Naslovnica Biznis Poslovna 2019.

Smanjiti ili ukinuti potpore nije opcija niti dolazi u obzir Tolušić

Hrvatski poljoprivrednici ne trebaju strahovati zbog novog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU od 2021. godine.
03. prosinca 2018. u 08:00 0 komentara 199 prikaza
Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede:

Konkurentnost u sektoru poljoprivredno-prerađivačke industrije je vrlo niska zbog malog udjela vrijednosti domaće proizvodnje, većim troškovima po zaposlenom te manje razine investicija. Što smo učinili da popravimo tu lošu priču?

Krenuli smo od zakonodavnog okvira, što je ove godine rezultiralo stupanjem na snagu nekoliko zakona, prije svega Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i  Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu – koji svi imaju isti cilj: veću produktivnost domaće proizvodnje hrane, zaštitu dohotka poljoprivrednika, učinkovitije upravljanje zemljišnim resursima i rast konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pronalazi nove načine kako bi potpomoglo poljoprivredne proizvođače, olakšalo im poslovanje, smanjilo namete i administrativne procedure. Potporama pružamo pomoć mikro, malim, srednjim i velikim proizvođačima koji svojim razvojem mogu izravno osigurati rast zapošljavanja na ruralnim područjima. S ciljem povećanja konkurentnosti potičemo ulaganja u modernizaciju prerade poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Sve to radimo putem izdašnih EU sredstva kroz Program ruralnog razvoja RH. U zadnje dvije godine ugovorili smo 8500 novih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju vrijednih 4,8 milijardi kuna. Kroz EU natječaje smo alocirali 87% omotnice, 54% raspoloživog novca ugovorili, a 28% isplatili.

Želimo zadržati postojeći generacijski potencijal hrvatskog sela, stoga je naša misija ulagati u mlade poljoprivrednike te ih poticati da preuzmu odgovornost i preuzmu obiteljska poljoprivredna gospodarstva od starijih nositelja, da ostanu na selu. Broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj veći je od EU prosjeka. Imamo više od 21.000 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 41 godinu. Mladim poljoprivrednicima osiguravamo više izravnih plaćanja i 70% bespovratnih sredstava za njihove projekte. Od 2019. godine Ministarstvo poljoprivrede će imati poseban Sektor za mlade poljoprivrednike koji će ih pratiti u poslovanju i usmjeravati tržišnom razvoju.

Osobno smatram da je stočarstvo prioritet i kruna poljoprivredne proizvodnje. Radi obnove stočnog fonda, hrvatskim stočarima dajemo 195 milijuna kuna u sljedeće tri godine za kupnju i uzgoj rasplodnih junica, jer želimo motivirati naše stočare da zadrže ženski pomladak u uzgoju te ga stave u funkciju proizvodnje mlijeka. Svjesni smo da je našim stočarima potrebna stručna pomoć koja će ih pratiti zato od sljedeće godine Ministarstvo poljoprivrede dobiva upravu za stočarstvo koja će se baviti isključivo unaprjeđenjem stočarske proizvodnje u Hrvatskoj. 

Udruživanje poljoprivrednika smatramo ključnim faktorom napretka hrvatske poljoprivrede pa potičemo osnivanje proizvođačkih organizacija i financiramo njihovo poslovanje kako bi poljoprivrednici udruženi osnažili svoje kapacitete, smanjili troškove proizvodnje i lakše pregovarali s otkupljivačima. U dvije godine, priznali smo 10 novih proizvođačkih organizacija u sektorima mlijeka, mesa, voća i povrća. 

Kako bismo osigurali ostanak ljudi u ruralnim područjima, pogotovo mladih, naš cilj nije samo jačanje poljoprivredne proizvodnje već i oplemenjivanje života u ruralnim područjima odgojnim, društvenim i sportskim sadržajima. Veliki interes lokalnih samouprava na prethodnim natječajima na izgradnju i obnovu vrtića ponukao nas je da raspišemo novi natječaj vrijedan 500 milijuna kuna kojim će se izgraditi 100-tinjak novih vrtića. Hrvatska će tako u idućih godinu i pol imati 150 vrtića u ruralnim sredinama što će roditeljima donijeti značajno olakšanje.

Kako bismo potaknuli investicije u poljoprivredi našim poljoprivrednicima osigurali smo i pola milijarde kuna za mikro i male zajmove za ruralni razvoj po najnižim kamatama ikada ponuđenima hrvatskim poljoprivrednicima i to sve do 2020. godine. Mikro zajam od 1000 do 25.000 eura moguće je ostvariti uz kamatnu stopu od 0,5 i 1%, dok je za mljekarski sektor kamatna stopa tek 0,1%. Moguće je financirati obrtna sredstva, kupnju živih životinja, jednogodišnjeg bilja, rabljene opreme.

Od 2019. sniženom stopom od 13 posto oporezivat će se svježe meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja. Efekt smanjenja PDV-a na cijene u dućanima bit će oko 10% niže cijene. Osim za građane, smanjenje cijena imat će pozitivan učinak na hrvatsku poljoprivredu.

Ribarstvo i drvna industrija dva su važna sektora u mom resoru i bilježe kontinuirani rast.

Svi znamo da je riblji resurs u Jadranu ograničen, kao i na Mediteranu, zato je naš cilj preradom i diversifikacijom proizvodnje postići veću cijenu za istu količinu proizvoda. Bez ribe, nema niti ribara niti prerade, pa je važno odgovorno i umjereno izlovljavati. Naša prerađivačka industrija ribe temelji se uglavnom na domaćem ulovu, a posljednjih godina primjetan je rast prerade ribe iz uzgoja, poglavito morskog.

U posljednje dvije godine imamo sedam puta bolje rezultata povlačenja novca za ribarstvo iz EU fondova. Odobrena su 1552 projekata vrijedna preko milijardu kuna. Moderniziramo i opremamo ribarske luke i iskrcajna mjesta, ulažemo u preradbene kapacitete ribarstva i akvakulture, proizvođači se organiziraju, stvorene su i lokalne akcijske grupe u ribarstvu – sve to financiramo EU novcima.

Kada gledamo kriterije profitabilnosti, izvozne orijentacije i veličine djelatnosti, proizvodnja namještaja u Hrvatskoj jedna je od ključnih industrijskih djelatnosti koje imaju najveću sposobnost rasta, razvoja i zapošljavanja. U toj industriji imamo veliki broj malih gospodarstava koja su nositelj zapošljavanja, a čija primarna sirovina ima poseban značaj za razvoj zelenog gospodarstva i zelenih tehnologija. Gledajući izvoznu aktivnost ovih djelatnosti, bilježimo kontinuirano godišnje povećanje izvoza, a u 2017. godini ostvaren je izvoz u rekordnom iznosu od 1,1 milijarde eura.

Jedna od konkretnih mjera za brži rast prerade drva i proizvodnje namještaja su pristupačni izvori sufinanciranja investicija. Nakon višegodišnjeg prekida uspostavili smo godišnje programe potpora male vrijednosti i do sad dodijelili 108 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 215 novih investicija. Dodijeljeni iznosi povećavaju se iz godine u godinu, tako je u tekućoj godini dodijeljeno 8,5 puta veći iznos bespovratnih sredstava u odnosu na početnu 2016. godinu. Donijeli smo Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja do 2020. u kojoj smo definirali prioritetna područja razvoja, a uspostavili smo optimalan model raspodjele drvne sirovine i uveli jedinstvenu bazu podataka. Osigurali smo 141 milijun kuna za povećanje finalizacije proizvoda, nove strojeve i IT tehnologiju, što će doprinijeti gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta u ruralnim područjima. Potičemo preradu drva i proizvodnju namještaja s 80% bespovratne potpore po projektu, a u zadnje dvije godine isplatili smo 108 milijuna kuna za 215 investicija.

Hrvatski poljoprivrednici ne trebaju strahovati zbog novog programskog razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije od 2021. godine, to moram odmah naglasiti. Pregovarački proces je tek počeo, a s obzirom na to da su 2019. godine izbori za novi Europski parlament i Europsku komisiju, za očekivati je da će upravo Hrvatska predsjedati Vijećem u trenutku kad dođe vrijeme za trijalog.

Što se stavova RH tiče, kao i većina ostalih država članica, tražimo zadržavanje ukupne financijske omotnice za ZPP barem na trenutnoj razini. Isto tako, inzistiramo na daljnjoj mogućnosti korištenja proizvodno vezanih plaćanja. Smatramo da državama članicama treba ostaviti maksimalnu fleksibilnost kod odabira adekvatnih mjera i modaliteta provedbe, tako da države mogu samostalno usmjeravati potpore u one sektore koji su im od strateškog značaja ili koje trebaju veću razinu pomoći. To su naši ciljevi. Smanjiti ili ukinuti potpore nije opcija niti dolazi u obzir.

Želimo da poljoprivreda u Hrvatskoj postane izbor mladih ljudi, a ne da se njome bave oni koji  nemaju čim drugim. Vjerujem da uz izvrsne zemljopisne uvjete za proizvodnju hrane koje naša zemlja  ima, uz dobru financijsku i logističku podršku države i bolju organiziranost udruženih poljoprivrednika, možemo očekivati bolju budućnost hrvatske poljoprivrede. •

Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.