Razmjerno povoljna tekuća gospodarska kretanja uz zadržavanje pretpostavke o oporavku turističke aktivnosti utjecali su na povećanje HNB-ove projekcije rasta realnog BDP-a u 2021. godini na 6,8%, zaključeno je danas na sjednici Savjeta HNB-a.
Osobna bi se potrošnja u 2021. trebala oporaviti potaknuta daljnjim ublažavanjem epidemioloških mjera, rastom zaposlenosti i plaća, što se oslikava i u poboljšanju potrošačkog optimizma te postupnom oporavku potrošačkog kreditiranja.
Intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a trebalo bi znatno poduprijeti porast investicija. Ove će investicije nadomjestiti smanjeni dotok sredstava iz prethodne financijske perspektive 2014.-2020. Projekcije gospodarskog rasta izložene su i naglašenim negativnim rizicima zbog neizvjesnosti u pogledu tijeka pandemije i njezinih mogućih učinaka, kazali su na sjednici.
Očekivano zadržavanje cijena energije (naročito naftnih derivata) na visokoj razini dostignutoj u prvoj polovini godine djelovat će na ubrzavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na 1,7% u ovoj godini. Unatoč brzom rastu domaće potražnje, inflacija bi se u narednoj godini mogla blago usporiti na 1,5%, uz pretpostavku stabilnih cijena energije i sirovina.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. mogao bi se primjetno povećati, ponajprije zahvaljujući očekivanom oporavku prihoda od turizma te daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a; sve navedeno trebalo bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dodatno blago povećati i u 2022. godini. U skladu s time, očekuje se nastavak trenda poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti.
- I dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera. Zbog toga su i rizici u sektoru države, nefinancijskom privatnom i financijskom sektoru i dalje povišeni. Na tržištu nekretnina povišeni rizici povezani su uz rast cijena i njihovo daljnje odvajanje od fundamenata, kazali su.
Likvidnost i kapitaliziranost kreditnih institucija i dalje su visoke, a profitabilnost se blago oporavila na početku 2021. godine. Povoljan regulatorni tretman moratorija i drugi oblici restrukturiranja kredita nakon izbijanja pandemije ublažio je materijalizaciju kreditnog rizika. U prvom tromjesečju 2021. velik dio odobrenih moratorija je već istekao, no unatoč tome, udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (faza 3) još se uvijek ne povećava. Ipak, banke i dalje ocjenjuju da je kreditni rizik na povišenoj razini, što je vidljivo iz rasta udjela tzv. kredita u fazi 2.
Na kraju prvog tromjesečja 2021. kreditne institucije iskazale su dobit u iznosu od 1,1 milijardu kuna, što je za 8,9 milijuna kuna ili 0,8% više u odnosu na prva tri mjeseca 2020. Pokazatelji profitabilnosti blago su se smanjili u odnosu na prvi kvartal prošle godine, zbog utjecaja rasta imovine i kapitala. Prinos na imovinu (ROA) smanjio se s 1,0% na 0,9%, a prinos na kapital (ROE) smanjio se sa 7,1% na 6.8%, no njihove su vrijednosti veće nego na kraju 2020.
Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem povećanja visokolikvidne imovine, a ključni pokazatelji kapitaliziranosti zadržali su se na vrlo visokim razinama – stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,1%.
