Naslovnica Kultura

Borci u Špancu vide komesara Čedu Grbića

08. travnja 2005. u 18:14 257 prikaza
obz_spanac_tx.jpg
Foto: import

 Na početku mojega filma piše da su svi događaji autentični, a jedino su likovi fikcija  više je puta kazao Antun Vrdoljak o svojem filmu/seriji "Duga mračna noć". Epski prikaz događaja u II. svjetskom ratu i oko njega zainteresirao je mnoge, pa se javljaju mnoge rasprave o tome koliko je to Vrdoljak točno prikazao povijesne događaje.

U "Dugoj mračnoj noći" istiniti događaji, na kojima je film prema Vrdoljakovim riječima utemeljen, iskompilirani su u fiktivnu cjelinu sa svim pripadajućim umjetničkim slobodama. No, to ne znači da je redatelj stvarao film bez poznavanja povijesti.

Savjeti folksdojčera
 Vrdoljak je poslije rata živio u Domu u Osijeku. Tada se naslušao puno priča iz Narodnooslobodilačke borbe, a posebno o patnjama hrvatskoga naroda. On je te ljude poznavao osobno i od njih je doznao o tragedijama folksdojčera. Međutim, nije sve temeljeno na tim pričama iz djetinjstva. Prije snimanja došao je s kopijom scenarija k nama u zajednicu i s našim članovima razgovarao o tom razdoblju.

Oni su mu prenijeli svoja iskustva  kaže Jasminka Petter, predsjednica Narodnog saveza Nijemaca Republike Hrvatske, koja je također s Vrdoljakom razgovarala prije snimanja "Duge mračne noći". Ona ističe da film, unatoč sitnim pogreškama kao što su poneke pogrešne uniforme, uvjerljivo prikazuje tadašnju situaciju i ljude.
Međutim, kako i sam Vrdoljak ističe, likovi su fiktivni  kako onda mogu podsjećati na stvarne osobe? Kako je Vrdoljak kompilirao priče, tako je likove stvarao od više stvarnih ljudi, pa se u brojnim likovima može prepoznati više ljudi.

 Likovi u seriji vrlo su slični osobama koje sam susretao u to doba  priznaje Krešimir Piškulić, u vrijeme II. svjetskog rata tinejdžerski borac u partizanima, a danas predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, ali i dodaje da ne može nikoga imenovati. Iako je od te velike ljudske tragedije prošlo dosta vremena  upravo će za nekoliko tjedana biti velika proslava 60. obljetnice poraza nacista i svršetka II. svjetskog rata  svi su još uvijek oprezni kada govore o tom razdoblju. Tako ni Piškulić ne želi izlaziti s imenima, ali ni Hans K., slavonski folksdojčer koji već godinama živi u Frankfurtu, a seriju prati preko HTV-ova satelitskog programa.

 Uloga gostioničara preslik je tadašnjeg gostioničara u jednom slavonskom selu kojega sam osobno poznavao. Puno je takvih poveznica, pa je zato i serija toliko uvjerljiva. Iako, moram priznati da je nasilje u stvarnosti znalo biti i ekstremnije  kazao je Hans K., odlučivši za javnost ostati anoniman.

Španac kao narodni heroj
Ipak, slavonski partizani u liku Španca, komunističkog komesara kojega glumi Mustafa Nadarević, prepoznali su narodnog heroja Čedu Grbića. Iako nije bio sudionik Španjolskog građanskog rata, otac novinarke Gordane Grbić, prema riječima nekih njegovih ratnih drugova, upravo je bio inspiracija za lik Španca.

 Ne mogu sa sigurnošću kazati, jer za to bi trebala podrobnija analiza, ali to bi doista moglo biti. Čedo Grbić bio je fascinantna osoba. Kao hrvatski Srbin određen je za komesara protučetničkog bataljuna u kojem su bili sami Srbi kako bi se dokazalo da nisu svi četnici  kazao je Krešimir Piškulić.
Osim prepoznavanja stvarnih osoba, Vrdoljakovo djelo pozornost je privuklo i pojačanim prikazivanjem sudbine slavonskih folksdojčera. Njihova tragična sudbina, koja obuhvaća i dio folksdojčera koji su prihvatili nacizam, ali i one nevine koji su poslije rata kažnjeni samo zato što su Nijemci, uvjerljivo je prikazana. Sam podatak da je u ratu i poslije njega nestalo 85.400 folksdojčera, od kojih je bilo 59.335 civila, dovoljno govori o tome što je nacizam donio hrvatskim Nijemcima.

Bez opravdanja za naciste
 Sada, kada se bliži 60. obljetnica pada nacizma, pravo je vrijeme da se govori o takvim stvarima. Ne smiju se zaboraviti zločini. Hrvatski folksdojčeri ne opravdavaju nacističke zločine, a oni koji su ovdje ostali živjeti ne nose kolektivnu krivnju za zločin. Oni koji su taj zločin počinili davno su nestali iz Hrvatske  kaže Jasminka Petter dodajući da je besmislen napad na Vrdoljaka zbog navodno netočne scene pokolja koji počine folksdojčeri u nacističkim uniformama jer su se takve stvari doista događale. Možda ne u identičnom obliku i na tom mjestu, ali su se događale.

Folksdojčeri u filmu ipak nisu prikazani samo kao pomagači nacista, što je velika vrijednost Vrdoljakova filma koji kvalitetno prikazuje "telmanovce", grupu folksdojčera koji su ustali protiv nacista.
 Ta je grupa sastavljena kao što su prije formirane seoske straže. Nije to bio bataljun, ali ni grupa od 20 improvizatora, već niz dobro naoružanih seljaka koji su se udružili kako bi se zaštitili. Ta ideja nije bila toliko vezana uz politiku koliko uz samoodržavanje.

"Telmanovci" su bili vrlo osviještene osobe, odlično opremljene i vrlo sposobne za snalaženje u šumama jer su bili u principu lovci  kazala je J. Petter. Određen broj "telmanovaca" još je živ, ali oni ne žele u javnosti istupati sa svojim pričama. Iako je od II. svjetskog rata prošao cijeli životni vijek, rane su ipak još svježe.

Iskusi adventsku Hrvatsku
DOŽIVLJAJ NA DAR
Iskusi adventsku Hrvatsku: Donosimo kompletan vodič kroz dobru zabavu

A1 izdvaja za Vas