Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Stopa siromaštva u Hrvatskoj pada, ali presporo

U 2017. oko 116 milijuna ljudi u Europi i središnjoj Aziji nije imalo račun u banci, uglavnom onih izvan tržišta rada
06. travnja 2019. u 20:16 12 komentara 596 prikaza
Andrej Plenković
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Stopa siromaštva u Hrvatskoj se smanjuje, no nedovoljno brzo konvergira prema prosjeku EU. To možemo primijetiti i golim okom, a statistički je zabilježila Svjetska banka u svom novom izvješću o gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji (Economic Update for Europe and Central Asia). Dok je za slabije plaćeni srednji sloj u 2016. ta stopa iznosila 1,3%, a danas je 1%, u 2021. bi trebala pasti na 0,9% što je mizerni pomak. Nešto je bolje stanje sa srednjim slojem koji prima više plaće: stopa siromaštva kod njih je sa 4,9% u 2016. pala na 3,9%, a u 2021. bi trebala biti 3,2%. Hrvatski rast srednjoročno je prespor da bi omogućio jače poboljšanje standarda, tužna je istina.

proizvodnja Izvješće Svjetska banka predviđa rast hrvatskog gospodarstva u iduće tri godine

Slabo povlačenje iz fondova

Gospodarstvo nam je lani raslo 2,6%, a u razdoblju 2019.-2021. Svjetska nam banka prognozira prosječnu stopu od 2,5%, uglavnom zato što očekuju pad izvoza roba i usluga. Za pad stope siromaštva zaslužni su rast zaposlenosti i plaća koji su povećali i domaću potrošnju. Osobna potrošnja, izračunali su, rasla nam je u 2018. dva postotna boda. No, malo je radno-aktivnog stanovništva, što pogoršava i trend iseljavanja. Zbog pomanjkanja radne snage, pak, u nekim sektorima plaće rastu do 2,8%. Raspoloživi dohodak po stanovniku tek je dosegnuo razinu iz 2009., a BDP po stanovniku pretkrizni iznos. Očekuju zadržavanje robusne osobne potrošnje zbog rasta plaća, ali i smanjenja nekih poreza. Investicije su solidne u privatnom sektoru, ali država slabo povlači novac iz EU fondova gdje u predstojećem razdoblju očekuju bolju apsorpciju.

kredit Ulagači Što sve trebate znati o osiguranjima?

Najveći rizici za gospodarstvo prijete od slabije potražnje iz EU, ali i Italije koja nam je važan trgovinski partner. Usporit će, smatraju, i rast prihoda od turizma zbog ograničenih kapaciteta. Državni je dug još uvijek velik i izložen kamatnom riziku, dok se obuzdavanje proračuna i slabe aktivnosti na reformama odražavaju kroz sporiji rast. Kao i uvijek, spominju potrebu za jačim reformama usmjerenima na povećanje produktivnosti kroz podizanje kvalitete i mobilnosti ljudskog i fizičkog kapitala. Kritiziraju neučinkovit javni sektor i slabu uključivost radne snage. Popravi li se to, poručuju, mogli bismo imati veći i inkluzivniji rast te dodatno smanjiti stopu siromaštva.

Promiču bankocentričnost

Na regionalnoj razini, gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji usporio je lani na 3,1%, a u 2019. slijedi snažan pad, na 2,1%, zbog sve sporijeg globalnog rasta. Odlično stoji Rusija, a ubrzano rastu i Albanija, Mađarska, Poljska i Srbija. Istodobno, Turska bi mogla pasti sa 7,4% u 2017. na tek 1% u 2019. U široj regiji stanovništvo stari, nedostaje radne snage uslijed nižeg nataliteta u 90-ima, a velika su opasnost i klimatske promjene.

Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju, kao neka od rješenja spominje privlačenje ulaganja, jače sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i bolji pristup stanovništva financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja. Tvrdi da se tako poboljšavaju ulaganje u zdravlje, obrazovanje i poslovnu djelatnost, čime se promiče razvoj i smanjuje siromaštvo. No, pritom spominje isključivo na račune u banci, zalažući se za bankocentrične sustave, dok europska kretanja idu u smjeru demokratizacije platnih usluga i razvoja FinTecha. 

A SVE LEGALNO....
Izgledaju kao normalan par, ali javnost njihov brak itekako osuđuje: Stric oženio nećakinju, imaju djecu
Ivan Pažanin
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Hoće li se ugostiteljstvo ikad vratiti na staro? Razgovaramo s poznatim hrvatskim kuharom
  • zip123:

    Pada,jer je sve manje ljudi u Hrvatskoj pa pada i broj siromasnih.

  • stefj:

    Potrošnja i turizam, da, da... Nema greenfield investicija, nema osjetnog rasta proizvodnje, ničega što bi dalo neku nadu u bolju budućnost... Samo se gomila broj zaposlenih u državnom i javnom sektoru (zajedno s parafisklanim sektorom), rastu im prihodi, a oni ... prikaži još! koji su stručni i poduzetni odlaze. No, to je tako, da bi ograničeni i podobni mogli kolo voditi, struka, sposobnost i poduzetništvo moraju se otjerati... Sitna porezna rasterećenja od kojih se uhljebima diže kosa na glavi ne rade neki napredak. I dalje je poslovanje skuplje nego u drugim zemljama, bez obzira što su službeno porezi manji. No ima toliko tzv. skrivenih troškova, uglavnom parafiskalnih, i energenti su toliko skupi, da je, uz nedostatak stručne radne snage, skoro neisplativo ulagati ovdje... Čak se i Hrvatskim građanima više isplati otvoriti firmu negdje drugdje. Šteta... Nikakve reklame neće pomoći ako te, kada otvoriš firmu, dočeka hrpa birokrata, nameta. A kada vidiš koliko si pogriješio i pokušaš je zatvoriti, e onda te ogule do gole kože... Toliko je sve okrenuto protiv poduzetništva, protiv struke, a u korist uhljeba, da je to nevjerojatno. Čak je i u državnim/javnim strukturama tako. Bilo tko se pojavi da je nešto želi raditi ili promijeniti, odmah ga ostali "smire"...

  • izrabljivanje:

    kako moze padati nesto sto predsjednica tvrdi da kod nas ne postoji? treba imati debeli obraz ako zelite raditi u politici, a ocito i u novinama. dobro ste se prodali