Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 184
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Otkriće

Predstavljanje vrijednog notnog izdanja uz praizvedbe popijevki genijalnog Franje Krežme

Luka Stanzl/PIXSELL
28.10.2020.
u 05:05

Mezzosopranistica Nataša Antoniazzo i pijanistica Mia Elezović u HGZ-u predstavljaju rezultat višegodišnjeg rada, a za opus genijalnog hrvatskog glazbenika iz 19. stoljeća zainteresirale su i njemačku diskografsku kuću Bella Musica Edition

Danas, 28. listopada, u 17.30 u Hrvatskom glazbeno zavodu će početi za hrvatsku glazbenu kulturu vrlo važan događaj: koncertno predstavljanje notnog izdanja "Franjo Krežma – umjetničke popijevke na stihove njemačkih romantičara", na kojem će mezzosopranistica Nataša Antoniazzo i pijanistica Mia Elezović praizvesti trinaest Krežminih pjesama. Franjo Krežma je rođen 2. rujna 1862. u Osijeku, a umro je 15. lipnja 1881. u Frankfurtu. U tih neispunjenih 19 godina života ostvario je jednu od najčudesnijih i najspektakularnijih glazbeničkih karijera u 19. stoljeću i čitavoj povijesti europske glazbe.

Već u ranom djetinjstvu pokazao je veliki talent za glazbu i sviranje violine kojoj ga je u Zagrebu poučavao Đuro Eisenhuth. Prvi javni koncert održao je 10. kolovoza 1870. u Sisku u dobi od osam godina, a s devet se upisao na Bečki konzervatorij, postavši najmlađi student u povijesti te ustanove. S njim se na Konzervatorij upisala i također iznimno nadarena Franjina tri godine starija sestra Anka koja ga je svih tih godina za klavirom pratila i na nastupima.

Četiri godine kasnije završio je studij i krenuo u pohod na pozornice europskih metropola. Do svoje šesnaeste godine već se proslavio na pozornicama Rima, Praga, Genove, Venecije i Pariza da bi naposljetku u Berlinu postao koncertni majstor orkestra Benjanima Bilsea koji će koju godinu kasnije prerasti u slavnu instituciju Berlinske filharmonije. Krežma je na dugim i napornim turnejama tog orkestra često nastupao kao solist, a ponekad i kao dirigent.

Nakon koncerta u Frankfurtu 6. lipnja 1881. dobi je upalu unutarnjeg uha koja se sljedećih dana razvila u meningitis. Devet dana kasnije, ne došavši više k svijesti nakon zakašnjele operacije, bio je mrtav. Kada su njegovi posmrtni ostaci 1884. godine prevezeni u Zagrebu, da bi na blagdan Svih Svetih bili sahranjeni na Mirogoju, u Zagrebu ih je na Trgu bana Jelačića dočekalo petnaest tisuća građana!

Krežma je iza sebe ostavio skladateljski opus koji je tek djelomice sačuvan, a koji je ukazivao na njegov veliki potencijal i na tom polju. Osim brojnih romantičnih minijatura, skladao je i jedan koncert za violinu i orkestar, jednu simfoniju i gudački kvartet te stotinjak djela u najpopularnijoj romantičarskoj formi solo-popijevke.

Krežmina ostavština čuva se u knjižnici i arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda, uključujući i pedesetak solo-popijevki u rukopisu koje je temeljito proučila zagrebačka sopranistica Nataša Antoniazzo. Plod njenog rada je raritetno notno izdanje koje će danas, u 17.30, biti predstavljeno upravo na pozornici velike dvorane HGZ-a.

Antoniazzo i njena dugogodišnja suradnica i prijateljica pijanistica Mia Elezović prije nekoliko godina snimile su program sastavljen od popijevki Beethovena, Schuberta, Schumanna, Liszta, Čajkovskog, Wolfa i Berga na Goetheove stihove. Album s etiketom Bella Musica Edition dobio je u inozemstvu niz sjajnih kritika, a zagrebačke su umjetnice njemačku diskografsku kuću zainteresirale i za svoj sljedeći projekt, već objavljen u seriji Antes Edition pod naslovom "Das Kroatische Kunstlied" (Hrvatska umjetnička solo popijevka). U sastavljanju prve takve diskografske kronološke antologije hrvatske solo-popijevke ključnu je ulogu imala akademkinja Koraljka Kos koja je među hrvatskim muzikolozima zasigurno najveći autoritet za to područje. U programu tog albuma, koji se također, kao i prethodni, našao u najvećoj svjetskoj distribucijskoj diskografskoj mreži Naxosa, među skladbe Ferde Livadića, Ivana Padovca, Vatroslava Lisinskog, Ivana pl. Zajca, Dore Pejačević i Blagoja Berse uvrštena je i jedna Krežmina.

Bella Music Edition odmah je pokazala interes i za predloženi im program Krežminih popijevki na tekstove njemačkih pjesnika, što će biti sadržaj već trećeg CD-a Nataše Antoniazzo i Mije Elezović s tom etiketom. Album će biti objavljen u prosincu, a na njemu će biti 21 Krežmina pjesma skladana na stihove Goethea i Lenaua.

No, proučavajući u arhivu HGZ-a Krežmine rukopise, Nataša Antoniazzo je odlučila dio tog blaga učiniti pristupačnim i drugim hrvatskim i stranim umjetnicima, kod kojih bi već sama Krežmina biografija mogla pobuditi zanimanje. Bit će to ujedno i raritet dobrodošao na koncertnoj sceni i diskografskom tržištu već zasićenom popularnim djelima te vrste iz pera najvećih majstora tog žanra.

Tako je nastalo notno izdanje "Franjo Krežma – umjetničke popijevke na stihove njemačkih romantičara". U njemu se nalazi 25 pjesama na stihove Heinricha Heinea, Nikolausa Lenaua, Oscara von Redwitza i Johanna Wolfganga Goethea. Polovicu zbirke čini dvanaest pjesama koje je sam Krežma već bio objavio u Beču. Međutim, Nataša Antoniazzo je odlučila i tih dvanaest pjesama urediti prema Krežminim rukopisima, baš kao i ostalih trinaest koje su u ovoj zbirci prvi put tiskane. Upravo tih trinaest do sad neobjavljenih pjesama danas će u HGZ-u doživjeti svoju praizvedbu.

U notnom izdanju pjesme su poredane kronološkim redom, jer je Krežma na kraju svake pjesme napisao mjesto i datum nastanka. Ljubiteljima Lieda, muzikolozima i umjetnicima bit će osobito zanimljivo usporediti Krežmin pristup istim stihovima i pjesnicima koje su u svojim remek-djelima uglazbljivali najveći majstori te forme poput Schuberta, Schumanna i Brahmsa.

- Mogu slobodno reći da je Krežma naš jedini skladatelj koji se može staviti uz bok tim velikanima njemačkog Lieda, on je jedini koji se potpuno stilski približio toj vokalnoj formi njemačkog govornog područja – rekla nam je uoči današnjeg predstavljanja Nataša Antoniazzo, ističući činjenicu da ih je Krežma pisao kao dječak i mladić od svoje četrnaeste do sedamnaeste godine.

Izdanje su financirali Ministarstvo kulture i Zaklada HAZU, notografiju je napisao Stanko Juzbašić, a predgovor muzikologinja Zrinka Matić. Ona će i sudjelovati u današnjem predstavljanju, kao i Davor Schopf, direktor udrue Hilarion u čijoj je nakladi zbirka tiskana.

Promocija izdanja trebala je, inače, biti održana još proljetos, ali je nekoliko puta morala biti odgođena zbog pandemije covida-19, a prihod od ulaznica s današnjeg koncertnog predstavljanja umjetnice su namijenile fondu za uklanjanje svih šteta i obnovu HGZ-a.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije