Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Izbori 2016 Izbori 2016

Plenković i Milanović boje se ideje o tri preferencijalna glasa na izborima

Ni prošle godine kada su se mijenjali izborni zakoni velike stranke nisu bile sklone uvođenju triju preferencijalnih glasova, već su preslikale model s europskih izbora
06. rujna 2016. u 16:00 30 komentara 4944 prikaza
02.09.2016 Karlovac - MOST nezavisnih lista odrzali su konferenciju za mediju na kojoj su predstavljeni kandidati sa liste za VII. izbornu jedinicu. Konferenciji je nazocio predsjednik Most-a Bozo Petrov i ministar Zastite okolisa i prostornog uredenja Sl
Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Demokratizacija hrvatskog političkog i izbornog sustava jedno je od sedam jamstava koje Most traži od SDP-a i HDZ-a, a temelj tog zahtjeva je da građani na izborima umjesto jednog kandidata imaju pravo zaokružiti tri kandidata na listama stranaka za koje glasuju. Ovo nije prvi put da se u javnosti raspravlja o tri preferencijalna glasa, tu je priču, podsjetimo, 2014. godine započela Željka Markić s inicijativom U ime obitelji prikupljajući potpise za referendum o izmjenama izbornih zakona.

Priču počela Željka Markić

Referendum se nije održao jer nije prikupljen dovoljan broj potpisa za njegovo raspisivanje, no potaknuo je rasprave u Saboru koje su početkom 2015. godine rezultirale uvođenjem jednog preferencijalnog glasa. Zahvaljujući tome i posljednji kandidat na listi ima šansu ući u Sabor, ali mora osvojiti najmanje 10 posto preferencijalnih glasova u odnosu na broj glasova koji je osvojila lista na kojoj se natječu.

U saborskoj je proceduri bilo nekoliko prijedloga da se uvede mogućnost triju preferencijalnih glasova, isto je tražio i GONG, no nakon dugotrajne rasprave u kojoj ni SDP ni HDZ nisu bili skloni toj ideji. U SDP-u su tada govorili kako bi to samo dovelo do estradizacije izbora pa je Peđa Grbin tvrdio kako tada nijedna stranka ne bi kandidirala nekoga tko bi mogao biti dvojben ili disident, već samo poslušnik. HDZ-ovac Gordan Jandroković je pak tada tvrdio da preferencijalno glasovanje neće pomoći i spasiti državu te da je ono “prodavanje magle i marginalna tema kojom se namjerava zasjeniti sve ostalo”.

Iako je ovaj zahtjev Mosta lako provediv, pitanje je kako će najveće stranke ovaj put gledati na njega. Službene komentare u tim strankama jučer nam nisu htjeli dati, već su samo kratko poručili kako prvo treba pričekati rezultate izbora, a onda govoriti o jamstvima koja bi trebala biti uvjet za suradnju s Mostom. Neslužbeno, pojedini sugovornici iz vodstva HDZ-a smatraju da Mostov zahtjev o tri preferencijalna glasa nije sporan niti loš, ali i da uvođenje mogućnosti da više kandidata dobije preferencijalni glas nije dovoljno kada je riječ o izmjenama izbornog zakona.

Politologinja Mirjana Kasapović vjeruje da je lako promijeniti zakon i uvesti tri preferencijalna glasa, ali sumnja da bi to bila neka fundamentalna promjena za birače.

– Iako šefovi stranaka sami sastavljaju liste, ovo bi ipak ograničilo njihov utjecaj na to tko će sjediti u Saboru. Osim toga, u strankama vjeruju da bi pojedini kandidati mogli manipulirati rezultatima jer bi, recimo, nagovorili članove neke svoje interesne grupacije da za njih glasuju – kaže Kasapović.

Počele bi frakcijske borbe

To je, dodaje, opravdan strah stranaka, jednako kao i stav kako preferencijalno glasovanje potiče frakcijske borbe u strankama.

– Pojedini kandidati te glasove vide kao osobni kapital za koji vjeruju da je neovisan o stranci, pa padnu, primjerice, Ivo Josipović, Jadranka Kosor – objašnjava Kasapović.

>> Narodnoj koaliciji Istra i sjever Hrvatske, HDZ-u Slavonija, Most se drži, Živi zid raste

>> Most i dalje taji svjetonazor, od tih pitanja bježe i HDZ i SDP!

OD PITANE DO BRYCHA
Sada je i u Dinamu jasno da je Bjeličino razmišljanje točno od starta: To je cirkus!
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?