Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura

Srbija je sramotnim zakonom prisvojila dubrovačku književnost: 'To nije jedini problem, motiv je dublji'

Nakon višegodišnjih provokacija, ovaj je zakon donesen prije tri tjedna bez službenih protesta hrvatske diplomacije
18. siječnja 2022. u 22:31 157 komentara 35544 prikaza
Foto: Pixsell/Wikipedia/Pixabay

Srbija je Zakonom o kulturnom nasljeđu, koji je u tamošnjoj Skupštini izglasan 23. prosinca prošle godine, izrijekom među stare srpske knjige ubrojila "izdanja dubrovačke književnosti koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi zaključno s 1867. godinom". Ovom je zakonskom intervencijom na koju hrvatska diplomacija i politika nije reagirala puna tri tjedna stavljena točka na ''i'' na višedesetljetna službena srpska prisvajanja dubrovačke književnosti putem brojnih publikacija, knjiga, istupa, ali i izdanja Matice srpske u kojima su objavljivani stari dubrovački pjesnici i pisci.

Prije dvije godine u biblioteci ''Deset vekova srpske književnosti'' svoju je knjigu tako dobio čak i dramatičar svjetskog ranga Marin Držić. Srpski mediji izlazak Držićeve knjige dočekali su trijumfalnim riječima "kompletni Držić konačno na ćirilici". A koju godinu prije svoje je izdanje u istoj nacionalno snažno obojenoj biblioteci dobio i hrvatski renesansni pjesnik Ivan Gundulić. I nikome ništa.

Uvrijeđeni župan

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u Dnevniku HRT-a pozvala je Srbiju da odustane od posezanja za hrvatskim teritorijem i kulturnom baštinom, a donošenje Zakona o kulturnom nasljeđu koji svojata dubrovačku književnost nazvala je skandaloznim.

Prije dvije godine, kada je u Novom Sadu koji je trenutačno europska prijestolnica kulture, a u kojem sjedište ima Matica srpska, objavljena knjiga s Držićevim dramama u već spomenutoj biblioteci ''Deset vekova srpske književnosti'', hrvatsko Ministarstvo kulture u pisanoj izjavi navelo je da se ''posezanje za hrvatskom kulturom i tradicijom temelji na jezično-kulturnom imperijalizmu koji je inaugurirao Vuk Karadžić tezom po kojoj su svi štokavci Srbi. Iako znanstveno osporena i u praksi neprimjenjiva, ta je teza bila i ostala temelj srpske nacionalne integracijske ideologije". Očekuje se i diplomatska reakcija hrvatske države.

Snažne osude srpskog zakona dolaze i iz Dubrovnika. Tako je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić izjavio da je ovim zakonom uvrijeđen Dubrovnik te istaknuo da se njime potvrđuje velikosrpski projekt koji očito nije zamro ni kod aktualne vlasti u Srbiji. Poručio je srpskim vlastima da se okane ćorava posla jer je velikosrpski projekt poražen devedesetih godina ne samo na području Dubrovnika nego i u cijeloj Hrvatskoj.

U povodu najnovijeg srpskog zakona, iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku su istaknuli da su se pod egidom srpske knjige našla i izdanja dubrovačkih tiskara Occhija i Martecchinija, ali i prva izdanja Držićevih djela iz 16. i 17. stoljeća, tiskana u Veneciji. Iz istog Zavoda ističu da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju dubrovačkoj, hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, a da sa srpskom kulturom nemaju baš nikakve veze. U dubrovačkom Zavodu od hrvatske Vlade očekuju da zatraži izmjenu srpskog zakona i to putem diplomatskih i političkih kanala.

A s druge strane od naše hrvatske politike očekuju da omogući stabilno financiranje i kadrovsku ekipiranost institucija koje se bave proučavanjem i istraživanjem dubrovačke baštine u njezinu prirodnom i povijesnom kontekstu. A tu ovaj Akademijin zavod s dubrovačkom adresom svakako ima možda i najvažniju ulogu.

U sjedištu HAZU u Zagrebu su poručili da Akademija priprema preporuku Vladi Republike Hrvatske s popisom najvažnijih tema za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa tijekom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju.

Srpski zakon najoštrije je osudio i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ocijenivši da je prisvajanjem dubrovačke književnosti učinjen dodatan agresivni korak posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom. Iz Instituta su podsjetili i da je prošle jeseni u srbijanskim udžbenicima osvanula revidirana razdioba slavenskih jezika, pri kojoj hrvatski nije jedan od južnoslavenskih jezika, a naziv hrvatski jezik samo je jedan od naziva za srpski jezik.

Uključio se i Porfirije

U procesu donošenja Zakona o srpskom kulturnom nasljeđu, u javnu diskusiju uključio se i srpski patrijarh Porfirije koji je u svibnju prošle godine tražio da se odgodi donošenje zakona jer se u njemu ne spominje Kosovo i Metohija i jer bi njime Srpskoj pravoslavnoj crkvi bila uskraćena osnovna vlasnička prava.

No ministrica kulture i informiranja Maja Gojković umirila je patrijarha pismom u kojem je istaknula da će se zakon s posebnom pažnjom odnositi prema zaštiti kulturnog nasljeđa koje se nalazi na teritoriju Kosova i Metohije koji je svakodnevno izloženo napadima i uništenju.

Očito nikome u Srbiji nije bila sporna odredba da se dubrovačka književnost do 1867. godine uvrsti među stare srpske knjige koje su novim zakonom dobile i specijalni status i specijalnu zaštitu te će biti uvrštene u evidenciju pokretnih kulturnih dobara Srbije.

Zagreb: Drugi dan Spin off eventa Dana Komunikacija zatražio reakciju Europske komisije Ressler oštro o srbijanskom zakonu: To je očito posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom Zagreb: Prigodni program povodom 90. obljetnice Hrvatskog PEN-a NOVI ZAKON Hrvatski P.E.N. protiv srbijanskog prisvajanja dubrovačke književnosti: 'Odredbe su neutemeljene i neprihvatljive' Predstavljanje nove Marulićeve "Judite", djela prilagođenog današnjim generacijama INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK 'Novi srpski zakon je proziran i neprimjeren, dubrovačka književnost ostaje isključivo hrvatska'

 

HEP
Izvještavanje o održivosti
Od ove direktive EU strahuju mnoge hrvatske kompanije; hoće li uspjeti ispuniti zahtjeve?
5G pokreće gospodarski rast u Hrvatskoj
5G ATLAS HRVATSKOG TELEKOMA
5G mreža je neizostavan dio svake moderne države, evo koje će koristi od nje imati svaki Hrvat
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • nikola612:

    Svrbi poturice bez kulture, daleko od civilizacije ne pripadaju Europi

  • kjlćllk:

    pa to rade već 103 godine bez prestanka, ništa nisu niti imali dok nisu počeli uzimati našu tradiciju, povijest, tvorničare književnost, znanost.... i prisvajati ih kao svoje...

  • Avatar MK3
    MK3:

    I grb kojim se kite naše komšije ukraden je od Bizanta - što nas još čudi? A ko krade, taj sigurno govori istinu...