Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Pjesnik Petar Gudelj dobio nagradu Fonda Miroslava Krleže

Pjesnik Petar Gudelj dobio je nagradu Fonda Miroslava Krleže za zbirku "Duša tilu". Novčani dio nagrade iznosi 40.000 kuna, a Gudelju ju je dodijelio predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač.
07. srpnja 2011. u 15:33 2 komentara 66 prikaza
'PXL_110707_1137'
Foto: ''

Jučerašnji 118. rođendan velikog hrvatskog pisca Miroslava Krleže obilježila su oba nacionalna hrvatska društva pisaca. Prvo je u Društvu hrvatskih književnika, na Trgu bana Jelačića, svečano uručena nagrada Fonda Miroslava Krleže pjesniku Petru Gudelju, a u 13 sati u prostorijama Hrvatskog društva pisaca na Gornjem gradu počeo je okrugli stol o Krleži na koji su došli i gosti iz Beograda i Prištine. Novoizabrani predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač Krležu je nazvao hrvatskom literarnom gromadom obećavši da će za dvije godine, na 120. Krležin rođendan, DHK organizirati veliki znanstveni skup. Potom je pjesniku Petru Gudelju dodijeljena nagrada Krležina fonda, i to za zbirku “Duša tilu” koju je lani objavio VBZ. Gudelj je tek treći pjesnik u četvrt stoljeća postojanja nagrade koji ju je uspio dobiti. Prije njega uspjelo je to Slavku Mihaliću i Nikici Petraku. Po dva puta tu su uglednu nagradu, čiji novčani dio sada iznosi zamjetnih 40.000 kuna, dobili Stanko Lasić i Viktor Žmegač, a prvi dobitnik bio je romanopisac Ivan Aralica. Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Milan Mirić, Ivan J. Bošković, Ivan Božičević, Darko Gašparović i Strahimir Primorac jednoglasno je predložilo Odboru Fonda Miroslav Krleža Gudelja za laureata jer njegova “Duša tilu” nudi poeziju neprijeporne vrsnoće i iznimne zrelosti. U obrazloženju se tvrdi i da je Gudelj atipična, apartna, pobočna, neprispodobiva figura u suvremenom hrvatskom pjesništvu, prema kojem je hrvatska javnost dugo bila zatvorena, distancirana i negostoljubiva.

 “I nakon povratka u Hrvatsku, pjesnikov status nije se bitnije promijenio; neki su književni faktotumi vidjeli u njemu došljaka, uljeza koji je nepozvan ušao u pjesničke prostore koje su oni davno zaposjeli i privatizirali”, piše u obrazloženju povjerenstva koje je Odbor Fonda prihvatio većinom glasova.

A na skupu u građanskoj kući Arko bilo je i riječi o Krležinoj recentnoj prisutnosti na kazališnim daskama. Poznato je da je Krleža ove godine bio i te kako prisutan na regionalnim kazališnim daskama. Tako je beogradski Atelje 212 u veljači imao premijeru “Gospode Glembajevih” koja je izazvala puno medijske pažnje, a s velikim iščekivanjem dočekana je i nedavna premijera zagrebačkog HNK s istom, najpopularnijom Krležinom dramom. Ovogodišnji Eurokaz otvoren je Krležinom “Salomom” u režiji Branka Brezovca, Naklada Ljevak sustavno i uspješno objavljuje Krležine ili knjige o Krleži. I VBZ će reprintirati Matvejevićevo poznato izdanje o Krleži, a upravo se snima i dokumentarni film Željka Senečića o Krleži, i to po scenariju poznavatelja Krležina opusa Tomislava Sabljaka. Nedavno je i Budimpešta dobila uspjeli spomenik Miroslavu Krleži, i to u središnjem gradskom parku. Skulptura je rad akademkinje Marije Ujević-Galetović, a nalazi se ispod Krležine vile na zagrebačkom Gvozdu.

Indira Levak
dodjela MAC nagrade
Srpski mediji raspisali se o Indiri: 'Pojavila se gotovo gola, sve oči su bile na njoj'
HS kožnu bolest
Hidradenitis suppurativa
Bolesnici koji imaju HS kožnu bolest često pate od depresije i anksioznosti, a najbitnije je bolest prepoznati na vrijeme
  • Avatar sawanah
    sawanah:

    \"Jučerašnji 118. rođendan velikog hrvatskog pisca Miroslava Krleže obilježila su oba nacionalna hrvatska društva pisaca.\".....piše danas Denis D. Proslave ne određuju datum rođenja, i to je problem za neznalice. Krleža je rođen na današnji dan, 07.srpnja 1893.g i iznad svega ... prikaži još!ega je mrzio površnost i glupost.

  • martinamartincic1954:

    U povodu - Povratak „hrvatsko-srpskome“ jeziku Skupina jezikoslovaca s 4 sveučilišta (Graz, Zagreb, Novi Sad i Sarajevo), a pod „ravnateljstvom“ prof. Petera Deutschmanna s Instituta za slavistiku Karl-Franzens u Grazu, rešila je oživjeti jezičnoga mrtvaca, za koga smo vjerovali da ... prikaži još! je odavna pokopan, a izvjesno je da smo najmanje pretpostavljali i očekivali da će bitnu ulogu u reanimiranju tog jezikoslovnoga dragona imati zagrebački kroatisti: Sanda Lucija Udier, viša lektorica iz Croaticuma, Mateo Žagar i Bernardina Petrović. Uz suradnju s kolegicama i kolegama iz Novog Sada i Sarajeva te uz jaku potporu sveučilišne profesorice iz Ljubljane ( Hadži Požgaj), Deutschmann je odlučio vratit „hrvatsko-srpski“ jezik (ili sada „bosansko-hrvatsko-srpski“ jezik) na razini sveučilišnih instituta (gdje bi se ovaj „jezik“ poučavao i izučavao). Na svu sreću, naše je ministarstvo uspjelo zaustaviti ovaj projekt, ali pitanje je koliko će se još moći braniti, jer projekt podupire Europska Unija. Mnogo je veći problem što su naši jezikoslovci uopće pristali igrati ovu igru, tj. što su odlučili ući u ovaj projekt,