara “Hrvatska svijetu”.

– Za manje od dva tjedna otvorit ćemo jednu od najvećih izložbi od hrvatske neovisnosti; o hrvatskim postignućima i to pričom o velikanima koji su svojim izumima, kulturnim inspiracijama, postignućima, ali i osobnošću te slobodnim duhom mijenjali ne samo Hrvatsku već uistinu cijeli svijet – kaže Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista i autor izložbe koja je zapravo finale velikog projekta iz 2020. godine pod nazivom “Hrvati koji su mijenjali svijet”.

U sklopu projekta Večernji list predstavio je ukupno 12 velikana serijom tekstova te je o svakome od njih u dva tjedna u prvoj polovici prošle godine objavljeno 10 članaka. Potom su ti materijali i ukoričeni u veliku knjigu “Hrvati koji su mijenjali svijet”. Klarić, koji je bio zadužen za konačni popis velikana o kojima će se pisati, ističe kako je bilo izrazito teško odabrati ih samo 12 u prvoj fazi projekta te je stoga taj broj na izložbi povećan na njih ukupno 38. Taj je konačni popis definirala pak doktorica znanosti Anita Ruso, kustosica ove izložbe koja je u potpunosti bila zadužena za to kako će ona biti osmišljena te u konačnici izgledati. Rođena Dubrovčanka u Zagreb se vratila nakon doktorata na pariškoj École Pratique des Hautes Études te je započela suradnju s galerijama i kulturnim institucijama. Ipak, ističe kako je ova izložba njezin najveći projekt do sada, a na veoma zanimljiv način opisuje svoju ulogu u izložbi.

– Glavni zadatak mene kao kustosice je učiniti posjetitelje ponosnima te im vratiti optimizam, nadu i osmijehe na lice – ističe Ruso, a za to je prvi korak bio odabrati velikane koji će biti predstavljeni na izložbi.

Prvih 12 iz originalnog Večernjakovog projekta su Ruđer Bošković, Faust Vrančić, Sveti Jeronim, Nikola Tesla, Andrija Štampar, Ivana Brlić-Mažuranić, Andrija Mohorovičić, Ivo Andrić, Julije Klović, Marko Marulić, Ivan Meštrović i Marko Polo. Tim su velikanima sada na izložbi pridruženi i Benedikt Kotruljević, Ivan Česmički, Andrija Medulić Schiavone, Nikola Šubić Zrinski, Papa Siksto V, Frane Petrić, Marin Getaldić, Gjuro Armeno Baglivi, Ivan Blaž Lupis Vukić, Josip Belušić, David Schwartz, Antun Lučić, Marcel Kiepach, Ivan Vučetić, Slavoljub Eduard Penkala, Franjo Hanaman, Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Rudolf Lovro Josip Steiner, Herman Potočnik Noordung, Mario Puratić, Milka Trnina, Zinka Kunc-Milanov, Dora Maar, Slavko Kopač i Mia Čorak Slavenska.

– Nije bilo nimalo lako odabrati 38 zaslužnih osoba čije je djelovanje utjecalo na globalne prilike i fenomene. No upravo su oni svojim idejama, izumima i umjetnošću mijenjali svijet, na što trebamo biti ponosni. Također, njima sam pridružila i četiri tematske jedinice: Zagrebačku školu animiranog filma, Nove tendencije, Akademiju likovnih umjetnosti Zagreb i Ljevaonicu ALU kao organizacije koje su donijele promjene i svojim djelovanjem osnažile svjetsku kulturnu scenu – kaže Anita Ruso te naglašava kako Hrvatska ima još mnoge velikane koji su imali veliku važnost za Hrvatsku, no u ovom je projektu naglasak na onima koji su uistinu mijenjali svijet.

Ističe kako je bilo potrebno puno istraživanja kako bi ih se odabralo te dodaje kako su je i iznenadila neka hrvatska postignuća za koja nije prije čula. Vjeruje da će tako reagirati i mnogi posjetitelji izložbe.

Toni Politeo učinio je nemoguće i došao do Tita da mu preda jednu sliku buran život kolekcionara Zbog Tita sam autom probio blokadu, a s AC/DC pio cijelu noć i nisam znao tko su

– Za početak sam pročitala specijalno izdanje Večernjeg lista “Hrvati koji su mijenjali svijet”, kao i cijeli niz feljtona koji su u Večernjaku objavljivani tijekom 2020. godine. Tu sam naišla na nevjerojatno bogatstvo referenci koje su me dalje vodile u razne baze podataka poput Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa, portala NSK za virtualne izložbe i njihove digitalne platforme. Tu je i neizostavna online Hrvatska enciklopedija i Hrvatska tehnička enciklopedija pa cijeli niz kataloga izložbi koje su se bavile sličnim pitanjima ili obrađivale pojedince kojima se bavi izložba Hrvatska svijetu. Sve to pratilo je puno razgovora, savjetovanja i upijanja od intelektualaca koji se bave temama koje izložba obuhvaća – kaže Anita Ruso te ističe kako su već bile organizirane izložbe o nekim od ovih velikana, no ovo je prvi put da ih se predstavlja sve zajedno.

Stoga nije bio cilj o svakome reći sve, nego izdvojiti ono najvažnije. Veoma je zahtjevan dio posla stoga bio osmisliti izložbu, odnosno kako će svaka osoba biti prezentirana. – Najveći izazov u radu bio je pronalazak autentičnog, a opet suvremenog načina brendiranja i prezentacije onih koji su zadužili svijet svojim stvaralaštvom. Nastojali smo odgovoriti na potrebe publike kroz odabir što maštovitijih izložaka koje smo povezivali sa suvremenom primjenom. U suradnji s izvršnim producentom Damirom Kanaetom osmislila sam scenografiju izložbe koja uvlači posjetitelja u nevjerojatno inspirativne priče o izvrsnim pojedincima koji su krojili našu prošlost, sadašnjost i budućnost. Kroz cijeli proces ispreplitalo se stvaranje tekstualnog dijela izložbe koji prati povijesni kontekst i približava posjetiteljima eksponate, a istovremeno je čitak i pitak svim generacijama – objašnjava kustosica za koju je velik izazov bio prikupiti eksponate.

Srećom, kaže, kako su sve institucije bile spremne na suradnju jer ih je oduševila ideja.

– Četrdesetak posuđivača iz cijele Hrvatske, što muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, privatnih zbirki, ali i obrazovnih institucija, nalaze se na popisu suradnika koji nam ustupaju najraznovrsniju građu – od arhivskih pisama i fotografija, do raznih predmeta i umjetnina. Posebno me veseli uključenost umjetnika s Akademije likovnih umjetnosti Zagreb i umjetnika članova HDLU-a na izradi scenografije. To je praksa koju bi trebalo što više njegovati. Izložba je ogroman kabinet čuda iz kojeg posjetitelji neće htjeti otići. Ispričali smo entuzijastične priče o transferu znanja i kreativnosti koje bude ponos, poniznost i optimizam – zaključuje.

Rezultat višemjesečnog rada je oko 1500 eksponata među kojima ima nekoliko veoma rijetkih i vrijednih izložaka. Bit će prikazana i arhivska građa, odnosno dokumenti, ali i umjetnički portreti osoba te memorabilije koje su bile u njihovu vlasništvu. Ne može se, naravno, unaprijed otkriti sve, ali Anita Ruso ipak najavljuje što ju je posebno zainteresiralo.

– Posebno su me oduševila djela Slavka Kopača, našeg nedovoljno poznatog umjetnika iz Vinkovaca koji je bio jedan od prvaka pariške likovne scene 50-ih i 60-ih godina te je ostavio golem utjecaj na suvremenike. Tu je neizostavni Ivan Meštrović koji je posebno počašćen jer se izložba odvija u njegovu paviljonu, a posjetitelji će osim skica za njegove Indijance koji krase Chicago, kroz postav moći vidjeti i još neka njegova djela. Od mnoštva plemenite građe ističem faksimil čuvenog Časoslova Farnese Julija Klovića kao i edukativne kratke filmove Andrije Štampara čiji je cilj obrazovati populaciju o važnosti preventive bolesti kroz higijenu. Tu su i brojni predmeti poput pisaće mašine na kojoj je pisao otac trenutačno vrlo popularne znanosti, seizmologije, Andrija Mohorovičić. Odat ću i jednu ekskluzivu – u postavu posjetitelje čeka pravi pravcati torpedo – otkriva Anita Ruso.

