Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 64
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VELIKA OBLJETNICA

90 Godina Mickeya Mousea

Mickey Mouse
Foto: Press Association/Pixsell
18.11.2018.
u 13:49

Od prvih crteža Mickey se malo promijenio: dobio je crvene kratke hlače i bijele rukavice te izgubio rep. Glas mu je prvi dao sam Walt

“Nadam se da nećemo izgubiti iz vida jednu stvar: sve je to započeo jedan miš”, izjava je Walta Disneya koji je tom rečenicom savršeno jasno pokazao koliko je za njegov zvjezdani status važna pojava Mickeya Mousea. Danas, još uvijek brojni obožavatelji malog miša, pogotovo među djecom, slave 90. rođendan najpoznatijeg miša na svijetu. Isti broj svjećica na torti ugasit će i Mickeyeva suputnica Minnie Mouse.

Te 1928., na kraju burnih 1920-ih, kako Amerikanci nazivaju uzbudljivo razdoblje društvenog i ekonomskog napretka prije velike krize 1929., nastao je i prvi značajan animirani film “Steamboat Willie” koji je odmah nakon prvog prikazivanja 18. studenoga 1928. proslavio novog miša – Mickeya Mousea.

Dinamika rođena iz jazza

Film je važan po tome što je sadržavao zvuk, a to je dalo akciji koja se odigravala na platnu, koja je uključivala klasične male sukobe s drugim čovjekolikim životinjama na koje je naišao Mickey, dodatnu uvjerljivost.

Uz to je sve začinjeno zabavnim dixieland jazzom, karakterističnim za to vrijeme, koji je crtiću dao dinamiku koju njegova konkurencija u to vrijeme nije imala. To nije bio prvi film sa zvukom u to doba, ali jest bio prvi s tako zabavnim zvukom koji je savršeno pratio i upotpunio radnju koju su gledatelji mogli vidjeti na velikom platnu.

Walt Disney, u čijoj se biografiji ističe da je tijekom Prvog svjetskog rata godinu dana u Francuskoj kao dio Crvenog križa vozio kola hitne pomoći iako je u trenutku kad je rat završio imao nepunih 17 godina, postao je pametnim potezima, ubrzo nakon što je stvorio malog miša, ne samo najpoznatiji tvorac animiranih likova zapadne civilizacije uopće nego i sinonim cijele industrije. To je samo dodatno pojačano imenom njegove tvrtke. Njegov je život bio sinonim doba u kojem je živio u ranoj mladosti: bujanje automobilske industrije, kinodvorane, jazz i gramofoni, crteži koji oživljavaju na velikom platnu, radio… Svijet u kojem je sve bilo novo čekao je lidera na području animacije.

Kao samouk crtač, mladi entuzijast, proveo je sate i sate u knjižnici izučavajući teoriju animacije te je već u ranim 20-ima osnovao prvu tvrtku Laugh-O-Gram Studio. Radio je kao pravi Amerikanac: previše, sa strašću i u potrazi za slavom. Imao je samo 22 godine kada mu je ta prva tvrtka propala, a filmom kojim ju je pokušao spasiti od bankrota, “Alice’s Wonderland”, karakteristično za njega, ponovno je uvodio nove tehnike i kombinirao snimanje stvarne osobe s animiranim dijelovima. Da film i tvrtka nisu propali, gledatelji bi mogli vidjeti mladu glumicu unutar crtića. No, nije očajavao: otisnuo se u Hollywood ostvariti svoje vizije i snove.

Ubrzo nakon što je ondje došao, Disney je bilježio uspjeh za uspjehom, a onda ga je, kada je zbog poslovnih zavrzlama i autorskih prava ostao bez prava na svoj dotad najpoznatiji crtani lik, Sretnog Zeca Oswalda, Mickey Mouse učinio besmrtnim.

