"Sve što jedan čovjek može zamisliti, drugi mogu napraviti stvarnim", napisao je Jules Verne u jednom od svojih najpopularnijih romana, "Putu oko svijeta u osamdeset dana" objavljenom pred kraj 1872. godine. Kompjutor, kalkulator, globalna komunikacijska mreža koju bismo mogli nazvati svojevrsnim internetom, neboderi, automobili na benzinski pogon... Sve su to stvari koje su se još 1863., tijekom pisanja romana "Pariz u 20. stoljeću" (koji je doduše objavljen tek 1994. godine), pojavile u glavi velikog francuskog pisca, a danas su neizostavni dio naše svakodnevice, alati koji nam olakšavaju život.
I zato Jules Verne nije bio samo pisac, već vizionar koji je s ostalim književnim velikanima, među kojima je i naš Miroslav Krleža, predvidio budućnost, a na današnji dan sjećamo ga se u povodu 121. obljetnice smrti.
Jules Gabriel Verne, jedan od očeva znanstvene fantastike, rođen je 8. veljače 1828. u francuskom Nantesu. Bio je prvo dijete Sophije i Pierra Verna, odvjetnika koji je žarko želio da odvjetnički ured naslijedi upravo njegov sin, no mali Verne imao je druge planove. Gledajući brodove i mornare koji su stizali u njegov rodni Nantes, užurbani lučki grad koji je služio kao glavno središte francuskih brodograditelja i trgovaca, još kao dijete zaljubio se u putovanja, brodove i pomorski život, a kao jedanaestogodišnjak ukrcao se na brod koji je trebao isploviti za Indiju. Srećom ili nesrećom, njegov ga je otac spriječio u tom naumu, a legenda kaže kako je Pierre tada natjerao dječaka da obeća da će putovati samo u svojoj mašti. Naposljetku, tko zna kamo bi malog Verna odvela ova putešestvija te bismo li, u slučaju da je kao dijete otišao na drugi kraj svijeta, ikada dobili niz od šezdesetak romana poznatih pod nazivom "Neobična putovanja" ("Voyages extraordinaires").
Kratke priče i poeziju Jules Verne počeo je pisati još u internatu, kao dvanaestogodišnjak, a u tom književnom izrazu otkrivao je svoje najdublje romantične osjećaje. Naime, Verne se kao tinejdžer zaljubio u svoju rođakinju Caroline Tronson. Posvećivao joj je pjesme, donosio darove, vodio je na plesove, no ona mu nikada nije uzvratila osjećaje, a 1847. godine, kada je Verne imao 19, a Caroline 20 godina, udala se za dvadeset godina starijeg čovjeka. Verneovo srce bilo je slomljeno.
Ipak, njegovo ga je srce, osim prema Caroline, vuklo prema kazalištu i pisanju, no na očev zahtjev otišao je studirati pravo u Parizu. Ondje je, međutim, otkrio književne salone te se kao mladić sprijateljio s francuskim piscem i kroničarom Alexandrom Dumasom i s njegovim sinom, a nakon što je 1849. diplomirao pravo, ostao je u Parizu te nastavio razvijati svoje umjetničke sposobnosti. Samo godinu dana kasnije u pariškom kazalištu izvedena je njegova jednočinka "Slomljene slamke".
Put kojim je krenuo mladi Verne nikako se nije svidio njegovu ocu, koji ga je i dalje nagovarao da se posveti karijeri odvjetnika, no budući pisac bio je ustrajan u svojim naumima te je tvrdio kako može uspjeti jedino ako se bude bavio književnošću. "Zar nisam u pravu što slijedim vlastite instinkte? Zato što znam tko sam, shvaćam što mogu biti jednog dana", rekao je tada Verne svom ocu.
Godine 1862. Jules Verne upoznao je čovjeka koji je pokrenuo njegovu književnu karijeru, a bio je to Pierre-Jules Hetzel, prevoditelj i nakladnik koji je, osim Verneovih, izdao i djela brojnih drugih francuskih književnika: Honoréa de Balzaca, Charlesa Baudelairea, Émilea Zole, Victora Huga... Upravo je susret Hetzela i Vernea rezultirao serijom romana "Neobična putovanja", a prvo djelo ovog serijala, "Pet tjedana u balonu", objavljeno je već 1963., samo godinu dana nakon njihova upoznavanja. Ova suradnja trajat će idućih četrdesetak godina, a Verne je za cijelog tog vremena neumorno pisao, ispunjavajući tako ugovor od dva romana godišnje. Serijal "Neobična putovanja" tako se nastavio naslovima "Putovanje u središte Zemlje", "Od Zemlje do Mjeseca", "Avanture kapetana Hatere", "Djeca kapetana Granta", a zatim je uslijedio i "20.000 milja pod morem", lektirni naslov koji prati putovanje kapetana Nema u podmornici Nautilus, a koji je pokazao kako ljubav prema moru Vernea nije napustila ni u odrasloj dobi. "More je sve. Ono pokriva sedam desetina zemljine površine. Ono odiše čistoćom i zdravljem. Ono je beskrajna pustinja, gdje čovjek nije nikada usamljen, jer se osjeća da život ključa na svim stranama. More je utjelovljenje nadnaravnog i prekrasnog postojanja. Ono nije ništa drugo nego ljubav i emocija; ono je Živuća Beskonačnost", napisao je Verne.
Zanimljivo je da je roman "Pariz u 20. stoljeću", koji je Verne napisao još 1863. godine te u kojem je predvidio brojne tehnološke i društvene promjene poput kompjutora, nebodera, automobila na benzinski pogon, pa čak i elektroničku glazbu, objavljen tek 1989. godine. Razlog tome je upravo njegov izdavač, Hetzel, koji je roman odbio objaviti zbog njegova pesimističnog tona. Srećom, Verne je rukopis pohranio u sef gdje ga je u kasnom 20. stoljeću pronašao njegov praunuk te ga objavio 89 godina nakon Verneove smrti. "Pariz u 20. stoljeću", međutim, nije izoliran slučaj jer Hetzel je odbio objaviti i "Backwards to Britain", Verneov poluautobiografski roman inspiriran putovanjem na koje je 1859. krenuo sa svojom suprugom Honorine de Viane. Par se, naime, upoznao 1856., kada je Honorine bila mlada udovica s dvoje djece, već sljedeće godine vjenčali su se, a 1961. dobili su svoje prvo i jedino dijete, Michela Jeana Pierrea Vernea.
A osim izdavača Hetzela, još jedna važna osoba u Verneovu životu, doduše ne u pozitivnom smislu, bio je njegov nećak Gaston. Gaston je, naime, 1886. godine pokušao ubiti Vernea. Srećom, njegov plan nije uspio, no Verne je ranjen u nogu, zbog čega je ostao trajno hrom, dok je Gaston ostatak života proveo u umobolnici. Cijeli incident zataškan je u tadašnjim medijima.
Jules Verne preminuo je na današnji dan 1905. godine od komplikacija dijabetesa. Iza njega je ostalo bogato književno stvaralaštvo koje i dan-danas inspirira znanstvenike, inženjere, istraživače i, naposljetku, pisce, a njegovu književnu veličinu dokazuje i činjenica da je danas drugi najprevođeniji autor u svijetu, jer se ispred njega nalazi samo majstorica kriminalističkih romana Agathe Christie.
Otvori KEKS Pay