Svi ti predmeti tu su kako bi zainteresirali i educirali posjetitelje, ali i poslali važnu poruku o važnosti hrvatskog znanja i stvaralaštva u svijetu. Što su Hrvati sve postigli, moći će se u popularnoj “Džamiji” pogledati od 12. veljače do 15. svibnja i to svakim danom od ponedjeljka do nedjelje od 9 do 21 sat. Karte će se moći kupiti na licu mjesta ili putem stranice Entrio.hr, a cijena ovisi o paketu te će varirati od 30 do 65 kuna za pojedinačne ulaznice. 

ispovijest mladog slikara Bio sam izbjeglica, život me odveo na sve strane svijeta, ali što sam stariji, to više cijenim Zagreb

Ova izložba je nevjerojatno važna. Ona može biti inspirativna za sve generacije i zato bih volio da je pogledaju svi, od najmlađih do najstarijih, koji žele zaviriti u svijet izvanserijskih umova! Vjerujem da će ovaj projekt biti poticaj mnogima, posebice mladima koji razmišljaju o odlasku u svijet jer će pokazati da su mnogi uspješni Hrvati, ali i drugi koji su živjeli u Hrvatskoj i doživljavali je kao svoju domovinu, vjerovali da se ovdje može živjeti i raditi te dati nešto najbolje svijetu. S druge strane, izložba će pokazati da je jedna od specifičnosti hrvatskog nacionalnog identiteta upravo odlazak, odnosno razmjena znanja i iskustva na svjetskoj razini. Na izložbi će se vidjeti neka od svojih najvećih djela Hrvati nisu stvorili u Hrvatskoj, nego u Parizu, Rimu, Londonu… S druge strane, neki su baš Hrvatsku odabrali kao mjesto gdje žele živjeti i stvarati – kaže glavni urednik Večernjeg lista koji je na organizaciji izložbe surađivao s poznatom agencijom Real Grupa.

– Kada je Večernji list krenuo s realizacijom ovog projekta i kada se rodila ideja o izložbi kao velikom finalu, morali smo pronaći nekoga tko će preuzeti produkciju tako velikog projekta. Htjeli smo nekoga tkoveć ima iskustva i tu se kao najkompetentnija pokazala Real Grupa koja je prije dvije godine stajala iza velike izložbe o Nikoli Tesli – ističe Dražen Klarić, a prvi čovjek Real Grupe Krešimir Renzo Prosoli kaže kako ga je projekt oduševio.

– Real grupa već niz godina djeluje i kao producent projekata iz područja kulture. Kao jedna od najuspješnijih agencija za tržišno komuniciranje volimo, naime, ulagati i u produkciju projekata od velike važnosti za promociju najboljih hrvatskih dostignuća. Upravo hrvatska znanstvena i kulturna baština ima velik potencijal za stvaralaštvo i inspiraciju i zato smo odlučili realizirati izložbu “Hrvatska svijetu” – kaže glavni producent izložbe Prosoli te dodaje kako je ostvarena suradnja i s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika i s Akademijom likovnih umjetnosti Zagreb. Dodaje i kako uz iskusnu kustosicu, tim koji radi na izložbi čine još izvršni producent je Damir Kanaet, dok je na čelu tima za agencijsku kreativu kreativni direktor Maro Pitarević koji s art direktorom Matkom Jovičinom stoji iza vizualnog identiteta izložbe. Izvršni producent izložbe “Hrvatska svijetu” Damir Kanaet, u šali ističe kako pak njegova funkcija podrazumijeva da apsolutno sve funkcionira.

– Izložbu smo dugo planirali, a u sam prostor smo ušli prije gotovo dva mjeseca i od tada se radi punom parom kako bi sve na vrijeme bilo na svom mjestu. Upravo nam je idućih nekoliko dana ključno jer dolazi većina eksponata. Treba sve organizirati, koordinirati… Broj eksponata je strašno velik, ne sjećam se kada je kod nas nešto ovako veliko organizirano, posebice u ovako kriznim vremenima – smatra Kanaet koji ne skriva oduševljenje prostorom koji je odabran za izložbu. Znakovito je, naime, da se ona održava baš u Meštrovićevu paviljonu. 

– Sam prostor podijeljen je u tri cjeline te smo se s obzirom na to odlučili za tematski pristup. U centralnom galerijskom prostoru imena Bačva posjetitelje će dočekati veliko iznenađenje o kojem vam ne smijem ništa reći. U malom prstenu će biti postavljen “vremeplov”, a u velikom prstenu nalazit će se većina eksponata tematski i vremenski raspoređena. Nismo prostor striktno podijelili na 42 cjeline jer su mnogi od tih ljudi bili suvremenici koji su se poznavali i surađivali tako da se njihove priče isprepliću – kaže Kanaet te dodaje kako izložba na veoma zanimljiv način kombinira eksponenta koji potječu još iz doba renesanse pa sve do izložaka iz 20. i 21. stoljeća. Stoga zaključuje kako izložba kombinira nove muzejske prakse, ali se i naslanja na tradiciju. Tu je nit vodilju imao i Matko Jovičin, art direktor koji je zadužen za vizualni identitet izložbe.

– Kao i sama izložba, njezin je vizualni identitet spoj klasičnog i modernog te prati njezinu ideju. Stoga je on fokusiran na likove samih velikana, tu je i logotip, ali i neki apstraktni dijelovi koji predstavljaju misaoni proces. Pokušali smo vizualizirati kako su oni dolazili do svojih ideja, a konačnici je cilj podsjetiti ljude koliko je značajnih Hrvata kroz povijest mijenjalo svijet – kaže Jovičin.

renesansno remek-djelo Botticelli prodan za rekodnih 92,2 milijuna dolara, bivši vlasnici ogorčeni

Treba istaknuti i kako je ovaj projekt originalno bio zamišljen da u godini predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije pokaže i Hrvatskoj i Europi, ali i svijetu sve one Hrvate koji su mijenjali svijet. Odmah je bilo zamišljeno da finale tog projekta, nakon tekstova u novinama i knjige bude velika izložba “Hrvatska svijetu”. Ona se trebala održati u lipnju, no odgođena je zbog pandemije koronavirusa. Sada je odlučeno da se ipak održi, uz sve epidemiološke mjere, kako bi se ipak potaknulo javnost na optimizam.

– Zato smatram da je još jedna važna poruka koju ova izložba šalje da se može. Ona je izrazito pozitivna te govori o ljudima koji su imali u sebi iskru kreativnosti, a mislim da izložbom možemo poručiti da i dalje trebamo biti takvi te da kreativnosti i dalje treba biti glavni hrvatski izvozni proizvod – kaže kreativni direktor izložbe Maro Pitarević te ističe kako je izložbu bilo veoma izazovno pripremati u ovim vremenima. Ipak, nakon gotovo godinu dana pripreme, ugledat će svjetlo dana, a glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić ističe kako je to ipak u pravo vrijeme.

– U konačnici mi je jako drago da izložbu otvaramo u godini kada obilježavamo 30 godina hrvatske neovisnosti te 50 godina od Hrvatskog proljeća. Ova izložba će biti jedna u nizu naših aktivnosti kojima ćemo tijekom 2021. obilježiti te velike obljetnice – kaže Klarić te dodaje kako uskoro na kioske dolazi veliki specijal o Hrvatskom proljeću, a potom će se pripremati i jedan o obljetnici neovisnosti.

– Također, mogu otkriti da planiramo još jednu izložbu, s 300 fotografija za 30 godina hrvatske neovisnosti – najavljuje Klarić i odgovara i na pitanje kakvi su budući planovi za ovu koja se sada otvara.

– Želja nas u Večernjem listu i želja cijelog tima koji radi na izložbi jest da se ova izložba ne zatvori samo unutar granica Hrvatske. Vodimo neke razgovore i sada već dosta oprezno mogu najaviti da se izložba “Hrvatska svijetu” postaviti i u Bruxellesu, u UN-u, a potom da će možda gostovati i u nekim drugih državama – govori Klarić te poručuje kako je riječ o idealnoj prilici da se brendira Hrvatska, ali i ono što je u današnje vrijeme premalo cijenjeno, a to je znanje.

Pripreme za Večernjakovu izložbu "Hrvatska svijetu" KUSTOSICA VEČERNJAKOVE IZLOŽBE Anita Ruso: Ovo je ogroman kabinet čuda iz kojeg posjetitelji neće htjeti otići

– Upravo su svojim velikim umovima Hrvati ispisali neke od najljepših svjetskih priča, no ne smijemo zaboraviti da ih pišu i dalje. Neće se ovaj projekt zaustaviti na onima koji su Hrvatsku pokazali svijetu samo kroz povijest, proširit ćemo priču i na one Hrvate koji i danas stvaraju bolji i uspješniji svijet – zaključuje.

Samobor: Predsjednik HGK Luka Burilović posjetio tvrtku Nord Product
SVE POZNATIJI HRVATSKI PROIZVOĐAČ
Hrvatske mobilne kuće izdrže na -25°C, a izvoze ih i u Skandinaviju: 'Sve je domaći proizvod'
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
  • Samson99:

    A zašto su srušili Teslinu kuću i spomenik u Gospiću ako je on Hrvat? Znači li to i da je Djuić Hrvat?

  • slavenZadravec:

    Čekaj, ako je tesla hrvat, a ne srbin ... zbog čega su mu onda minirali spomenik? Možda nisu odobravali izmjeničnu struju?

  • seki.jole:

    Koja dvoličnost. Tesli pobišmo 9o članova porodice u Drugom sv. rata a devedestih spalilišmo kući, a danas prisvajamo on je NAŠ Hrvat. Stvano smo narod bez stida i srama!