Miš se najprije zvao Mortimer, a tada ga je Waltova supruga preimenovala u Mickeya. I očigledno pogodila. Bio je uz to pionir i u stvaranju crtića u boji koji su najpoznatijeg miša na svijetu potpuno uobličili. Dobio je crvene kratke hlače, rukavice koje su Disneyu olakšale razlikovanje ruke od tijela na platnu te je uskoro izgubio i rep. Prvi put 1929., Disney je Mickeyu i posudio glas kada je Mickey vikao, zapravo pjevao, “hot-dog, hot-dog”, prodajući tu brzu hranu.

Disney je bio i prvi koji je napravio dugometražni animirani film “Snjeguljica i sedam patuljaka” koji se na velikim platnima zavrtio 1937., na veliko oduševljenje publike. Te je godine upravo Disneyev film o Snjeguljici bio najuspješniji američki film uopće. A dovršenje skupog filma pogurao je upravo on unatoč protivljenju brojnih poslovnih partnera. Pozajmice koje je trebao uzeti kako bi Snjeguljica bila dovršena brzo su isplaćene njezinim uspjeh​​​​​​om.

Tu nije stao jer je svoje poslovanje proširio na sasvim drugu industriju: igračke, odjeću i memorabilije vezane uz filmove. Rekorder je zbog 22 Oscara dobivena za produkciju filmova, a to da ga se pamti manje po toj impozantnoj brojci, a više po stvarnim uspjesima u industriji, govori beskrajno puno o njegovim vizijama i ostvarenjima tih vizija.

Naravno, u međuvremenu je Disney stvorio cijeli niz poznatih i prepoznatljivih likova: Paška Patka, Plutona, Snjeguljicu... Američka se industrija animiranih filmova mijenjala s njime, a počesto ju je mijenjao on sam. Sredinom 20. stoljeća, u godinama nakon Drugog svjetskog rata, SAD je izgledao drukčije nego kada je Disney počinjao. Bujala je nova glazba, koju je proslavio Elvis Presley, televizori su postajali dio svih domova i svakodnevice, a taj period poslijeratnog prosperiteta Amerikanci danas pamte kao radosno vrijeme između Velike depresije 1930-ih i “velike inflacije” 1970-ih. Disneyu je na pamet pala ideja da bi svoj posao mogao povećati i infrastrukturno. I tada je rođena industrija zabavnih parkova.

Mit o zamrznutom tijelu

Mislio je da bi mogao napraviti mjesto zabave za cijele obitelji.

Gradnja tog “mjesta”, koje je dobilo ime Disneyland, trajala je samo godinu i jedan dan, a prvi je Disneyland otvoren 1955. u Kaliforniji. Time je Disney dobio još jednu mjernu jedinicu svog uspjeha, čiji se prihodi i danas broje u milijunima dolara. Bio je to još jedan uspjeh tada već ozbiljnoga gospodina u pedesetima.

Nažalost, prije nego što mu je uspjeh trebao omogućiti mirnu starost, koja je mogla biti duboka i plodonosna i u kojoj bi mogao svoje znanje prenositi mlađima, rak pluća mu je drastično skratio život. Samo deset dana nakon 65. rođendana, 15. prosinca 1966., umro je od te bolesti, kojoj je zapravo sam kumovao.

Teške pušačke navike koje je razvijao još od Prvog svjetskog rata neizostavno su utjecale na razvoj zloćudnog raka koji mu je dijagnosticiran tek mjesec dana prije smrti. Nakon njegove smrti, sedamdesetih pojavila se urbana legenda da je njegovo tijelo zamrznuto kako bi znanstvenici jednog dana pronašli način kako zamrznutom tijelu vratiti vitalne funkcije. No, to je samo mit, Walt Disney kremiran je dva dana nakon što je podlegao raku pluća. Pa iako svoje tijelo nije zamrznuo, svoje djelo i ime jest. A kao što je i sam rekao, sve je započeo jedan miš. Koji je Walta Disneya svojim 90. rođendanom znatno nadživio. 

Ključne riječi

Komentara 1

SA
sanplavuj
10:05 23.11.2018.

test

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije