Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Turizam i ublažavanje mjera dali rezultate: BDP će ove godine porasti 6,8 posto

Osobna bi se potrošnja u 2021. trebala oporaviti potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća
14. srpnja 2021. u 21:51 0 komentara 344 prikaza
Zagreb: Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Razmjerno povoljna tekuća gospodarska kretanja uz zadržavanje pretpostavke o oporavku turističke aktivnosti utjecali su na povećanje HNB-ove projekcije rasta realnog BDP-a u 2021. godini na 6,8%, zaključeno je danas na sjednici Savjeta HNB-a.

NABAVA VRIJEDNA 1,7 MILIJUNA KN MUP za 1,79 mil. kuna nabavlja dva vozila, evo koje uvjete moraju ispunjavati

Osobna bi se potrošnja u 2021. trebala oporaviti potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća, što se oslikava i u poboljšanju potrošačkog optimizma te postupnom oporavku potrošačkog kreditiranja. 

Intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a trebalo bi znatno poduprijeti porast investicija. Ove će investicije nadomjestiti smanjeni dotok sredstava iz prethodne financijske perspektive 2014.-2020. Projekcije gospodarskog rasta izložene su i naglašenim negativnim rizicima zbog neizvjesnosti u pogledu tijeka pandemije i njezinih mogućih učinaka, kazali su na sjednici. 

Očekivano zadržavanje cijena energije (naročito naftnih derivata) na visokoj razini dostignutoj u prvoj polovini godine djelovat će na ubrzavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na 1,7% u ovoj godini. Unatoč brzom rastu domaće potražnje, inflacija bi se u narednoj godini mogla blago usporiti na 1,5%, uz pretpostavku stabilnih cijena energije i sirovina. 

Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. mogao bi se primjetno povećati, ponajprije zahvaljujući očekivanom oporavku prihoda od turizma te daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a; sve navedeno trebalo bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dodatno blago povećati i u 2022. godini. U skladu s time, očekuje se nastavak trenda poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. 

Kriptovaluta rizik kriptoimovine HNB i 'kriptovalutaši' optužuju jedni druge da su rizični

- I dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države, nefinancijskom privatnom i financijskom sektoru i dalje povišeni. Na tržištu nekretnina povišeni rizici povezani su uz rast cijena i njihovo daljnje odvajanje od fundamenata, kazali su.

Likvidnost i kapitaliziranost kreditnih institucija i dalje su visoke, a profitabilnost se blago oporavila na početku 2021. godine. Povoljan regulatorni tretman moratorija i drugi oblici restrukturiranja kredita nakon izbijanja pandemije ublažio je materijalizaciju kreditnog rizika. U prvom tromjesečju 2021. velik dio odobrenih moratorija je već istekao, no unatoč tome, udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (faza 3) još se uvijek ne povećava. Ipak, banke i dalje ocjenjuju da je kreditni rizik na povišenoj razini, što je vidljivo iz rasta udjela tzv. kredita u fazi 2.

Na kraju prvog tromjesečja 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je za 8,9 milijuna kuna ili 0,8% više u odnosu na prva tri mjeseca 2020. Pokazatelji profitabilnosti blago su se smanjili u odnosu na prvi kvartal prošle godine, zbog utjecaja rasta imovine i kapitala. Prinos na imovinu (ROA) smanjio se s 1,0% na 0,9%, a prinos na kapital (ROE) smanjio se sa 7,1% na 6.8%, no njihove su vrijednosti veće nego na kraju 2020.

NEMA POKRIĆA HNB upozorava ulagače u kriptovalute: 'Ne uživate nikakvu pravnu zaštitu'

Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem povećanja visokolikvidne imovine, a ključni pokazatelji kapitaliziranosti zadržali su se na vrlo visokim razinama – stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,1%.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

KLIMATSKE PROMJENE
Svjetska banka: Kroz 10 godina hrvatska bi obala mogla biti poplavljena i puna invazivnih vrsta, a poljoprivreda nestati
Schneider
Pametne tvornice
Ohrabrujemo i potičemo digitalnu transformaciju u zemljama jugoistočne Europe
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.