Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica

Kad se perlama zapjeni zelinska kraljevina

14. ožujka 2007. u 15:09 8 prikaza
vrt-kadse-txt.jpg
Foto: import

U pokušalištu Jazbina prvi su put prošloga tjedna na (pr)ocjenu javnosti dani pjenušci napravljeni od kraljevine kao vinske osnove. Zajednički je to projekt Zelinski pjenušci Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta i Udruge robne marke kraljevina Zelina, uz financijsku potporu Zagrebačke županije. U Prigorju, za razliku od Plešivice, pjenušac je prava rijetkost, dosad ga je imao tek Željko Kos, a sad su se projektu pridružili i Stjepan Puhelek Purek i obitelj Jarec Kure.

No zašto baš kraljevina? Toj domorodnoj, nekoć iznimno popularnoj sorti i vinu od nje pokušava se vratiti stari sjaj i potaći vinogradare i vinare da je i dalje uzgajaju i sade. Zato smo htjeli provjeriti mogućnost da kraljevina bude baza za pjenušce koji jako nedostaju i u Zagrebu i u Županiji, kaže profesor Bernard Kozina, voditelj projekta i predstojnik Zavoda. Ne očekujemo da se dobije prigorski dom perignon, ističe, no nadamo se da se može dobiti sasvim prihvatljivo županijsko vino, za različite prigode.

No u projekt su uvrštene i najpopularnije međunarodne sorte koje se uzgajaju u Prigorju chardonnay, rajnski rizling i sauvignon, koje su sljubljene u različitim omjerima, sa 25 i čak 50 posto dodanog drugog vina. Vina su bila suha, ekstra suha i s ostatkom neprevrela šećera. Dakako, iskušane su i same kraljevine, a ukupno 18 uzoraka dano je na kušanje i ocjenu (do 100 bodova) enolozima, vinarima, stručnjacima Agronomskoga fakulteta i novinarima.

Po postojećem propisu, pet bi uzoraka temeljem ocjena dobilo razred kvalitetnog vina, a ostali stolnog sa zaštićenim podrijetlom. Osobno, većina ocjena bila mi je ispod ukupnog prosjeka, tek četiri, pet pjenušaca svrstao sam u kategoriju prihvatljivih, oduševio nije ni jedan. Zanimljivo je da su se neke čiste kraljevine pokazale nadmoćnije mješavinama, a od mješavina najviše je pristaša dobila ona sa 25 posto chardonnaya.

Mislim da sauvignonu u toj priči nema mjesta. Uočen je osnovni problem rabljene su vrlo različite kraljevine, pa je ključno pitanje kako dalje? Ujednačiti proizvodnju kraljevina ili svakome vinaru ostaviti da radi po svojem? Profesorica Stanka Herjavec (predsjednica ocjenjivačkog suda) predlaže dva tipa kraljevine, suhu i s ostatkom šećera, a kolega joj Gerhard Schubert laganu, lepršavu. Tema je i rad u podrumu, treba li provoditi malolaktičku fermentaciju? Budućnost je (ovakve) kraljevine, uza svu pomoć županije, i dalje neizvjesna. Presudno je ponašanje u vinogradu ne odluče li se na drastično smanjenje prinosa i branje posve zreloga grožđa, ostat će to i dalje nezanimljivo vino, tek za gemište. Doduše, ako za litru rinfuze (možda i s dodatkom šećera i vode) mogu dobiti čak dva eura, treba li im se čuditi?

Je li dakle zelinski pjenušac jedno od rješenja? Može on biti županijska perjanica, može se rabiti za različite županijske potrebe i prigode uz obilnu županijsku potporu. Sve je to lijepa priča, no pravu presudu može dati tek tržište, s realnom cijenom, na kojem se uspijeva ili propada.

uživa sa Željanom
Farmerica Samanta progovorila o bolesti koju ima već 15 godina: 'Dugo mi je trebalo da je prihvatim'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti